Unatrag deset mjeseci, od ožujka 2020., ovo su devete izmjene i dopune Pravilnika o provedbi Općega poreznog zakona, što mnogo govori o razmjerima i fiskalnim posljedicama epidemije koronavirusa i potresa. Proširene porezne olakšice uvedene kao pomoć potresom ugroženom području primjenjivat će se do 31. prosinca 2021.
Ministar financija početkom siječnja 2021. donio je dopune Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 2/21.), kojima se šire od posebnih propisa, za poduzetnike i građane povoljnije, uređuju porezna obilježja pomoći koju poduzetnici i druge pravne i fizičke osobe doniraju za ublažavanje posljedica potresa koji je potkraj prosinca pogodio tri županije. Unatrag deset mjeseci, od ožujka 2020., to su devete izmjene i dopune predmetnog Pravilnika, što mnogo govori o razmjerima i fiskalnim posljedicama epidemije koronavirusa, a sada i razornog potresa. Proširene porezne olakšice uvedene u cilju ublažavanja posljedica prirodne katastrofe primjenjivat će se do 31. prosinca 2021. godine.
Donacije i PDV
Poduzetnici koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost oslobođeni su plaćanja PDV-a na isporuke dobara i usluga obavljene bez naknade i bez protučinidbe, za pomoć područjima na kojima je Vlada proglasila prirodnu katastrofu. Oslobođenje se primjenjuje počevši od obveze PDV-a koji treba platiti u siječnju 2021. godine (obveza za prosinac odnosno za zadnje tromjesečje 2020. godine) i traje za isporuke do kraja 2021. godine. Uvedeno oslobođenje ne poništava pravo obveznika PDV-a na pretporez po ulaznim nabavkama koje su djelomično ili u cijelosti korištene za donirane isporuke.
Pravo na oslobođenje od obveze PDV-a ostvaruju samo poduzetnici koji su upisani u registar obveznika PDV-a i koji su isporuku obavili bez naknade, a moraju raspolagati vjerodostojnom dokumentacijom o vrsti i vrijednosti doniranih dobara i usluga, uključujući dokument kojim je isporuka preuzeta na stradalom području ili na drugom mjestu za tu namjenu. Oslobođenje se ne odnosi na poslovne subjekte koji nisu obveznici PDV-a i na subjekte koji iz prikupljenih novčanih donacija kupuju dobra i usluge namijenjene za humanitarnu pomoć stradalim područjima.
Porez na dobit i na dohodak
Prema Zakonu o porezu na dobit, trgovačkim društvima i drugim obveznicima poreza na dobit u porezno dopustive rashode priznaju se donacije za općekorisne namjene, dane neprofitnim organizacijama osnovanima prema posebnim propisima, do visine dva posto ukupnog prihoda. Uz te odredbe koje ostaju na snazi, za donacije za ublažavanje posljedica na potresom pogođenim područjima uvedene su dodatne porezne olakšice.
Donacije za otklanjanje posljedica katastrofe u ukupnoj se svoti priznaju kao rashod koji umanjuje osnovicu poreza na dobit, bilo da su dane pravnim bilo fizičkim osobama na potresom zahvaćenom području. To se odnosi na donacije u novcu i donacije u naravi, s tim da poduzetnik mora u svom knjigovodstvu raspolagati ispravama kojima osigurava podatke o danim donacijama.
Obrtnici i druge fizičke osobe obveznici poreza na dohodak također mogu u godišnjoj prijavi poreza na dohodak uvećati osobni odbitak za donacije dane neprofitnim organizacijama najviše do dva posto ostvarenih primitaka. Dopunom Pravilnika, za obveznike poreza na dohodak koji vode Knjigu primitaka i izdataka, uvodi se povoljnost prema kojoj im se donacije dane u cilju ublažavanja posljedica potresa priznaju u izdatke poslovanja i umanjuju dohodak.
Uputom Porezne uprave uvedena je novost i za građane, oni će moći u godišnjem obračunu poreza na dohodak ostvariti uvećanje osobnog odbitka ne samo za donacije dane neprofitnim organizacijama, već i za donacije dane fizičkim osobama stradalnicima potresa.
Pomoć poslodavca
Fizičke osobe mogu primati neoporezive donacije od humanitarnih organizacija i iz javnih akcija organiziranih za prikupljanje pomoći. Pri tome se u poreznom propisu javna akcija definira šire i fleksibilnije od Zakona o humanitarnoj pomoći. Primatelj neoporezive donacije može biti svaki građanin s potresom pogođenog područja koji je kao oštećenik zaveden u nekoj od evidencija koju vodi bilo koje tijelo na području pogođenom katastrofom. Davatelj donacije mora raspolagati ispravom kojom se to dokazuje (izjava, potvrda i druge vjerodostojne isprave).
Da bi novčana donacija bila neoporeziva, mora se fizičkoj osobi uplatiti na poseban račun otvoren za tu namjenu. No, budući da fizička osoba ne smije otvoriti poseban račun za prikupljanje donacija za sebe jer to Zakon o humanitarnoj pomoći izrijekom zabranjuje, ostaje mogućnost primanja donacija na redovni bankovni račun. Iznimno, ako to okolnosti opravdavaju, donacija može biti dana u gotovu novcu, uz vjerodostojne isprave i podatke o primatelju.
Pravilnikom o provedbi Općega poreznog zakona nisu izmijenjene odredbe propisa o porezu na dohodak koje se odnose na porezna obilježja potpora zbog oštećenja imovine uslijed elementarne nepogode. Neoporezivu potporu po toj osnovi fizička osoba može primiti od lokalne jedinice sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ili od svoga poslodavca. Kad poslodavac radnicima daje neoporezivu pomoć zbog oštećenja njihove imovine uslijed prirodne katastrofe, mora je omogućiti svim radnicima koji su pretrpjeli štetu, a taj se primitak ne iskazuje u obrascu JOPPD.