Stjepan Lović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grubišić & Lović & Lalić
Komu pripada pravo na djelo stvoreno za vrijeme trajanja radnog odnosa – radniku ili poslodavcu? Ima li radnik pravo na naknadu za stvoreno autorsko djelo? Je li to djelo zaista samo od toga radnika ili su i drugi radnici sudjelovali u njegovoj izradi? Posljedica tih pitanja nerijetko je sukob između radnika i poslodavca, pa čak i prestanak radnog odnosa.
Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima koji je stupio na snagu u listopadu 2021. nastojale su se precizirati nejasnoće iz prethodnog zakona i njegovih izmjena i dopuna te, među ostalim pravima, jasnije urediti prava i obveze između poslodavca i radnika vezano uz djela nastala za vrijeme trajanja radnog odnosa. Ali u praksi se i dalje ne razumije sadržaj odnosa nastalog stvaranjem djela radnika za vrijeme trajanja radnog odnosa, uglavnom zbog nepoznavanja mjerodavnih zakonskih odredbi i opet zbog umanjenja važnosti toga bitnog aspekta, posebno u visokotehnološkim i kreativnim djelatnostima. Najprije je važno upozoriti da je Zakonom određeno da se autorskim djelom stvorenim u radnom odnosu smatra samo ono djelo koje za vrijeme trajanja radnog odnosa kod određenog poslodavca stvori autor izvršavajući svoje obveze iz ugovora o radu.
Svako drugo djelo koje bi radnik stvorio, a koje ne bi bilo rezultat izvršavanja obveza iz radnog odnosa, pripalo bi radniku i poslodavac ne bi imao nikakva prava u odnosu na ta djela. Osim što su odnosi u pogledu autorskog djela stvorenog u radnom odnosu uređeni tim zakonom, oni se mogu urediti i ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos ili drugim ugovorom sklopljenim između autora i poslodavca.
Da poslije ne ‘boli glava‘
Zakonom je određeno da se, ako ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos ili drugim ugovorom sklopljenim između autora i poslodavca nije drukčije određeno, smatra da je poslodavac stekao isključiva autorska imovinska prava iskorištavanja autorskog djela stvorenog u radnom odnosu, u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju obavlja, bez prostornog i vremenskog ograničenja, neovisno o prestanku radnog odnosa za vrijeme čijeg je trajanja djelo nastalo. Sad je jasno određeno da prestanak radnog odnosa radnika ne utječe na pravo poslodavca da i dalje iskorištava autorsko djelo nastalo u radnom odnosu.
Zakon naglašava i mogućnosti poslodavca i radnika da drugačije urede međusobna prava i obveze u pogledu iskorištavanja nastaloga autorskog djela. Pri tome je poželjno da takav ugovor sadrži sve bitne elemente vezane uz nastavak iskorištavanja autorskog djela, mogućnost njegove izmjene, trajanje ugovora, iznos naknade, dospijeće plaćanja naknade i sve one druge elemente koje ugovorne strane smatraju nužnima za potpuno uređenje svog odnosa.
Zakonske presumpcije
Zakon sadržava i dvije bitne presumpcije. Prva je da se smatra da je poslodavac dobio autorovo odobrenje da autorsko djelo objavi, prerađuje, prevodi, predstavlja javnosti i slično pod svojim imenom ili zajedno s autorovim imenom, ali samo ako je to moguće s obzirom na način korištenja te ako nije drukčije ugovoreno s autorom djela. Druga presumpcija iz Zakona određuje da se smatra da je poslodavac dobio autorovo odobrenje da dovrši njegovo nedovršeno djelo stvoreno u radnom odnosu, za slučaj da autoru radni odnos prestane prije dovršetka djela, kao i u slučaju kad se opravdano može smatrati da autor neće moći sâm dovršiti djelo uredno i pravodobno u skladu s potrebama poslodavca, ako nije drukčije ugovoreno s autorom djela.
Za sektor IT industrije važno je reći da Zakon određuje da poslodavac ima sva isključiva prava iskorištavanja računalnog programa koji je stvorio zaposlenik, i to bez sadržajnog, vremenskog i prostornog ograničenja, osim ako je ugovorom o radu drukčije određeno. I ta se odredba odnosi samo na onaj program stvoren u izvršavanju obveza iz ugovora o radu.
Naknada je – plaća
Ako drukčije nije ugovoreno, pravo radnika na naknadu za stvaranje autorskog djela u radnom odnosu i njegovo iskorištavanje ostvaruje se primanjem plaće. Ako je tako određeno ugovorom o radu, radnik ima pravo i na posebnu naknadu, ali samo pod dodatnim uvjetom, da je korištenje autorskog djela stvorenog u radnom odnosu imalo bitan doprinos na povećanje dohotka odnosno dobiti ili na unaprjeđenje obavljanja djelatnosti poslodavca.
Sve navedeno primjenjuje se i na članove upravnog ili nadzornog organa trgovačkog društva ili na osobu koja obavlja drugu odgovarajuću upravljačku funkciju u trgovačkom društvu. U slučaju prestanka ili smrti poslodavca koji nema pravnog sljednika i nasljednika, prava iskorištavanja prestaju. Svakako je dakle nužno da poslodavac i radnik ozbiljno i sadržajno pristupe uređenju tih odnosa, a da bi se izbjegli mogući sporovi i onemogućilo korištenje nastalog djela.