piše: Igor Božičević dipl. ing. prom., univ. spec. oec., ravnatelj Hrvatskoga zavoda za norme
Nakon što je u veljači Europska komisija predstavila novu europsku strategiju za normizaciju, bilo je jasno da će tijekom ove godine norme i njihova primjena u gospodarstvu biti nezaibilazna tema u hrvatskome poslovnom prostoru. No može li Hrvatska primijeniti smjernice nove europske strategije za normizaciju? Ima li dovoljno stručnjaka i je li uopće svjesna važnosti tog područja?
Nakon objave osuvremenjene industrijske strategije EU u svibnju 2021., kojom se nastoji ojačati konkurentnost EU u svijetu, omogućiti otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo i usaditi demokratske vrijednosti u primjenu tehnologije, Europska komisija objavila je početkom veljače i novu strategiju za normizaciju prema kojoj će norme imati ključnu ulogu u provođenju ciljeva industrijske strategije EU i suočavanju s trenutačnim izazovima industrije u EU.
Nova strategija za normizaciju utvrdila je hitne normizacijske potrebe u području cjepiva i lijekova za COVID-19, recikliranja kritičnih sirovina, lanca vrijednosti čistog vodika, niskougljičnog cementa, certifikacije čipova i podatkovnih normi. Strategiju prati prijedlog izmjene Uredbe o europskoj normizaciji, izvještaj o njezinoj provedbi i godišnji program rada Europske unije za europsku normizaciju u kojoj će biti navedeni normizacijski prioriteti za 2022. godinu.
Zašto su norme važne
'Norme su alat na temelju kojega su naši uređaji i tehnologije ne samo sigurni nego i utjelovljuju demokratske vrijednosti EU, neovisno o tome je li riječ o zaštiti podataka koje obrađuju umjetne inteligencije ili zaštiti naših pametnih uređaja od hakera. Norme nam trebaju i za pripremu i izvedbu važnih investicijskih projekata, npr. ulaganja u vodik i baterije te za povećanje vrijednosti ulaganja u inovacije tako što će poduzeća u EU imati prednost na tržištu', izjavila je izvršna potpredsjednica za Europu Margrethe Vestager prigodom objave nove strategije za normizaciju Komisija navodi da je cilj nove strategije u normizaciji pomoći EU da postigne svoje ciljeve za zeleno i digitalno gospodarstvo. Također želi postati snažniji igrač u globalnome gospodarstvu, u skladu s novom industrijskom strategijom EU. U toj strategiji predložene su mjere u pet područja, a uključuju potrebne normizacijske aktivnosti u strateškim sektorima, poboljšanje upravljanja europskim normizacijskim sustavom, poticanje vodeće uloge europskih normi u globalnome kontekstu, poticanje inovacija i podršku za educiranje nove generacije normizacijskih stručnjaka.
Financiranje iz fondova EU?
Hrvatski zavod za norme (HZN) neovisna je i neprofitna javna ustanova osnovana kao nacionalno normirno tijelo Republike Hrvatske s ciljem postizanja ciljeva normizacije: povećanja razine sigurnosti proizvoda i procesa, čuvanje zdravlja i života ljudi te zaštita okoliša, promicanje kvalitete proizvoda, procesa i usluga, osiguranja svrsishodne uporabe rada, materijala i energije, poboljšanja proizvodne učinkovitosti, ograničenja raznolikosti, osiguranja spojivosti i zamjenjivosti te otklanjanja tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini. Na jedinstvenome tržištu europske norme podupiru europske prioritete, a istodobno osiguravaju i globalnu konkurentnost EU.
HZN je u posljednjih godinu dana u više navrata zaprimio upite poduzetnika o mogućim financijskim potporama za uvođenje normi. Zaključujem da među poduzetnicima, malim, srednjim i mikropoduzećima, veliko zanimanje za uvođenje ISO normi za sustave upravljanja kvalitetom i okolišem, koje su postale neophodne u javnim nabavama. U skladu s prethodnom praksom Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je 2018. poziv na dostavu projektnih prijava 'Uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom (ISO i slične norme)', koji se provodio u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Bilo bi korisno i vrlo važno za daljnji razvoj hrvatskoga gospodarstva, smatraju poduzetnici, da Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU te Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zajedno uvrste u novo programsko razdoblje (2021. – 2027.) financiranja iz fondova EU i program koji će osigurati poduzetnicima sredstva za uvođenje normi u poslovni proces.
