piše: Stjepan Lović odvjetnik, Odvjetničko društvo Grubišić & Lović & Lalić
Iako se u slučaju ‘Sortirnica‘, u kojem je osumnjičen poznati poduzetnik Đuro Horvat, vlasnik i direktor Tehnixa, velika važnost pridaje vještacima, valja uzeti u obzir da njihovo mišljenje za sud nije obvezujuće. Značenje sudskog nalaza i mišljenja ima samo onaj nalaz i mišljenje vještaka kojeg je odredio sud, a vještačenje prema nalogu jedne od stranaka u postupku sud vrednuje u sklopu svih ostalih dokaza.
Europsko javno tužiteljstvo (EPPO) kao tijelo koje istražuje prijevarna postupanja i koruptivne radnje povezane s EU fondovima ponovno je pokrenulo postupak u Hrvatskoj. Prema njegovom posljednjem godišnjem izvješću, u Hrvatskoj su pokrenuta 23 postupka u 2022. godini zbog sumnji u malverzacije europskim novcem u procijenjenoj vrijednosti od oko 313 milijuna eura.
U centru pozornosti medija zbog jednog od postupaka takve vrste dospio je Đuro Horvat, vlasnik i direktor kompanije Tehnix iz Međimurja, koja svoje prihode mjeri u desecima milijuna eura te zapošljava više od 500 radnika. Riječ je o kompaniji koja osvaja tržište EU-a svojim inovativnim tehnologijama za održivo gospodarenje otpadom, a njezina vlasnika i čelnu osobu tijekom svoje karijere prepoznala je struka kao jednog od najuspješnijih poduzetnika i dobitnika brojnih nagrada za uspjehe svoje kompanije.
Đuro Horvat, sada jedan od petero osumnjičenih, uhićen je zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela zloporabe položaja i ovlasti u aferi ‘Sortirnica‘, slijedom čega ga se tereti da je neosnovano podignuo ukupnu cijenu gradnje sortirnice za najmanje 506.000 eura, a te se optužbe temelje se ponajprije na analizi građevinskog vještaka.
Kad sud ne zna…
Javnosti je upravo potonja informacija da se optužba temelji na mišljenju i nalazu vještaka dodatno zanimljiva zbog aktualnog i u javnosti vrlo praćenog slučaja ‘Agrokor‘, u kojem je ključni dokaz – nalaz i mišljenje vještaka, Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda ocijenilo kao nezakonit dokaz. Riječ je o financijskom vještačenju koje je temelj cijele optužnice za izvlačenje milijardu i 200 milijuna kuna iz Agrokora.
Odredbama Zakona o parničnom postupku, temeljnog zakona koji uređuje pravila parničnog postupka na temelju kojih sud raspravlja i odlučuje u sporovima, propisano je da će sud izvesti dokaz vještačenjem kada je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Zakon o kaznenom postupku također propisuje da se vještačenje u kaznenom postupku određuje kada za utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje od osobe koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem ili vještinom.
Županijski i trgovački sudovi vode popis stalnih sudskih vještaka te popis pravnih osoba, zavoda, ustanova i državnih tijela koji imaju odobrenje za obavljanje sudskih vještačenja. Popisi su javno objavljeni na internetskim stranicama sudova.
Sudski vještaci imaju važnu ulogu u sudskim postupcima budući da oni sudu prema potrebi pružaju svoje mišljenje radi utvrđivanja ili pojašnjavanja činjenica utvrđenih u postupku. Prema tome, vještacima se koristi kao dokaznim sredstvima kada sud ne raspolaže određenim stručnim znanjem, nužnim za saznanje određenih činjenica. Budući da nije rijetkost da se odluka u postupku temelji upravo na nalazu i mišljenju vještaka, tim više je važna njihova uloga i autoritet u sudskim postupcima.
Može, ali ne obvezuje
Zakonskim propisima određeno je da vještačenje obavlja u pravilu jedan vještak, a kao iznimka propisano je da sud radi vještačenja može angažirati više vještaka. U postupcima pred sudovima osobu vještaka može predložiti stranka koja predlaže izvođenje dokaza vještačenjem. Protivna strana ima mogućnost izjasniti se o predloženom vještaku, stoga će sud odrediti novog vještaka ako protivna stranka izrazi svoje protivljenje osobi predloženog vještaka.
