Kako bi svima bilo jasnije što točno donosi inicijativa SBTi, Karla Grgić, menadžerica u odjelu poslovnog savjetovanja Deloittea Hrvatska, je u sklopu Liderove konferencije ‘ESG – Održiva budućnost‘, popunjene znatiželjnim poduzetnicima i stručnjacima, održala izlaganje ‘Izrada strategije dekarbonizacije kroz primjenu Science Based Target incijative (SBTi)‘.
– Pred poduzećima je jedna ogromna transformacija koja zahtijeva prilagodbu na nisko ugljičnu energetiku – kazala je Grgić.
Na samom početku je istaknula je da ako nastavimo poslovati kao što to radimo danas, očekuje se porast temperature više od četiri stupnjeva, a Pariški sporazum bi nam trebao pomoći da to spriječimo. A upravo je Europski zeleni plan donesen kako bi se zahtjevi Pariškog sporazuma pretvorili u konkretne propise, i to ne zato da bi se otežalo poduzećima, već kako bi se ostvario cilj postizanja klimatske neutralnosti (Net Zero) najkasnije do 2050. godine.
Izračuni emisija
No, sve ovo s razlogom zvuči zahtjevno pa se s razlogom postavlja pitanje kako sve to poduzeća mogu postići? Kada gledamo regionalno, Grgić ističe da su neki već krenuli s izračunima emisija, a neki tek kreću, no ono što treba uzeti u obzir da postoje direktne i indirektne emisije.
U tom smislu spominje protokol GHG kojim poduzeća sama mogu izračunati direktne emisije. Taj protokol omogućuje vrlo jednostavnu metodologiju privatnim i javnim poduzećima za izračunavanje emisija stakleničkih plinova, to bi, smatra Grgić, bio jedan od prvih koraka za poduzeća.
No, priča nije tako jednostavna jer postoje i indirektne emisije koje se protežu kroz cijeli lanac vrijednosti poduzeća. Bitno je naglasiti za njihov izračun treba više vremena i teže je doći do podataka. Ono što naglašava da se može očekivati da, osim regulatornih pritisaka, dobavljači poduzeća mogu očekivati da će ih tvrtke samoinicijativno početi ispitivati za te izračune.
Nužnost dekarbonizacijskih strategija
Što se tiče same inicijative Science Based Targets (SBTi), objašnjava da je to inicijativa u koju se poduzeća pridružuju ako žele doprinijeti ciljevima Pariškog sporazuma. Trenutno se inicijativi pridružilo preko 5000 poduzeća iz cijelog svijeta, uključujući poduzeća iz svih industrija koja čine gotovo 20 posto globalnih emisija, a među njima je i jedna domaća kompanija.
– Moram priznati da mi je izuzetno drago što danas možemo reći da je jedna hrvatska kompanija, Hrvatska pošta, pristupila inicijativi – kazala je Grgić.
Dodaje da je nužno da kompanije implementiraju dekarbonizacijske strategije u svoje poslovanje i iz perspektive budućih financiranja gdje je velik naglasak na okolišnom dijelu i zbog povećanja vrijednosti robne marke. Također, dodaje i da treba imati na umu da je većina budućnih zaposlenika svih kompanija generacija Z – a pripadnici ove generacije od poduzeća žele vidjeti akcije kojima se dokazuje predanost održivijoj budućnosti.
Naglasila je da se pristup strategiji razlikuje ovisno o sektorima, a za poduzeća je na početku važno da se upoznaju s metodologijom.
Grgić ističe i značajke koje dobre strategije trebaju obuhvatiti, a prva među njima je predanost uprave. Druge važne značajke su: uključivanje ciljeva smanjenja, definiranje apsolutnih ciljeva smanjenja emisija, dodjela odgovornosti za određene inicijative dekarbonizacije, integracija strategije dekarbonizacije u poslovnu strategiju i svijest o izazovima koji stoje iza postavljenih ciljeva.
