- Današnju prezentaciju proračuna stranke Pametno promatram samo kao PR-ovsku poruku za javnost, prokomentirao je eminentni hrvatski ekonomist Željko Lovrinčević pionirski pothvat stranke Pametno koja je danas predstavila svoj prijedlog trogodišnje projekcije državnog proračuna.
Inicijativa stranke Pametno da sve stranke podlegnu zakonskoj obvezi predstavljanja trogodišnje projekcije državnog proračuna prije izbora nije impresionirala Lovrinčevića koji smatra da je to ozbiljan posao koji se ne može obaviti u kratkom vremenu. Potrebne su simulacije učinka te se veći broj ljudi time treba kontinuirano baviti, a manje stranke za to nemaju ni dovoljno ljudi ni dovoljno profesionaliziranih struktura.
Međutim, o proračunu više ni ne odlučuju u potpunosti stranke jer je njegova prihodna i rashodna strana pod pritiskom Europske unije koja u okviru EDP-a, procedure prekomjernog proračunskog deficita, preuzima ingerenciju nad pojedinim područjima (na primjer, nad mirovinskim sustavom), objasnio je naš sugovornik.
Što se prijedloga reforme sustava poreza na dohodak tiče, Lovrinčević smatra da je to previše složeno područje koje zaista poznaju samo oni koji su imali prilike vladati.
- Nijedan stranački program nije rađen kao cjelovita porezna reforma jer ljudi koji su prezentirali te programe nemaju uvid u porezne baze niti normativni okvir koji iz njega proizlazi. Male stranke su outsajderi što se tiče poznavanja poreznog sustava, one nisu imale ni ministra financija. Jedine dvije stanke koje su imale uvida u stvarno stanje i koje se razumiju u taj sustav su HDZ i SDP. No, o njima ovisi hoće li njemu pristupiti ozbiljno ili populistički.
Osvrnuo se i na učestali politički PR kojim se govori samo o poreznim rasterećenjima, ali ne spominje se da smanjenje opće stope PDV-a podrazumijeva podizanje najniže stope PDV-a (na kruh, mlijeko) i dodatno oporezivanje, na primjer hotelskog smještaja u okviru turističkog sektora.
Također, reforma bi trebala obuhvatiti i ukidanje ili smanjenje izuzeća u poreznom sustavu jer se na njima gubi 44 milijarde kuna godišnje. Time bi se obrisala područja posebne državne skrbi i došlo bi do izjednačavanja osobnih odbitaka. Tek prelaskom na koncept sintetičkog dohotka može se ići na smanjenje poreza, smatra Lovrinčević.