Ako je određeno više vještaka, oni mogu podnijeti zajednički nalaz i mišljenje kad se u nalazu i mišljenju slažu. Ako se u nalazu i mišljenju ne slažu, svaki vještak posebno iznosi svoj nalaz i mišljenje. Također, i stranke u postupku mogu svojim pitanjima i prigovorima utjecati na održivost utvrđenja i zaključaka iz vještačenja. Nadalje, ako se podaci vještaka o njihovu nalazu bitno razilaze ili ako je nalaz jednog ili više vještaka nejasan, nepotpun ili u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka, obnovit će se vještačenje s istim ili drugim vještacima. Ako u mišljenju jednog ili više vještaka ima proturječnosti ili nedostataka, ili se pojavi osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja, a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka, zatražit će se mišljenje drugih vještaka.
Je li preplaćeno pola milijuna eura?
Bitno je naglasiti da mišljenje vještaka nije za sud obvezujuće, već predstavlja dokazno sredstvo koje sud cijeni prema slobodnom uvjerenju, stoga sud može nalaz i mišljenje vještaka prihvatiti ili odbiti. Ako sud odbije mišljenje vještaka, odluku donosi na temelju drugih dokaza kojima raspolaže, a ako drugih dokaza nema, smatra se da je činjenica koju je trebalo dokazati vještačenjem ostala nedokazana.
U aferi ‘Sortirnica‘ osumnjičene se tereti za počinjenje kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti vezano uz postupke javne nabave u okviru projekta gradnje postrojenja u Mihačevoj dragi. Istražitelji iz Ureda europskog javnog tužitelja sumnjaju da je tvrtka Tehnix dobila posao gradnje sortirnice na namještenom natječaju koji je Europska unija sufinancirala s 31 milijun kuna te da je projekt ukupno vrijedan oko 37 milijuna kuna preplaćen za pola milijuna eura.
Naime, Grad Rijeka raspisao je natječaj za gradnju sortirnice na lokaciji Mihačeva draga – EU građenje 18. rujna 2020., a procijenjena vrijednost radova iznosila je 27,7 milijuna kuna bez PDV-a. Jedina pristigla ponuda bila je ona Zajednice ponuditelja Tehnixa i GP-a Krk, koji su dali ponudu za obavljanje radova u iznosu od 26,8 milijuna kuna.
Prema javno dostupnim informacijama, istražitelji svoje sumnje temelje ponajprije na analizi građevinskog vještaka, na temelju koje je donesen zaključak da je vlasnik i direktor društva Tehnix u konačnoj i prihvaćenoj ponudi povećao troškove opreme sortirnice za 30 posto, od čega se samo deset posto može opravdati rastom cijena na tržištu. Vještak je dalje neosnovanim pronašao i povećanje od 1,4 milijuna na uračunatoj cijeni čelika.
Što (ni)je pogodovanje
S obzirom na to da u izjavama medijima direktor društva Tehnix tvrdi da je riječ zaštićenom patentu i da će vještaci utvrditi da je njegovo postrojenje zapravo ‘prejeftino‘, a tužitelji tvrde upravo suprotno, bit će zanimljivo vidjeti kako će se odviti taj postupak, koji je, s obzirom na do sada javno objavljene informacije, pokrenut upravo na mišljenju vještaka.
U kontekstu afere ‘Sortirnica‘ u medijima se postavlja pitanje zakonitosti provedene javne nabave naručitelja Grada Rijeke. Na natječaj se u konačnici javila samo Zajednica ponuditelja Tehnixa i GP-a Krk, koja je i dobila posao, a prema medijskim informacijama na tom projektu je provedena kontrola SAFU-a i ARPA-e te nisu bile uočene nikakve nepravilnosti. Raspisivanje natječaja u kojima se traže određeni kriteriji za koje je poznato da im može udovoljiti isključivo određeni subjekt na tržištu može se smatrati pogodovanjem i postupanjem koje je protivno svrsi javne nabave. Zakonom o javnoj nabavi postavljena su opća pravila koja se primjenjuju pri određivanju različitih kriterija za odabir ponude, postavljajući pritom i obveze objave u vezi s tim kriterijima.
