Trgovačko društvo ili drugi poduzetnik koji na računima u banci ima evidentirane neizvršene obveze za plaćanje ne smije plaćati gotovim novcem i zadržati gotov novac u blagajni ni do visine blagajničkog maksimuma. Na njegovim se računima provodi ovrha i dužan je sav gotovinski promet položiti na račun u banci
Poslovni subjekti većinu svojih novčanih transakcija obavljaju putem računa u bankama i sve se manje koriste gotovim novcem. Mnoga trgovačka društva i ustanove više ne vode blagajnu, pa opada udio gotovinskih u ukupnim poslovnim plaćanjima, no u djelatnostima koje posluju s kupcima krajnjim potrošačima i onima koje često trebaju plaćati manje iznose za različite namjene zadržava se blagajničko poslovanje.
Poslovni subjekti smiju naplatiti svoje potraživanje u gotovom novcu, u novčanicama i kovanicama, najviše do 10.000 eura. To se ograničenje odnosi na naplatu i plaćanje gotovinom, propisano je Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te obvezuje sve subjekte koji obavljaju registriranu djelatnost. Propisani limit od 10.000 eura odnosi se na naplatu i plaćanje dobara i usluga, prodanih nekretnina, primanje zajmova, prodaju vrijednosnica i dr. Ograničenje se primjenjuje i kad se obavlja više međusobno povezanih transakcija.
Prema poreznom statusu
Plaćanje gotovim novcem između poduzetnika uređuje Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koji obvezuje pravne i fizičke osobe obveznike poreza na dobit i fizičke osobe obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Prema tom se propisu plaćanje gotovinom smatra izravna predaja gotovog novca između sudionika u plaćanju, uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa.
Obveznicima fiskalizacije dopušteno je gotovinom plaćati nabavu dobara i usluga primljenih od drugih obveznika fiskalizacije, ali najviše do 700 eura po jednom računu. Obveznik fiskalizacije može gotovinom platiti neograničen broj pojedinačnih računa, uz uvjet da nijedan račun ne glasi na iznos veći od 700 eura. Gotovinsko plaćanje između obveznika fiskalizacije za potrebe mjenjačnica nije ograničeno.
Gotovinska plaćanja građanima i obrtnicima ograničena su Zakonom o porezu na dohodak. Primitci po osnovi plaće, drugog dohotka, dohotka od imovine, dohotka od kapitala i neki neoporezivi primici obvezno se stjecateljima uplaćuju na račun u banci, a samo se određeni primitci, taksativno navedeni čl. 92. Pravilnika o porezu na dohodak, mogu isplatiti u gotovom novcu. U gotovom novcu dopušteno je isplatiti troškove prijevoza, izdatke za službena putovanja i druge neoporezive primitke zaposlenih. Paušalnu naknadu za prehranu i novčanu nagradu za rezultate rada nije dopušteno isplatiti u gotovom novcu. Obrtnicima i drugim fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost dopušteno je u gotovom novcu platiti kupljena dobra i usluge do 700 eura po jednom računu.
Koliko i tko može imati u blagajni
Obveznici fiskalizacije smiju između dva radna dana zadržati gotov novac u blagajni do visine blagajničkog maksimuma. Blagajnički maksimum ovisi o veličini poduzetnika i može za mikropoduzetnike i fizičke osobe iznositi do 2000 eura, za male do 7000 eura, a za srednje do 12.000 eura. Za određivanje veličine poslovnog subjekta primjenjuju se kriteriji prema Zakonu o poticanju razvoja maloga gospodarstva (broj radnika, neovisnost u poslovanju i godišnji prihod ili aktiva odnosno dugotrajna imovina iznad propisanog iznosa). Za poslovne subjekte koji prelaze kriterije za određivanje maloga gospodarstva i za poduzetnike koji obavljaju mjenjačke poslove blagajnički maksimum iznosi do 15.000 eura. Pravne i fizičke osobe koje podliježu primjeni Zakona o fiskalizaciji moraju donijeti odluku o svom blagajničkim maksimumu. Propisano ograničenje odnosi se na poslovni subjekt kao cjelinu, a sâm poduzetnik može u okviru tog ograničenja odrediti blagajnički maksimum po organizacijskim dijelovima. Pri odlučivanju o visini blagajničkog maksimuma treba voditi računa o potrebama za gotovim novcem (npr. potreba za sitnim apoenima radi povrata kupcima, sitne nabave materijala, akontacije i izdaci za službena putovanja i dr.) i uvjetima čuvanja gotovog novca.
Polaganje u banku i kazne
Sve što poslovni subjekt tijekom radnoga dana naplati, dužan je položiti na račun u poslovnoj banci, istoga dana ili najkasnije sljedeći radni dan. U blagajni smije zadržati samo novčani iznos do visine blagajničkog maksimuma. Ako je dnevna naplata manja od blagajničkog maksimuma, ne mora svakoga dana polagati gotovinu na račun; može je zadržati u blagajni sve dok ukupan iznos ne premaši blagajnički maksimum. Pravna osoba obveznik fiskalizacije koja ne položi na račun gotov novac iznad iznosa blagajničkog maksimuma izlaže se mogućoj prekršajnoj kazni od 3980 do 66.360 eura, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi zaprijećena je kazna od 660 do 6630 eura.
Trgovačko društvo ili drugi poduzetnik koji na računima u banci ima evidentirane neizvršene obveze za plaćanje ne smije plaćati gotovim novcem i ne smije zadržati gotov novac u blagajni ni do visine blagajničkog maksimuma. Na njegovim se računima provodi ovrha i dužan je sav gotovinski promet položiti na račun u banci.