piše: Karla Grgić menadžerica u Deloitteovu Odjelu poslovnog savjetovanja
Gospodarstvu je potreban odmak od linearne ekonomije i neograničena iskorištavanja resursa. Novi inovativni modeli omogućuju aktivniju suradnju u industrijama, gradovima i zajednicama, koji otkrivaju nove dimenzije stvaranja održive vrijednosti kao što je prodaja usluga umjesto proizvoda, obnavljanje resursa iz otpada, dijeljenje imovine i proizvodnja ekoloških zaliha.
U svijetu ograničenih prirodnih resursa i kontinuirana rasta stanovništva kružna ekonomija više nije izbor već je njezina implementacija nužna za opstanak. Oporavak svjetskog i europskoga gospodarstva zahtijevat će primjenu strategija koje mijenjaju igru, razbijajući paradigme koje vladaju još od doba industrijalizacije.
Linearna proizvodnja postaje neodrživa u 21. stoljeću zbog neograničena iskorištavanja prirodnih resursa i potrošnje fosilnih goriva. Konkretno, očekuje se da će se globalna potrošnja materijala kao što su biomasa, fosilna goriva, metali, ali i minerali udvostručiti u sljedećih četrdeset godina, a do 2050. godine predviđa se povećanje godišnje proizvodnje otpada za 70 posto (‘World Economic Forum‘, The Circularity GAP report 2021).
Više od samog recikliranja
Više od 92 milijarde tona materijala izvađeno je i prerađeno tijekom 2019. godine, uključujući proizvodnju plastike, tekstila, hrane, elektronike i drugog, što je pridonijelo generiranju otprilike polovice globalnih CO2 emisija. Gospodarstvu je potreban odmak od linearne ekonomije i kontinuirana pomicanja granica mogućnosti.
Novi inovativni modeli omogućuju aktivniju suradnju u industrijama, gradovima i zajednicama, koje otkrivaju nove dimenzije stvaranja održive vrijednosti kao što je prodaja usluga umjesto proizvoda, obnavljanje resursa iz otpada, dijeljenje imovine i proizvodnja ekoloških zaliha. Europska unija postavila je stroga regulatorna pravila za ostvarenje postavljenih ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Kružna ekonomija postupno postaje bitan model za donositelje odluka u vladama i poduzećima. Međutim, unatoč ovom pozitivnom zamahu, današnja je ekonomija i dalje uglavnom linearna – i pretjerano neučinkovita u smislu korištenja prirodnih resursa i stvorenog onečišćenja. Nije novost da će trenutačna ekonomija ‘uzmi-napravi-iskoristi-odloži‘ (engl. take-make-use-dispose) imati štetne posljedice na dobrobit svih nas. Uvođenje mjera da bi materijali dulje ‘cirkulirali‘ po tehnosferi temelj je za učinkovitije korištenje resursa i smanjenje negativnih utjecaja gospodarstva na okoliš.
Proizvodne petlje
Navedene mjere (ponovna uporaba, recikliranje, ponovna proizvodnja, obnova, kaskadna uporaba itd.), koje su različite prirode, imaju oblik materijalnih i proizvodnih petlji u lancu potrošnje. Njihova provedba zahtijeva tehnološke, organizacijske i socijalne inovacije pa će se najbolji put za prelazak s linearnog modela na kružni model ekonomije tek definirati.
Organizacije se suočavaju s kontinuiranom nesigurnošću opskrbnog lanca, strožim propisima o emisijama stakleničkih plinova i pritiscima društvenih vrijednosti koje se mijenjaju. Uza sve te čimbenike u igri, tradicionalni linearni poslovni model ‘uzmi-napravi-baci‘ (engl. take-make-waste) neučinkovit je i nije održiv.
Ključne prednosti
Kada razmatraju prelazak na model kružne ekonomije, pokretači promjena ponekad mogu previdjeti ključne prednosti za svoju organizaciju. Koristi od zatvaranja petlji u opskrbnom ili vrijednosnom lancu proizvoda često se mogu odnositi na unutarnje i vanjske zahtjeve usklađenosti. U nekim slučajevima prelazak na sustav zatvorene petlje može čak rezultirati stvaranjem novih i uzbudljivih mogućnosti prihoda za organizaciju.
Globalno gledano, model kružne ekonomije procijenjeno bi mogao donijeti do 4,5 bilijuna dolara ekonomske koristi do 2030. godine. Kružna ekonomija model je koji potiče rast društva stvaranjem dodatnih mogućnosti (kako za poslovanje tako i za zapošljavanje), promoviranjem kreativnosti, inovacija i sanacije životne sredine. Istodobno ekološka korist znači da će taj ekonomski model dugoročno pridonijeti obnovi i regeneriranju prirodnih resursa i rješavanju klimatske krize.