Želja za održivim praksama
Da stvari ne mogu ostati ovakvima kao što su danas, da su promjene potrebne, ali da ih neki već rade razgovaralo se na palenu koji se nastavio na izlaganje Grgić, a o temi su raspravljali Dino Novosel, iz E.ON-a Hrvatska, Stjepan Roglić, iz Orbica, Iva Rogović Lekić, iz Marsha, te Matija Žulj, iz Agrivija.
Predstavljajući primjer djelovanja E.ON-a Hrvatska, Novosel je na panelu istaknuo da je kompanije ove godine predstavila prvi izvještaj o održivosti koji su potvrdili da su na pravom putu, podigli razinu transparentnosti te su dodatno transformirali ciljeve.
– Do sada smo uložili 30 milijuna eura u energetsku tranziciju u zadnje dvije godine i cilj nam je u iduće dvije godine to dići na 50 milijuna eura. Mi želimo ulagati isključivo u zelene elemente energetskog sustava i želimo tržištu nuditi zelenu energiju – istaknuo je Novosel.
Roglić je na istaknuo da treba imati na umu da su i logistički parametri kompanija jako važni segmenti te da je prijeko potrebno da i oni postanu održivi.
– Orbico je kao logistički partner jedan od elemenata lanaca opskrbe, a svaki element tog lanca mora biti održiv. Mi smo u kontaktu sa svim proizvođačima s kojima surađujemo i nastojimo se uklopiti u ESG standarde – istaknuo je Roglić i dodao da naglasio da Orbico želi stvoriti svijest oni primjenjuju najnovije tehnologije kako bi bili, ne samo efikasniji, već i prihvatljivi.
Svi smo dio održive budućnosti
Roković Lekić, istaknula je da Marsha kao kompanija već dugo ‘živi‘ ESG. Oni su ovakve politike uveli još 2008. godine.
– Ovo nama nije nikakva novost. ESG nam postaje novost samo iz perspektive uvođenja regulacije. I moram priznati da sam bila iznenađena da je to u Hrvatskoj tolika novost jer to negdje drugdje već dugo postoji – kazala je Roković Lekić. Dodala je i da je shvatila koliko smo u Hrvatskoj u smislu ESG-a daleko u odnosu na, primjerice, Ameriku.
Žulj je u sklopu panela istaknuo podatak prema kojem 30 posto svih emisija dolazi iz industrije hrane i poljoprivrede te naglasio koliko je u tom smislu važno raditi na smanjenju ugljičnog otiska.
– Danas biti proizvođač u poljoprivredi vrlo izazovno i pitanje je kome će to uskoro biti isplativo. No, današnji način, konvencionalni način proizvodnje više nije održiv, između ostalog niti produktivnost tla više nije kolika je bila prije jer smo ga osiromašili. No, utjecaj na okoliš je prevelik da bismo samo gledali na količinu hrane, moramo gledati na utjecaj na okoliš. Promjene koncepata poljoprivredne proizvodnje može svima nama i drugim industrijama pomoći da nam bude bolje – kazao je Žulj.
No, kako se to može postići? Žulj napominje da je uloga na svima – i na regulatorima i na proizvođačima i na potrošačima.
Novosel je zaključno istaknuo da će globalna potreba za će sigurno rasti, no naglasio je da se transformacija društva ne može dogoditi preko noći.
– Bilo bi naivno to očekivati. To će biti transformacija ekonomije i veliki šok za sve nas, no energetski sektor će većinu te tranzicije iznijeti na svim leđima. No, moramo shvatiti da ako kao društvo želimo postati energetski neutralni, moramo maknuti svijest da je to zadatak nekih velikih kompanija, već je zadaća svih nas – do razine toga da svi kao pojedinci biramo kako ćemo prilagoditi svoju mobilnost ili koju ambalažu biramo kada uđemo u trgovinu – kazao je Novosel. Dodao je je potrebno puno ulaganja te da je frapantno koliko puno problema imaju svi oni koji žele biti dio energetske tranzicije te zaključuje da svi trebamo aktivno težiti tomu.