Ekonomski najpovoljnija ponuda (ENP) najvažniji je i obvezan kriterij za odabir ponude, umjesto najniže cijene. ENP kao koncept podrazumijeva da naručitelj ekonomsku prednost pojedine ponude mjeri i uspoređuje s odabranim kriterijima vezanim uz predmet nabave koji služe za identificiranje najbolje ponude. Pri korištenju kriterija ENP-a naručitelj može osim cijene uzeti u obzir i druge kriterije poput kvalitete, roka isporuke ili usluga nakon prodaje. Svakom odabranom kriteriju naručitelj pridaje relativni ponder koji odražava njegovu relativnu važnost u odnosu na druge kriterije.
Podugovaratelji u javnoj nabavi
Svrha kriterija ENP-a jest odabrati ponudu koja nudi najbolju vrijednost za uloženi novac. Ako takvu uslugu može obaviti samo ograničen broj društava ili samo jedno društvo, onda se to ne može smatrati pogodovanjem, ali je pod strogom kontrolom ili Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) ili Središnje agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU).
Nadalje, Zakon o javnoj nabavi predviđa institut podugovaratelja – subjekta koji je s odabranim ponuditeljem sklopio podugovor. Podugovaratelj u smislu propisa o javnoj nabavi je gospodarski subjekt koji za ugovaratelja, kao odabranog ponuditelja s kojim je naručitelj sklopio ugovor ili okvirni sporazum, isporučuje robu, pruža usluge ili izvodi radove koji su neposredno povezani s predmetom nabave. Angažiranje podugovaratelja je, u pravilu, opcija za ponuditelja odnosno natjecatelja u postupku javne nabave.
Bitno je naglasiti da je gospodarski subjekt koji namjerava dati dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor obvezan u ponudi: 1. navesti koji dio ugovora namjerava dati u podugovor (predmet ili količinu, vrijednost ili postotni udio), 2. navesti podatke o podugovarateljima (naziv ili tvrtku, sjedište, OIB ili nacionalni identifikacijski broj, broj računa, zakonske zastupnike podugovaratelja), 3. dostaviti europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi (dalje: ESPD) za podugovaratelja. Odgovornost za izvršenje ugovora o javnoj nabavi uvijek je na ugovaratelju kao gospodarskom subjektu koji je s naručiteljem sklopio ugovor ili okvirni sporazum.
Budući da Zakon o javnoj nabavi propisuje da ponuditelj odmah u ponudi mora navesti koji dio ugovora namjerava dati u podugovor i navesti podatke o podugovarateljima, a naručitelj je prema odredbama toga zakona obvezan poduzeti prikladne mjere da učinkovito spriječi, prepozna i ukloni sukobe interesa u vezi s postupkom javne nabave kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja i osiguralo jednako postupanje prema svim gospodarskim subjektima, to je već inicijalno ponuditelj ograničen u sklapanju ugovora s podugovarateljima za izvršenje dijela ugovora o javnoj nabavi.
Što je sukob interesa
Zakon o javnoj nabavi detaljno regulira što se smatra sukobom interesa, a ugovor o nabavi sklopljen protivno kogentnim odredbama Zakona o javnoj nabavi smatra se ništetnim. U tom slučaju je gospodarski subjekt dužan vratiti cjelokupno zaprimljeni novčani iznos s pripadajućim kamatama. Često takve situacije završe i pokretanjem kaznenih postupaka protiv sudionika koji su povrijedili odredbe Zakona o javnoj nabavi, a čime se ostvaruje neko od bića kaznenih djela, kao što je npr. zloporaba položaja i ovlasti ili trgovanje utjecajem.
U odnosu na sudski postupak važno je naglasiti da značenje sudskog nalaza i mišljenja ima samo onaj nalaz i mišljenje vještaka kojeg je u tom svojstvu odredio sud, a nalaz i mišljenje vještaka izrađeno prema nalogu jedne od stranaka u postupku predstavljali bi privatnu ispravu koju bi sud vrednovao u sklopu svih ostalih dokaza. Takve isprave, za razliku od javnih, ne tvore predmnijevu istinitosti. Sudski vještaci, kao neovisne i nepristrane osobe koje raspolažu znanjima koje sud nema, bitno su dokazno sredstvo u sudskim postupcima. Kada se određeni postupak temelji konkretno na mišljenju vještaka, onda je opravdano očekivati da će o tom dokaznom sredstvu ovisiti ishod cjelokupnog postupka.