Sve je više napisa i rasprave o tome jesu li odluke koje je donosio Stožer civilne zaštite bile zakonite, i može li se poduzetnik obratiti sudu radi dobivanja odštete zbog nemogućnosti rada tijekom pandemije. Tim smo povodom od dvojice odvjetnika zatražili odgovore na PRILIČNO VAŽNA pitanja – Danijela Pribanića i Martina Sherrija.
Zakonitost odluka
- Ako bi se odluke Civilnog stožera proglasile kao nezakonite, svatko tko je uistinu pretrpio štetu zbog tih odluka jer nije mogao raditi i zarađivati, imao bi priliku tražiti naknadu štete putem suda od same države. Nije izgledno da bi državno odvjetništvo u mirenju koje je obvezno prije tužbe protiv države, pristalo na naknadu štete, tako da je izvjesno vođenje sudskih postupaka - pojašnjava Sherri.
- Bit svih odluka Stožera je ograničavanje ustavnih prava i sloboda radi suzbijanja pandemije. Takve odluke prema našem Ustavu može donositi isključivo Sabor zakonima, a ne izvršna vlast podzakonskim aktima. Niti nedavna izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ne može ozakoniti te odluke, bez obzira na to što je zakon donesen retroaktivno. Taj zakon ne daje u sebi ovlast ministrima da ograničavaju prava i slobode u mjeri u kojoj je to stožer činio. Nije bilo moguće ograničiti radno vrijeme, zabraniti rad osobama za koje nije utvrđeno da su bolesne ili zaražene, zabraniti vjerska i sva druga okupljanja, kretanje unutar zemlje, uvođenje propusnica i tome slično. Ovlasti ministarstva zdravstva se po tom zakonu u bitnome svode samo na provođenje mjera izolacije i nadzora nad osobama za koje se sumnja da su zaražene. Vladavina prava ne tolerira zaobilaženje ustavnih odredbi. Jedina mogućnost da država uskladi poduzete radnje s Ustavom je donošenje posebnog zakona kroz koji će Sabor propisati kao vlastite sve odluke Stožera barem na formalnoj razini. Umjesto da se nastoji zaobići jasne odredbe Ustava te odluke Stožera potvrditi kao odluke koje je donio ministar zdravstva - kaže Pribanić.
Opravdano postupanje u najboljem interesu cijele države i društva?
- Sabor nije, iako je imao priliku jer je već više puta redovno zasjedao, proglasio takozvano izvanredno stanje, kojim bi izvršna vlast dobile veće ovlasti nego joj pripadaju po Ustavu. Ne znamo zašto se odluke donose izvan Sabora, kad Sabor i dalje zasjeda i može donositi odluke dovoljno promptno. Ustav jasno predviđa postupanje u ovakvim situacijama, ne vidimo opravdanje da se ne postupa u skladu s time - smatra Sherri.
Ipak malo pretjerano mišljenje?
- Upravo suprotno, većina europskih država je odluke donosila u parlamentima i uz dopuštenje parlamenta. Ovih dana se pokazalo da je općinski sud u Pragu ukinuo mjere koje je donijelo njihovo ministarstvo zdravlja, pozivajući se upravo na ograničenja iz njihovog ustava. U obrazloženju odluke je sud naveo kako bez obzira na ozbiljnost pandemije i čak i proglašeno izvanredno stanje, ministarstvo ne može donositi takve odluke i da je te odluke eventualno mogao donijeti parlament - prepričava odluku češkog suda odvjetnik Sherri.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ovih dana ukinuo mjere zabrane kretanja osoba mlađih od 18 i starijih od 65 godina, smatrajući kako te mjere nisu proporcionalne cilju koji se želi postići, a i Ustavni sud Kosova je utvrdio kako su mjere nezakonite jer vlada nema ovlasti ograničavati osnovna ljudska prava i slobode:
- Odluke suda u BiH i Kosovu su zanimljive jer slijede osnovnu logiku Suda za ljudska prava u Strasbourgu. Ljudska prava se smiju ograničiti samo razmjerno interesu koji se želi zaštiti i u mjeri koja je nužna. S obzirom na uključenost međunarodnih sudaca u njihov rad, za očekivati je i da će drugi ustavni sudovi, Sud Europske unije i Sud za ljudska prava imati slična stajališta zbog zaobilaženja parlamenta u donošenju restrikcija - pojašnjava Pribanić i dodaje kako svako ograničenje mora biti proporcionalno, nužno i usmjereno na ostvarivanje legitimnog cilja.
Cilj ne opravdava sredstvo
- Mjere su očito neproporcionalne jer su obuhvaćene i osobe koje nisu zaražene niti su bile u doticaju sa zaraženima. Nakon više od mjesec dana svima je jasno da su mjere donijete kopiranjem izvana i da su bile motivirane strahom. Potpuno je zanemaren pravni poredak i još uvijek ne postoje znanstvene studije koje bi to opravdale - pojašnjava Sherri i dodaje kako svrha mjera zaštite zdravlja pučanstva ne može biti isključivo spašavanje života od posljedica pandemije nauštrb redovnog dijagnosticiranja i liječenja svih drugih bolesti, a posebno kad je smrtnost u onkologiji daleko veća. Cilj ne opravdava sredstvo, iako je očita namjera države bila zaštititi stanovništvo i pomoći gospodarstvu.
- U više sam navrata razgovarao s pravnicima i drugim poznanicima i svatko daje neko svoje objašnjenje cilja i svrhe ovih mjera. Je li to zaštita ljudskog zdravlja, života ljudi, zdravstvenog sustava, nije potpuno jasno navedeno u nijednoj odluci stožera. Prema informacijama iz medija ne čini se da bi situacija opravdavala ovakve mjere niti je to ikad bilo slučaj. Odluke uopće nemaju obrazloženja, a sva se tumačenja i promocija odluka svodi na paušalno pozivanje na struku - pojašnjava Pribanić.