Uloga stručnjaka u normizaciji
Prilikom razvoja normizacijskog projekta neki stručnjaci u tehničkim odborima daju na raspolaganje svoja znanja potrebna za normizacijski rad, bilo da su kasnije prikazana kao rezultati bilo da su ih samo podijelili tijekom rasprava, što drugim sudionicima omogućava uvid u njihova napredna znanja i iskustva (know-how), usvajanje novih znanja i konkurentsku prednost u odnosu na one koji ne sudjeluju u normizacijskome radu.
Neki stručnjaci vide mogućnost lakšeg pristupa novim tržištima putem smanjenja zapreka u međunarodnoj trgovini te osiguravanjem kompatibilnosti s komplementarnim proizvodima ili sustavima. Također, sudionicima rad u tehničkim odborima putem rasprava o tehničkim problemima omogućava rješavanje specifičnih problema koje tada mogu riješiti sinergijom stručnog znanja svih sudionika. Radom u tehničkim odborima sudionici mogu utjecati i na same propise, mogu predvidjeti, spriječiti ili prilagoditi sadržaj norma ili tehnički sadržaj propisa koji se izrađuje na temelju zahtjeva zakonodavca. Istraživanje o tome kako tvrtkama koristi sudjelovanje u izradi međunarodnih norma pokazalo je da se korist prije svega ostvaruje u financijskome smislu. Iako te uštede nisu impresivne, na jakim natjecateljskim tržištima mogu biti prevaga između dobiti i gubitka.
Utjecaj normi na rast i razvoj
Zbog sudjelovanja u normizaciji izrađeni su tehnološki napredniji proizvodi, od čega su koristi imali i potrošači jer su proizvodi u konačnici kvalitetniji i sigurniji. Ostvaruju se i koristi od sudjelovanja u normizaciji radi umrežavanja, odnosno stvaranja poslovnih kontakata. Pokazalo se da je najveća korist utjecaj tvrtke u izradi norme. Norme mogu povećati tržišni udio ili djelovati na njega te utjecati na smanjenje troškova. Ostvarena dobit može uvelike nadmašiti troškove sudjelovanja pa je zbog toga i za multinacionalne tvrtke i za male i srednje poduzetnike vrijedno uložiti napor i istražiti koje su norme najvažnije za njih te razviti strategiju o utjecaju na njihov razvoj.
Dostupnost odgovarajućih normi snažno utječe na gospodarski rast, norme imaju gotovo deset puta važniji učinak na gospodarstvo od onoga koji se ostvaruje koristima od inovacija. Norme pozitivno utječu na inovacije i unutarnju trgovinu, jačaju konkurentnost na međunarodnom tržištu te usmjeravaju tržište prema novim tehnologijama. Dugačak je niz pozitivnih učinaka normi na poslovanje. Norme poboljšavaju kvalitetu proizvoda i usluga, pridonose povjerenju u poduzeće i njegove proizvode i usluge, omogućuju podjelu rada putem lanca vrijednosti, poboljšavaju ugled tvrtki, potiču inovacije, pojačavaju konkurentnost, snižavaju troškove i neophodne su u dokazivanju da su ispunjeni sigurnosni i izvedbeni kriteriji. Neka ekonometrijska istraživanja povezanosti između trgovine i normi pokazala su da uporaba međunarodnih normi u pojedinoj zemlji povećava njezin uvoz i izvoz, a uporaba nacionalnih normi povećava njezin izvoz.
Nedovoljna edukacija stručnjaka
HZN se na nacionalnoj razini susreće sa sve slabijim zanimanjem stručnjaka za sudjelovanje u tehničkim tijelima (odborima). Utvrđen je i nedostatak stručnjaka sa znanjima i vještinama potrebnim za rad u tehničkim tijelima HZN-a u većini područja normizacije koja su planirana u godišnjem programu rada Europske unije za normizaciju za 2022. godinu. Nedovoljna edukacija o normama na nacionalnoj razini jedna je od primjedbi Europske komisije upućenih članicama EU. Primjer dobre prakse u edukaciji o normama azijske su zemlje, u kojima je normizacija postala dio nacionalnoga obrazovnog sustava. Strategija za normizaciju prepoznaje potrebu obrazovanja novih stručnjaka za normizaciju u EU s obzirom da dolazi do smjene generacija te će mnogi stručnjaci otići u mirovinu. Također, nove tehnologije, umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i sl. nova su područja u normizaciji koja će zahtijevati nova znanja i vještine.
S problemima se susreću i korisnici normi u EU te kao tri glavne zapreke ističu cijenu norme, cijenu za primjenu norme i velik broj upućivanja na druge norme. U članku su upotrijebljeni podaci iz doktorske disertacije HZN-ove djelatnice, dr. sc. Ane Marije Boljanović, 'Komunikacijska uloga norma i normizacije u suvremenom društvu', 2017.