Prokurist može s društvom ugovoriti naknadu ili ga zastupati bez naknade. Ako je zaposlen u društvu u kojem je prokurist, isplaćuje mu se plaća i osiguravaju druga prava iz radnog odnosa. S obzirom na to da je ovlašten voditi poslove društva i zastupati ga prema trećima, na njega se ne primjenjuju odredbe Zakona o radu: ugovor o radu na određeno vrijeme, prestanku ugovora o radu, otkaznom roku i otpremnini
Prokura je trgovačka punomoć uređena Zakonom o trgovačkim društvima i prema nekim se obilježjima razlikuje od punomoći prema općim propisima obveznog prava. Može je dobiti samo fizička osoba, pravna osoba ne može imati punomoć izjednačenu s prokurom. Fizičkoj osobi može je dati trgovačko društvo ili fizička osoba koja obavlja registriranu samostalnu djelatnost (obrtnik, slobodno zanimanje). U društvima s ograničenom odgovornošću način davanja prokure uređuje se izjavom o osnivanju ili društvenim ugovorom, a u dioničkim društvima statutom društva.
Dobivanje prokure
Tijelo koje je ovlašteno dati prokuru uvijek je daje u pisanom obliku, vodeći računa o tome da fizička osoba kojoj se daje prokura ispunjava zakonom propisane pretpostavke i da nema ograničenja koja su zapreka prokuri. Prokura se upisuje u trgovački sud i u neslužbenom govoru često se naziva ‘generalna trgovačka punomoć‘, što nije sasvim precizno. Prokurist može sklapati ugovore, poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkog društva, zastupati društvo prema trećima, zastupati društvo pred tijelima upravne i sudbene vlasti – sve što su ovlasti i ovlaštenja uprave trgovačkog društva.
Ipak ima ograničenja: ne može bez posebne ovlasti opteretiti nekretnine trgovačkog društva i pokrenuti stečajni i likvidaciji postupak. U pravnom prometu prokurist se na poslovnim pismenima označava kraticom p. p. kako bi treće osobe imale informaciju o tome u kojem svojstvu fizička osoba djeluje u odnosu na trgovačko društvo koje zastupa.
Što s doprinosima?
U praksi poslovanja trgovačkih društava u Hrvatskoj davanje prokure često je motivirano interesom osnivača ili druge osobe koja ima pravni i ekonomski interes upravljati poslovima društva, a zbog nekog razloga ne želi ili ne može biti član uprave društva. Prema propisima o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, članovi uprave trgovačkih društava moraju se osigurati, osim ako nisu osigurani po nekoj drugoj osnovi. Ako je član uprave korisnik mirovine, druga osnova osiguranja može mu biti radni odnos do polovine punog radnog vremena. Većina korisnika mirovine koji su članovi uprave udovoljava toj zakonskoj obvezi zapošljavanjem s nepunim radnim vremenom, no ako je osoba korisnik hrvatske ili inozemne mirovine uz koju nije dopušteno zaposlenje, a ima interesa upravljati poslovima trgovačkog društva, to mu društvo davanjem prokure daje ovlasti za upravljanje bez posljedica za mirovinu.
Prokurist može biti zaposlen u tom trgovačkom društvu, ali i ne mora. Za razliku od članova uprave, koji se po sili zakona moraju osigurati ako nisu osigurani po drugoj osnovi u Hrvatskoj ili u drugoj državi članici EU-a, prokurist ima ovlasti vrlo slične ovlastima člana uprava, ali ne mora biti osiguran i nema obvezu plaćanja doprinosa. Može s društvom ugovoriti naknadu za prokuru ili ga zastupati bez naknade. Ako je zaposlen u trgovačkom društvu koje mu je dalo prokuru, društvo mu isplaćuje plaću i osigurava druga prava iz radnog odnosa. I tu ima specifičnosti. S obzirom na to da je ovlašten voditi poslove društva i zastupa ga prema trećima, na njega se ne primjenjuju odredbe Zakona o radu o ugovoru o radu na određeno vrijeme, prestanku ugovora o radu, otkaznom roku i otpremnini.
Službena putovanja i automobil
Prokurist koji nije zaposlen u trgovačkom društvu koje mu je dalo prokuru ne može od društva ostvarivati neoporezive naknade troškova povezanih sa službenim putovanjima, čak ni kad su ta putovanja poduzeta isključivo za potrebe društva. To je stoga što porezni propisi trgovačkim društvima ne omogućavaju neoporezivo nadoknađivanje troškova službenih putovanja na koja odlaze fizičke osobe koje nisu zaposlenici isplatitelja. Ako mu trgovačko društvo nadoknađuje takve troškove, u poreznom je smislu riječ o primitcima po osnovi drugog dohotka, na koje je trgovačko društvo dužno obračunati i platiti doprinose po propisanim stopama i porez na dohodak po stopi koju je kao nižu stopu godišnjih dohodaka odredila lokalna jedinica u kojoj prokurist ima prebivalište.
Ako se prokuristu koji nije zaposlenik toga društva dodijeli pravo korištenja službenog automobila isključivo u službene svrhe, troškovi povezani s korištenjem osobnog automobila priznaju se pri utvrđivanju osnovice poreza na dobit u visini pedeset posto učinjenih rashoda. Ako mu se dodijeli pravo na korištenje službenog automobila i u privatne svrhe, društvo je obvezno obračunavati drugi dohodak u naravi, ali tada su svi rashodi povezani s korištenjem automobila pri utvrđivanju poreza na dobit priznati u ukupnom iznosu.
Ako je prokurist zaposlen u tom trgovačkom društvu, primitci koji mu se isplaćuju oporezuju se kao plaća i mogu mu se neoporezivo nadoknađivati troškovi službenih putovanja i isplaćivati ostali neoporezivi primici do propisanog iznosa i uz uvjete propisane Zakonom i pravilnikom o porezu na dohodak. Opoziv prokure može, ali ne mora automatski značiti prestanak radnog odnosa u tom trgovačkom društvu. To su dva odvojena pravna odnosa i svaki se od njih razrješava i prestaje prema zakonu kojim je uređen.