Imaš ideju, počneš istraživati tržište, izradiš poslovni plan i pokreneš startup ‘iz garaže‘; usput prikupiš koju rundu investicija da bi napokon, nakon otprilike godinu do najviše tri, počeo stjecati prve klijente i prihode, ovisno o industriji i proizvodu.
Zatim, ako startup uopće prebrodi prvih nekoliko godina poslovanja i postavi se na noge, slijedi faza višegodišnjeg rasta, a onda i nešto dulja faza zrelosti nakon koje su još moguća dva smjera: prodaja ili izlazak na burzu (ili propadanje ako ne ostane konkurentan). Zvuči jednostavno, no poznato je da otprilike devet od deset startupova zapne u nekoj od navedenih faza razvoja i jednostavno ne uspije.
Razloga za to je pregršt, ali upravo je pronalazak pravog načina monetizacije startupa jedna od ključnih odrednica njegova uspjeha.
Pojednostavnjeno rečeno, monetizacija je proces stvaranja prihoda od proizvoda ili usluge koju startup nudi svojim kupcima, objašnjava Filip Stipančić, osnivač i partner Lean Startupa Croatia, tvrtke koja pomaže startupovima razvijati proizvode i usluge. Najčešći su načini monetizacije direktna prodaja proizvoda, prodaja oglasnog prostora, pretplata na proizvod ili uslugu, licenciranje, naknada za transakciju, model plaćanja po potrošnji pay-as-you-go ili freemium model – naplaćivanje samo naprednih značajki proizvoda ili usluga.
– Organizacija u potrazi za održivim poslovnim modelom, meni najdraža definicija startupa, upravo dobro ističe važnost načina monetizacije za njegov uspjeh. Dugoročni je cilj stvaranje profitabilna poslovanja zasnovana na inovativnu proizvodu, što je moguće jedino uza stabilan izvor prihoda koji će pokriti troškove poslovanja i ulaganja u rast – dodaje Stipančić.
Međutim, to startupove ne razlikuje mnogo od ‘običnih‘ kompanija jer svaka kompanija, da bi bila uspješna, mora monetizirati svoj proizvod ili uslugu. Od ostalih ih izdvajaju inovativne ideje koje disruptiraju tržište i imaju tendenciju brza rasta i skaliranja. Ističe to Jerolim Dragojević, direktor zagrebačke venture building tvrtke Martian & Machine, koja se bavi razvojem startupova. Rade na Urbifyu, njemačkom startupu za dostavu paketa istog ili sljedećeg dana, koji su monetizirali prema modelu transakcija već nakon nekoliko tjedana od pokretanja potkraj 2019. godine.
– Vrijeme do monetizacije ovisi o tome radi li se o high-tech, medium-tech ili low-tech startupu. Ako govorimo o high-techu, onda treba više vremena da se razvije proizvod koji se može monetarizirati. No, općenito, u svim drugim slučajevima treba monetarizirati što prije ili čim imate nešto za prodaju – napominje Dragojević.
Stipančić također preporučuje rano monetiziranje ‘jer će to ohrabriti tim, dokazati potražnju i definirati najbolji smjer razvoja‘.
No dok ne dođe taj trenutak da startupovi u cijelosti postanu održivi iz vlastitog poslovanja, mnogi moraju pronaći alternativne izvore financiranja, objašnjava Hajdi Ćenan, suosnivačica i direktorica startupa airt i predsjednica Udruge CRO Startup.
– Na samim počecima financiranje uglavnom dolazi od poslovnih anđela, odnosno privatnih osoba koje ulažu vlastiti novac, a zatim od fondova rizičnoga kapitala. Različite faze, a i iznosi tih investicija, uglavnom se realiziraju u različitim fazama razvoja startupa. Poslovni anđeli i pre-seed/seed investicije većinom su namijenjene početnim fazama razvoja ideje i rješenja. Serija A dolazi na red kad počne faza rasta i širenja i većina svih daljnjih serija fokusirana je na brzo skaliranje i teritorijalnu ekspanziju – kaže Ćenan.
Iako se stručnjaci slažu da monetizirati treba što prije, velike kompanije poput Googlea, Facebooka i Amazona godinama nakon od osnutka nisu imale jasan model monetizacije. Dapače, to ih nije spriječilo da postanu jedne od danas najvrjednijih kompanija.
Kako su pioniri hrvatske startup scene uspješno monetizirali svoje biznise, a kako mladi osnivači planiraju unovčiti svoje ideje te koji sve izazovi stoje na tom trnovitom putu, kojega prijeđu samo najuspješniji, doznajte u novom broju tiskanog ili digitalnog izdanja Lidera.