Bar code
StoryEditor

Nježne biljčice optimizma

07. Ožujak 2013.

Dugo, dugo nije bilo nikakva posla za dežurne optimiste poput mene. A onda su se ovih dana, istovremeno s visibabama i jaglacima, pojavili i prvi vjesnici optimizma.

Počelo je s indeksom poslovnog optimizma za veljaču, kojeg zajedno rade Lider i agencija Hendal. Na prvi pogled ničim izazvan, indeks optimizma je u veljači poskočio na najvišu razinu u posljednjih 17 mjeseci. Nije mnogo, ali lijepo zvuči.

Potom je Zagrebačka burza objavila da je pozitivan trend trgovanja iz siječnja nastavljen i u veljači. Dva glavna indeksa rasla su oko tri posto. Ni to nije mnogo, ali ljepše zvuči da je nešto raslo a ne padalo. Jest da je to prije svega odjek zbivanja na svjetskim burzama, a ne posljedica financijskih izvještaja hrvatskih kompanija za prošlu godinu, no, Hrvatska nije otok. Ako je krenulo Amerikancima, dokotrljat će se malo optimizma i do nas.

Krunski dokaz nadolazećeg proljeća u hrvatskoj ekonomiji je prije neki dan objavljeno izvješće Državnog zavoda za statistiku o kretaju industrijske proizvodnje u siječnju. Dakle, na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u siječnju porasla 3,4 posto. Nakon duljeg razdoblja pada industrijske proizvodnje to nije malo, ali manje veseli od prethodna dva podatka, u prvom redu stoga što je tome prethodilo dugo razdoblje pada. No, iz toga se može isčitati da je hrvatska industrija prošla kroz svoju katarzu i da nadalje može samo rasti, unatoč analitičarima koji predviđaju da će industrijska proizvodnja i u 2013. godini još blago pasti.

Tijekom prethodne dvije, tri godine moglo se vidjeti zašto proizvodnja pada: prvo su ‘kihnuli‘ građevinari i za sobom povukli pad proizvodnje cementa, crijepova, stiropora, betona, parketa i drugih materijala; brodogradnja je gotovo stala; sisačka je željezara zatvorena; Dioki i Dina su prestali raditi; i tako dalje, i tako dalje. Istovremeno su drugi ipak nešto radili. Pa čak i napredovali! Da nisu, izostanak proizvodnje kod ovih prvih ostavio bio rupu u industrijskoj proizvodnji i u siječnju ove godine. Dakle, tko je preživio protekle godine pokazao je dovoljno vitaliteta da u ovoj godini može mic po mic dizati proizvodnju. A ako se još oporave i neki iz kategorije onih koji su gotovo prestali raditi, tijekom ove godine industrijska bi proizvodnja doista mogla pokazivati rast iz mjeseca u mjesec.

Dozvoljavam primjedbu da tih nekoliko vjesnika optimizma nije dovoljno da bi mogli govoriti o oporavku ekonomije. Istina je da, za razliku od visibaba i jaglaca, koji će preživjeti i u slučaju da ih još jednom zatrpa snijeg, ove nježne biljčice optimizma za preživljavanje trebaju mnogo više njege. Samo da to još uoče u raznim državnim institucijama, koje u mahnitim inspekcijskim nadzorima, čija je jedina svrha i cilj punjenje proračuna naplatom kazni za sve i svašta, u zadnje vrijeme ne da potiču proizvodnju i optimizam nego beskrupulozno ubijaju svaku mogućnost i želju za radom.

23. studeni 2024 00:17