Mnogima često nije jasno koje su to razlike između obrta i trgovačkog društva. Vrlo često nisu jasne ni razlike unutar 'obrtništva'. Zato smo odlučili pokušati malo pojasniti stvari i pojmove. U suradnji sa Hrvatskom obrtničkom komorom (HOK) kratko smo analizirali određene pojmove.
S obzirom na vrste obrta, oni mogu biti:
• Slobodni: obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta tj. ne traži se propisana stručna sprema;
• Vezani: obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit;
• Povlašteni: obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice, koju izdaje nadležno ministarstvo, ovisno o djelatnosti.
Jednom kad registrirate obrt u obrtnom registru, tada DODATNO donosite odluku da li želite POREZ plaćati paušalno, kao obveznik poreza na dohodak ili kao obveznik poreza na dobit.
Nakon toga zakonski ste obvezni prijaviti način plaćanja poreza nadležnoj Ispostavi porezne uprave u roku od osam dana. O tome koliko su obrtnici dužni plaćati, pisali smo ranije opsežno.
Prilikom odluke o načinu obračuna obveznih poreza i doprinosa za obvezna osiguranja obrtnici se mogu opredijeliti na jedan od sljedećih načina obračuna:
- Porez na dohodak - Dohodak od samostalne djelatnosti što se utvrđuje kao razlika između primitaka i izdataka na osnovi vođenja poslovnih knjiga - Paušalno oporezivanje obrtničke djelatnost
- Porez na dobit
Navedeni pojmovi često se 'brkaju' i rade se nepotrebne zavrzlame u javnosti. Do 'zavrzlama' dolazi najčešće jer se navedeni pojmovi ne tumače i ne objašnjavaju na pravilan način obrtnicima. Tako npr. pitanje koje djelatnosti ulaze pod koju kategoriju obrta nema smisla budući da je vrlo uski krug djelatnosti koje eventualno ne mogu biti registrirane kroz obrt (npr. sudski tumači, javni bilježnici i sl.) koji se vode u evidenciji ostalih samostalnih djelatnosti.
Djelatnosti koje mogu biti registrirane pod obrtom, slobodnim ili sporednim zanimanjem određene su Zakonom o obrtu i pripadajućim pravilnicima.
Naime, ne postoji razlika u obrtima u djelatnosti koja se registrira, već u izboru načinu oporezivanja, a taj je izbor najvećim dijelom uvijek izbor samog obrtnika.
Jedini izuzetak je kad su stvorene zakonske pretpostavke (npr. iznos primitaka veći od 3 milijuna kuna na godišnjoj razini) kada obrtnik mora biti u sustavu poreza na dobit, želio on to ili ne.
POJAŠNJENJA
Popis vezanih i povlaštenih obrta
NKD 2007. s objašnjenjima - detaljna struktura s jasnim i preciznim opisima pojedinih djelatnosti
PROPISI
Pravilnik o obliku i načinu vođenja Obrtnog registra
Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica
Pravilnik o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama
Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti