Izmjenama Zakona o porezu na dohodak koje se primjenjuju od 1. siječnja 2024. napokon je, nakon mnogih inicijativa i opetovanih zahtjeva poslodavaca iz djelatnosti ugostiteljstva, definirano porezno obilježje napojnica. Prema poreznim se propisima napojnica smatra nagradom za dobro obavljenu uslugu primljena od trećih osoba, uz uvjet da je evidentirana u sustavu fiskalizacije gotovinskih računa. Širokom definicijom napojnica kao porezno beneficiranog primitka zakonodavac je otvorio prostor da se napojnice porezno priznaju u svakoj djelatnosti pružanja usluga, ne samo u ugostiteljstvu, frizerskim i kozmetičkim uslugama, gdje su do sada bile uobičajene.
Neoporezivi limit
Fizička osoba može na godišnjoj razini primiti neoporezivu napojnicu u iznosu 3360 eura. Taj se neoporezivi iznos odnosi na cijelu kalendarsku godinu. Prag od 3360 eura neoporezivih primitaka odnosi se na radnika i drugu fizičku osobu koja prima napojnice čak i ako tijekom godine radi kratko vrijeme, s punim ili s nepunim radnim vremenom, jednako kao osoba koja radi cijelu godinu. Primi li osoba u kalendarskoj godini svotu veću od toga iznosa, razlika se oporezuje porezom na dohodak po stopi od 20 posto, smatra se konačnim drugim dohotkom i oslobođena je doprinosa za obvezna osiguranja. Stjecatelj napojnice će na svotu koja prelazi 3360 eura plaćati 20 posto poreza na dohodak neovisno o stopi poreza koju je za godišnje dohotke propisala njegova lokalna jedinica na kojoj ima prebivalište ili privremeno boravište. Dakako, ni neoporezivi ni oporezivi iznos napojnice neće se uključivati u mirovinsku osnovicu stjecatelja, neće utjecati na visinu naknada za bolovanje i roditeljskih naknada.
Opisano porezno obilježje nagrade za dobro obavljenu uslugu primljene od trećih osoba odnosi se samo na iznos napojnica koje su evidentirane u sustavu fiskalizacije, bilo da su naplaćene u gotovini bilo kreditnim karticama. Za te su svrhe dopunjeni propisi o fiskalizaciji, pa se poduzetnik mora brinuti da svaka primljena napojnica mora biti zabilježena u sustavu fiskalizacije. Fiskalizira se primljeni iznos, na zasebnom dokumentu, povezano s računom za uslugu na koju se odnosi. Pogrešno je shvaćanje da iznose napojnica naplaćenih u gotovom novcu ne treba fiskalizirati. Vjerojatno je obveza fiskaliziranja svih napojnica razlog zbog kojega su neki ugostitelji u svojim objektima objesili obavijest ‘Ne primamo napojnice‘.
Ni prihod ni rashod
U knjigovodstvu poduzetnika obveznika poreza na dobit koji vodi poslovne knjige prema načelima dvojnoga knjigovodstva napojnice se evidentiraju kao obveza prema fizičkim osobama kojima se dodjeljuju, ne priznaju se u prihode niti se svote isplaćene zaposlenicima evidentiraju kao rashod. Računovodstveni teoretičari prigovaraju da takav model evidentiranja nije u skladu s računovodstvenim standardima, ali proizlazi iz naputaka Porezne uprave. Prema istom pravilu, poduzetnici fizičke osobe obveznici poreza na dohodak neće u primitke iskazivati naplaćene napojnice niti će iskazivati izdatak za iznose koje isplate radnicima. Poduzetnici obveznici poreza na dohodak primljene će napojnice iskazivati u posebnim evidencijama, kao prolazne stavke.
Poduzetnik poslodavac sâm odlučuje u kojem će roku naplaćene napojnice isplaćivati radnicima i drugim osobama koje su obavljale usluge, sâm određuje kako će primljene iznose podijeliti između više stjecatelja. Neoporezive napojnice se mogu fizičkoj osobi dodijeliti u gotovom novcu, a oporezivi dio mora biti isplaćen na bankovni račun. O iznosima podijeljenih napojnica poduzetnik mora voditi evidenciju i iskazivati ih u obrascu JOPPD. I za neoporezivi i za oporezivi dio napojnice obrazac JOPPD treba dostaviti do petnaestog u mjesecu za napojnice isplaćene radnicima i drugim osobama u prethodnome mjesecu. U svrhu kontrole neoporezivih iznosa koje je fizička osoba primila od drugih isplatitelja Porezna uprava omogućit će uvid u podatke o primljenim napojnicama.
Ako ne isplati
Osim zaposlenim radnicima, napojnice se mogu isplaćivati studentima koji rade na temelju posebnog Zakona o obavljanju studentskih poslova, učenicima srednjih škola koji rade preko ovlaštenog posrednika, učenicima na praksi i naukovanju. Obrtnik može sâm sebi isplatiti neoporezivu i oporezivu napojnicu i sâm za sebe mora te iznose evidentirati u obrascu koji dostavlja Poreznoj upravi. Ostaje otvoreno pitanje poreznog obilježja primljenih napojnica koje poduzetnik pravna osoba ne isplati zaposlenicima i drugim fizičkim osobama, već ih zadrži kao svoj poslovni prihod. Neosporivo je riječ o oporezivom prihodu od poslovanja, a otvoreno je pitanje je li riječ o dobrovoljnom povećanju zaračunane naknade koja podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost.
Poslovni subjekti koji se za poduzetničke svrhe koriste uslugama za koje dadu napojnicu u svom će knjigovodstvu danu napojnicu iskazivati kao rashod reprezentacije, tj. 50 posto napojnice bit će im porezno priznat, a drugih 50 posto porezno nepriznat rashod.