Pokrivene obveznice: Prvi put u Hrvatskoj uspostavljen pravni okvir za ovo tržište

Pokrivene obveznice vrijednosni su papiri koje investitorima izdaje kreditna institucija da bi osigurala alternativne izvore financiranje. Od svibnja, stupanjem na snagu Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, i Hrvatska je napokon provela direktivu Europske unije iz 2019.

Na razini Europske unije posljednjih desetak godina pojačana je legislativna aktivnost glede pokrivenih obveznica, a njezini se početci poklapaju s krajem posljednje velike ekonomske krize. Takve aktivnosti kulminirale su 2019., kad je stupila na snagu Direktiva (EU) 2019/2162. Njezin je glavni cilj ujednačavanje najvažnijih pravila i stvaranje jedinstvena tržišta pokrivenih obveznica na razini Europske unije. Nepuna dva mjeseca prije isteka roka za provedbu Direktiva je navedenim zakonom prenesena u naše zakonodavstvo i tako je u Hrvatskoj prvi put uspostavljen pravni okvir tržišta pokrivenih obveznica.

Prednosti novog instrumenta

Pokrivene obveznice vrijednosni su papiri koje zainteresiranim investitorima izdaje kreditna institucija. Svrha takvih obveznica jest osigurati domaćim kreditnim institucijama nove, alternativne izvore financiranje za izdavanje kredita. Naime, izdavanjem obveznica kreditnim institucijama pruža se prilika da se financiraju i s pomoću tržišta kapitala te da u tom smislu više ne budu ograničene primarno na depozite kao uobičajen, standardan izvor financiranja.

S druge strane, iz perspektive investitora takve obveznice mogu biti interesantne zbog nekih aspekata koje nemaju ostali instrumenti koji su investitorima tradicionalno dostupni na tržištu kapitala. Najvažnije su među takvim prednostima kvaliteta osiguranja koje prati obveznice, posebna zaštita investitora te okolnost da se njihova pozicija ne bi znatno mijenjala ni u slučaju ekonomskih teškoća i pokretanja insolvencijskih postupaka nad kreditom institucijom u čije su pokrivene obveznice investirali.

Postupak izdavanja

Postupak izdavanja pokrivenih obveznica može potrajati od četiri do pet mjeseci te podrazumijeva suradnju i dobivanje regulatornih mišljenja i odobrenja HNB-a i HANFA-e. Pokrivene obveznice mogu biti izdane s fiksnim rokom ili s produljenjem roka dospijeća, s time da se rok može produljiti samo ako se otvori postupak prisilne likvidacije ili sanacije izdavatelja. Izdavanje obveznica dopušteno je isključivo kreditnim institucijama.

Kao osiguranje investitorima da će obveze kreditnih institucija na temelju izdanih pokrivenih obveznica doista biti ispunjene pretežno se upotrebljavaju krediti osigurani stambenim nekretninama ili dug javnog sektora. Primjera radi, 2018. približno 87 posto iznosa nepodmirenih pokrivenih obveznica u Europskoj uniji bilo je pokriveno kreditima osiguranim stambenim nekretninama. Naime, potraživanja koja kreditne institucije izdavateljice imaju na temelju takvih kredita smatraju se kvalitetno osiguranima, što se posljedično prelijeva i na pokrivene obveznice osigurane takvim sredstvima.

Novo zakonsko uređenje predviđa i zajedničko izdavanje pokrivenih obveznica nekoliko kreditnih institucija. Cilj je toga da financiranje pokrivenim obveznicama bude dostupno i manjim kreditnim institucijama koje tako mogu raspodijeliti teret eventualnih viših početnih troškova pri izdavanju obveznica.

Obveze kreditnih institucija

Izdavanje pokrivenih obveznica povezano je s nekim zahtjevima kojima kreditne institucije moraju udovoljiti. To se prije svega odnosi na formiranje i održavanje imovine koja služi kao pokriće i osiguranje investitorima za ispunjenje obveza po izdanim obveznicama, a o kojoj je prije bilo riječi.

Naime, radi se o posebnoj, visokokvalitetnoj imovini čiji je sastav određen Zakonom, a koja se u praksi najčešće sastoji od potraživanja kreditnih institucija iz njihovih kredita osiguranih hipotekama na stambenim nekretninama ili iz potraživanja koja kreditne institucije imaju prema javnom sektoru po određenoj osnovi. Prema statističkim podacima za 2020., u matičnim državama inozemnih banaka koje su vlasnice domaćih hrvatskih banaka (Austrija i Italija) spomenute dvije kategorije tvorile su čak 99,8 posto imovine koja služi kao osiguranje obveza po pokrivenim obveznicama. Pritom je u Austriji udio potraživanja iz hipotekarnih kredita u ovoj imovini iznosio 76,5 posto, a udio potraživanja na ime javnog duga 23,5 posto; u Italiji je udio potraživanja iz hipotekarnih kredita u imovini za pokriće bio čak 97,6 posto, a udio potraživanja na ime javnog duga samo 2,3 posto.