- Nepostojanje ciljeva dovodi do toga da se ni svrha mjera ne može ispitati, a sve najave njihovog ukidanja i ponovnog vraćanja produbljuju osjećaj neizvjesnosti kod građana i poslovnih subjekata čime se u cijelosti onemogućavaju gospodarske projekcije - dodaje Sherri.
Nepostojanje znanstvenih studija za restrikcije
- Na dnevnoj se osnovi mijenjaju takozvane preporuke raznih upravnih organa o tome kako ćemo kupovati u trgovinama ili sjediti u restoranima. Nijedna od tih odluka nije potkrepljena znanstveno utemeljenim činjenicama, a studije iz Njemačke pokazuju da virus ne ostaje na površinama kao što se to prvotno tvrdilo - ističe Sherri i dodaje kako unatoč dobroj namjeri države, mjere ne smiju biti nesrazmjerne cilju i svrsi kao ni protivne Ustavu.
Pribanić dodaje kako se na temelju preporuka ne mogu zatvarati trgovine i restorani jer to nisu nikakvi zakonski akti niti pravilnici. Preporuka ničime nije postala zakon i izvjesno je da će prekršajni sudovi preispitivati rješenja koja se pozivaju na te preporuke.
Ljudska prava poslovnih subjekata
- Neshvatljivo je postupanje države u ovoj pandemiji jer do ovakvih ograničenja nije do sad nikad došlo iako se čini da je smrtnost od drugih ugroza bila konstantno daleko veća - dodaje Pribanić i pojašnjava da su ustavna prava jednako zajamčena i fizičkim osobama i poslovnim subjektima.
- Pravo na poštivanje vlasništva u sebi sadrži i pravo poslovnih subjekata da rade i privređuju, a ograničenje tih prava može biti provedeno jedino ako ispunjava navedene uvjete - smatra Pribanić. I po europskom pravu je moguće tužiti državu za naknadu štete zbog povreda europskog prava. Postoje stotine uspješnih primjera gdje su nacionalni sudovi država članica EU postupali po odlukama Suda Europske unije i dodjeljivali odštetu poslovnim subjektima zbog propusta državnih tijela u primjeni europskog prava ako su posljedice dovoljno ozbiljne. Bitan dio europskog prava su i ljudske i poduzetničke slobode - dodaje Pribanić.
- Imam dojam da se mjere donose i primjenjuju selektivno, bez jasnih kriterija zašto bi se nekim trgovinama omogućio rad, a nekim ne. Primjerice sve poslovnice banaka mogu raditi, drogerije također, dok tržnice na otvorenom nisu smjele. Nadalje mjere zaštite gospodarstva nisu obuhvatile sezonske radnike niti studente. Ovo pokazuje da mjere nisu proporcionalne i nužne, nego su selektivne - pojašnjava Sherri i dodaje kako mjere u bitnome narušavaju tržišno natjecanje među poduzetnicima te pravo na dostojanstven život građana.
- To da mjera mora biti nužna ne podrazumijeva potrebu čovjeka da nešto nužno obavlja, da ide samo u neke trgovine i da se kreće samo na nekim mjestima. Cilj mjera nije sprječavanje kretanje građana samo za sebe, i ne mogu se mjere svoditi na to da upravna tijela procjenjuju što je građanima nužno u obavljanju dnevnih aktivnosti. Nužnost je kategorija koja se treba odnositi prema svrsi mjera, a svrha nije jasno artikulirana - dodaje Pribanić.
Plaćanje medicinskog osoblja
- Mjere ne mogu biti opravdanje za neplaćanje plaća radnicima u punim iznosima prema ugovorima o radu ili otkazivanje ugovora o radu zbog odbijanja sklapanja aneksa ugovoru o radu kojim se radniku nameće smanjenje plaće - objašnjava Pribanić.
- Treba uzeti u razmatranje i pokretanje postupaka radi isplata naknada medicinskom osoblju koje danima dežura. To što oni rade pod radnom obvezom ne znači da mogu i smiju raditi besplatno - pojašnjava Sherri.
S neizvjesnošću se gospodarstvo ne može nositi
Je li u ovom slučaju moguće da će se pojaviti zainteresirane udruge koje bi kao u slučaju franak podnijele kolektivne tužbe, ovaj put protiv same države?
- To je moguće, iako je za takav poduhvat potreban i veliki angažman i novčana sredstva. Odluka suda u Pragu može poslužiti kao dobar primjer u bavljenju tematikom, ali kod nas ni Ustavni sud ni ostali sudovi, nemaju rok u kojem moraju donijeti odluku o već podnesenim prijedlozima za ocjenu ustavnosti - pojašnjava Pribanić.
- Sudovi će procijeniti s vremenskim odmakom jesu li ove mjere bile nužne i opravdane, i koji su cilj trebale zaštititi - napominje Pribanić.
- Očuvanje radnih mjesta isplatom pomoći od države ne predstavlja naknadu štete koja je nastala poduzetnicima i njihovim radnicima. Ovakvim se odlukama ugrožavaju tržišne slobode i gospodarski sustav kao takav jer unose neprihvatljivu i nedopuštenu neizvjesnost. Rizik je uobičajeni i normalni dio gospodarstva koji se može procijeniti i mogu se donositi odluke u skladu s tim rizicima. Kod neizvjesnosti ne postoji mogućnost izračuna i predviđanja posljedica, gospodarstvo se s neizvjesnošću ne može nositi - zaključuje Sherri.