Okrugli stol na temu Mjere za jačanje izvozno orijentirane IT industrije u organizaciji Udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx) održan je danas u prostorijama HUB385. Cilj okruglog stola bio je predstaviti gospodarske programe političkih stranaka u segmentu informacijske tehnologije (IT-a), a upravo to su učinili Ivica Puljak (Pametno), Tomislav Panenić (Most nezavisnih lista) te Ivan Vrdoljak (HNS, Narodna koalicija). Unatoč tome što su pozvani da izlože svoj program, predstavnici HDZ-a nisu došli jer nisu mogli pronaći zamjenu za potpredsjednicu stranke Ivanu Maletić, koja je prvo potvrdila, a potom, dva dana prije održavanja okruglog stola, otkazala dolazak. No, odazvali su oni kojih se tiče. Predstavnici IT tvrtki došli su u velikom broju.
Nakon uvodne riječi dopredsjednika udruge CISEx Dženana Loje, predsjednica udruge Tajana Barančić istaknula je da je IT sektor najbrže rastući dio hrvatskog gospodarstva te da je u 2015. godini prema analizi industrija koje su prepoznate kao “pokretači” u Industrijskoj strategiji RH 2014.-2020. bio na 1. mjestu po ulaganju u razvoj novih proizvoda i usluga, na 2. mjestu po dodanoj vrijednosti po zaposlenom te na 3. mjestu po broju zaposlenika.
Prema podacima FINA-e (Boniteti), u 2015. godini u IT sektoru ostvaren je: prihod od 7,11 milijardi kn, izvoz od 2,04 milijarde kn dok je ukupno ovaj sektor zapošljavao 12.700 ljudi. U odnosu na prethodnu godinu, izvoz je porastao za 24%, prihod za 9 %, a broj zaposlenih za 10 %. Pored toga, dodana vrijednost IT sektora u 2015. godini iznosi 2,7 milijardi kuna, što je rast od 52% u odnosu na 2008. godinu, istaknula je Tajana Barančić prilikom predstavljanja IT sektora.
U udruzi CISEx smatraju kako su ovi rezultati mogli biti puno bolji te je Barančić detaljnije izložila tri ključna problema s kojima se IT sektor svakodnevno susreće, a mjere za ublažavanje upravo tih problema bile su glavne teme okruglog stola.
Problem 1: Nedostatak kvalitetnih kadrova
IT sektor ima velikih problema s radnom snagom jer na 1 500 osoba koje godišnje završe visoko obrazovanje u tom području, nedostaje još toliko za optimalno funkcioniranje. Tome ne ide u prilog ni činjenica da čak 41% studenata ne upisuje drugu godinu na STEM smjerovima te da je u razdoblju od 2011. do 2014. godine Hrvatsku napustilo oko 10 000 IT stručnjaka. Prema anketi koju je provela udruga CISEx, 2015. u inozemstvo je otišlo još 3 000, a procjenjuje se da će u 2016. godini otići 4 000 IT-evaca.
Konkretne mjere za povećanje broja stručnjaka u ovom sektoru koje bi se mogle primjenjivati već od iduće godine su: liberalizacija tržišta i uvoz radne snage te povećanje kvota za IT sektor kratkoročna su rješenja s kojima se slažu sva tri sudionika rasprave.
Puljak (Pametno) se našalio kako bi on kao profesor mogao malo spustiti kriterije, ali dugoročno rješenje ovog problema vidi u kurikularnoj reformi koja bi omogućila da više srednjoškolaca bude spremno upisivati fakultete iz STEM područja jer sada je situacija što se toga tiče porazna. Također, smanjenje poreza na dohodak vidi kao vrlo direktnu mjeru za sprječavanje odlazaka IT kadrova u inozemstvo. Panenić (MOST) rješenje vidi i u poticanju studenata završnih godina fakulteta da pokreću poduzetničke pothvate bez gubitka studentskih prava, a što se kvota tiče, smatra da se one ne bi smjele donositi na godišnjoj razini, već da trebaju biti fleksibilne i omogućiti da se odmah uveze radna snaga kada se za njoj pokaže potreba. Vrdoljak (HNS, Narodna koalicija) smatra da treba regulirati Zakon o strancima kako bi se skratio postupak odobravanja uvoza radne snage. Međutim, on bi uveo neke povlastice poput sufinanciranja najma stana, benefite pri podizanju stambenih kredita, korištenje automobila te redefinirao porezne razrede tako da poveća donje granice poreza na dohodak.