Posebni registar

Imovina koja služi kao pokriće i osiguranje investitorima upisuje se u poseban registar koji je kreditna institucija dužna uspostaviti prije izdavanja pokrivenih obveznica. Kreditna institucija izdavateljica dužna je održavati imovinu koja služi za pokriće pa sve obveze iz pokrivenih obveznica moraju biti pokrivene i osigurane tražbinama koje proizlaze iz imovine upisane u registar. Održavanje imovine koja služi kao pokriće podrazumijeva intervencije radi izmjene sastava imovine, što će se tijekom vremena zasigurno dogoditi. Na primjer, sigurno je da će kreditna institucija umjesto neprihodujućih kredita u imovinu za pokriće morati unijeti tražbine iz novih, uredno prihodujućih stambenih hipotekarnih kredita. Brisanje prijašnje i upis nove imovine u registar kreditna institucija izdavateljica provodi u suradnji i uz odobrenje nadzornika imovine, o čemu će biti više riječi u nastavku.

Još jedna važna obveza kreditne institucije imenovanje je nadzornika imovine. Naime, kreditna institucija izdavateljica dužna je imenovati nadzornika prije nego što zatraži HANFA-ino odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica. Za nadzornika može biti imenovana samo osoba koja je upisana u registar Hrvatske revizorske komore, a o imenovanju na kraju odlučuje HANFA spomenutim odobrenjem.

Položaj i osiguranje investitora

Kako bi se privukli investitori i osigurao adekvatan interes za ulaganje u pokrivene obveznice, a time i financiranje kreditnih institucija koje ih izdaju, u praksi su se razvile neke prednosti za investitore. Ovdje treba spomenuti poseban status investitora i prioritet u zaštiti koja im je Zakonom zajamčena. Naime, osim kvalitete imovine, upisom takve imovine u prije spomenuti registar ona pravno postaje odvojenom od sve ostale imovine kreditne institucije izdavateljice. Imovina postaje zaštićenom od svih ostalih vjerovnika kreditne institucije izdavateljice te se na njoj ne može provesti ovrha niti je takva imovina dio likvidacijske mase.

Važna okolnost u kontekstu zaštite položaja investitora jest i ta što imovina upisana u registar ne smije biti korištena ni na jedan način osim za ispunjenje obveza prema investitorima i u vezi s ugovorima sklopljenima za zaštitu od rizika (hedging). Također, kreditna institucija ne može slobodno i po svojoj volji raspolagati spomenutom imovinom, već joj je za to potrebna suglasnost nadzornika imovine.

Dvostruka zaštita

Daljnji razlozi zašto bi pokrivene obveznice mogle biti interesantne kao investicijska prilika vezani su uz poseban status i zaštitu koju uživaju investitori, pogotovo u slučaju insolventnosti kreditne institucije u čije su obveznice investirali.

Naime, investitori u pokrivene obveznice uživaju dvostruku zaštitu. Prva je razina zaštite u tome što investitori imaju izravnu tražbinu prema kreditnoj instituciji koja je izdala obveznice te im ona odgovara svom svojom imovinom za isplatu pokrivenih obveznica. Investitori uživaju i drugu razinu zaštite jer će u slučaju prisilne likvidacije ili sanacije izdavateljice imati pravo prvenstva u naplati svojih potraživanja iz imovine koja je dana kao pokriće.

Još jedan važan razlog jest javni nadzor njihova izdavanja te specifična suradnja između HNB-a i HANFA-e u provedbi supervizije. Naime, valja podsjetiti na to da u postupku izdavanja pokrivenih obveznica kreditna institucija izdavateljica najprije mora dobiti propisana mišljenja i odobrenja HNB-a i HANFA-e. Nadalje, HANFA je primarno mjerodavna za nadzor nad postupanjem i usklađenosti kreditne institucije izdavateljica i drugih sudionika, no svoje nadzorne ovlasti izvršava u tijesnoj suradnji s HNB-om. Tako je uspostavljen sustav dvostrukog nadzora pa su kreditne institucije ne samo pod nadzorom HNB-a kao svojega matičnog regulatora već u poslovima izdavanja pokrivenih obveznica potpadaju i pod nadzorne ovlasti HANFA-e. Sve te okolnosti pridonose zauzimanju povoljnije pozicije potencijalnih investitora u pokrivene obveznice, zbog čega su takve obveznice jedan od najsigurnijih instrumenata koji bi stoga zasigurno trebao naći svoje mjesto na domaćem tržištu kapitala.

Nove prilike i opcije

U svakom slučaju, pokrivene obveznice novi su instrument koji se može očekivati na hrvatskom tržištu kapitala. Njihova je glavna svrha omogućiti domaćim kreditnim institucijama dodatne izvore financiranja pružajući pritom zainteresiranim investitorima nove investicijske prilike i opcije.

No isto tako, a s obzirom na to da su pokrivene obveznice osigurane prije svega potraživanjima iz kredita osiguranih stambenim nekretninama, jasno je kako postoji interes domaćih banaka da radi stjecanja nove imovine kojom bi mogle dobiti daljnje financiranje potiču rast broja takvih kreditnih plasmana u svojim portfeljima. Drugim riječima, to bi na kraju moglo značiti da pokrivene obveznice potencijalno mogu imati i širi društveni utjecaj, naime u obliku aktivnijeg odobravanja upravo te, najčešće i najzastupljenije vrste kredita.