Problem 2: Nestimulativna porezna politika
Opterećenja dohotka je preveliko, neoporezive naknade za terenski rad u inozemstvu su neadekvatne (250 kuna dnevno, neovisno o državi), stimulacije u vidu dodatnih pogodnosti kažnjavaju se, a porezne olakšice za poticanje ulaganja u opremu i hale te nova radna mjesta uvijek su u drugom planu, odnosno diskriminirane su, izložila je Barančić.
Porezna rasterećenja neće se moći uvesti u sljedeće dvije godine jer u 2017. godini dolazi 10 milijardi više obveznica nego u 2016. Tek u 2018. ili 2019. moglo bi doći do smanjenja poreza na dohodak pod uvjetom da se ostvari gospodarski rast od 3%, iznio je svoj stav Vrdoljak. Puljak se ne slaže s takvim konceptom upravljanja državom te smatra da je moguće smanjiti porez na dohodak što su pokazali u svojoj projekciji proračuna, ali PDV još dvije-tri godine ne bi trebalo dirati. Panenić pak smatra da se poraz na dohodak treba smanjiti na 35%. Što se naknade za terenski rad tiče, svi se slažu da bi je trebalo revidirati s obzirom na to da se nije mijenjala od devedesetih godina te da ona nikako ne bi trebala biti univerzalna, već prilagođena državi na koju se odnosi. Puljak je protiv rigidnosti u tom sustavu te smatra da se ostalim načinima stimulacija država ne bi trebala baviti.
Problem 3: Potpora istraživačko-razvojnih aktivnosti i inoviranja
U odnosu na zemlje EU, Hrvatska zaostaje s ulaganjem u istraživanja i razvoj te u inovacije. Prema FINA-inim podacima za razvoj i komercijalizaciju novih proizvoda i usluga za 2015. godinu, IT je lider u inoviranju, no državna potpora za istraživačko-razvojne projekte je ukinuta. Strategija pametne specijalizacije ne prepoznaje IT kao vertikalno prioritetno područje, a posljedica toga je što 90% inovativnih razvojnih projekata u IT sektoru ne može biti sufinancirano iz EU fondova.
Panenić smatra da bi se sve riješilo kada bi se povezalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa te Ministarstvo gospodarstva. Nadalje, kreativna industrija može biti sastavni dio pametne specijalizacije te se, kako kaže, on ne boji da će IT biti kreativan i konkurentan. Ideja povezivanja dvaju ministarstava ne čini se loša Puljaku koji je za drastično povećanje subvencija i to direktnih, a kada bi došli na vlast, kaže, fokusirali bi se na to da se IT prepozna kao vertikalno prioritetno područje. Vrdoljak smatra da to neće biti moguće prije 2017. godine, ali da ne može obećati kako će IT ići u vertikalu, već sve ovisi o matematičkom izračunu. Budući da je Europska Komisija 2014. donijela nove planove za davanje potpora, Vrdoljak smatra da i o tome dosta ovise subvencije, no Panenić smatra da je Hrvatska suverena država i da sama može odrediti prioritete te postavlja pitanje što ćemo za 10 godina kada se više nećemo moći osloniti na fondove EU?
Osim ovih glavnih problema, raspravljalo se i o ministarstvima koja negiraju nadležnost za određena područja što dovodi do velikog gubitka vremena. Vrdoljak je komentirao da će je za IT isključivo nadležno Ministarstvo gospodarstva i nitko drugi, ali dotaknut je i problem slabe komunikacije među različitim ministarstvima koja bi se nužno trebala poboljšati ne bi li došlo do napretka. Panenić rješenje vidi u informatizaciji i transparentnosti svih ministarstava. Puljak je zaključio kako se IT sektor razvio unatoč Vladi te da možemo samo zamisliti što bi bilo kada bi Vlada taj sektor poticala kako treba.
Raspravu je moderirao Saša Cvetojević, uspješni poduzetnik, investitor, mentor i sudac u različitim startup natjecanjima te suosnivač Zagrebačkog inkubatora poduzetništva te svojim komentarima u nekoliko navrata nasmijao prisutne.
Predsjednica udruge Tajane Barančić izrazila je svoje zadovoljstvo posjećenosti okruglog stola te činjenici da su panelisti pokazali upućenost u temu i svojim dolaskom pokazali koliko im je IT bitan. Zadovoljna je i time što je ponuđeno dosta konkretnih odgovora, ali ono što je osobito veseli je promjena retorike u vidu mogućnosti da IT ima svoj prioritetni stup u okviru pametne specijalizacije. Danas su, kaže, prvi puta javno čuli kako je to moguće 2017. godine, a to mnogo znači za razvoj IT-a.