Piše: Damjan Spoja, savjetnik za održivo poslovanje, ATD Solucije; Berislav Nadinić, Konha Savjetovanje
U posljednjih nekoliko godina, potreba za suočavanje s klimatskim promjenama i njihovim utjecajem na svakodnevni život, poslovanje i gospodarstvo postala je očitija nego ikad. Vijesti o rekordnim temperaturama, sušama, poplavama, požarima, snažnim ljetnim olujama, postale su svakodnevnica.
Lokalne zajednice i poduzeća diljem svijeta suočavaju se s potrebom procjene i ublažavanja klimatskih rizika i ranjivosti. Kao odgovor na taj izazov, Europska unija (EU) je predstavila alat za povećanje tržišne transparentnosti poznat kao Taksonomija EU-a.
Taksonomija je klasifikacijski sustav koji definira kriterije za ekonomske aktivnosti koje su usklađene sa paradigmom ugljične neutralnosti EU-a 2050. godine u sklopu Green Deal-a i pripadajućih okolišnih ciljeva.
Ovaj inovativni okvir ne samo da pomaže poduzećima u razumijevanju i otkrivanju njihovih klimatskih rizika, već i olakšava prijelaz prema održivoj budućnosti. Dok se Svijet bori s posljedicama globalnog zatopljenja, financijski sektor i nefinancijska poduzeća prepoznaju važnost procjene i upravljanja klimatskim rizicima.
U ovom članku ćemo istražiti važnost procjene klimatskih rizika i ranjivosti (CRVA – iz engl. Climate Risk and Vulnerability Assessment) te istaknuti središnju ulogu Taksonomije EU-a u poticanju održivih poslovnih praksi. Također, istražiti ćemo zašto je procjena klimatskih rizika ključna za financijske institucija i nefinancijska poduzeća koja su (ili će postati), obveznici izvještavanja prema Taksonomiji EU-a, te razmotriti potencijalne koristi i implikacije uključivanja ove procjene u njihove operacije.
Razumijevanje procjene klimatskih rizika i ranjivosti
CRVA obuhvaća procjenu potencijalnih negativnih učinaka klimatskih promjena na djelatnosti, imovinu i financijsko poslovanje poduzeća. Takva procjena omogućuje poduzećima prepoznavanje i razumijevanje rizika s kojima se suočavaju, kako na kratki, tako i na dugi period. Provodeći temeljitu analizu svojih ranjivosti na klimatske promjene, poduzeća mogu poduzeti mjere za izgradnju otpornosti i prilagodbu promjenjivoj klimi, čime se u konačnici štiti njihova dobit i održivost poslovanja kroz duži period.
Procjene klimatskih rizika obuhvaćaju širok spektar čimbenika, uključujući fizičke rizike (poput ekstremnih vremenskih uvjeta i rasta razine mora), tranzicijske rizike (povezane s prijelazom na niskougljično gospodarstvo) i rizike od odgovornosti (kao što su pravne akcije ili šteta reputacije kao rezultat nedostatnih informacija o klimatskim promjenama).
Taksonomija EU-a: Poticanje održivih financija
Prepoznajući potrebu za usklađivanjem održivih investicija i promicanjem okolišnih ciljeva, EU je 2020. godine predstavila Uredbu o Taksonomiji EU-a. Taksonomija EU-a služi kao standardizirani klasifikacijski sustav za gospodarske aktivnosti, uspostavljajući kriterije za identifikaciju koja se aktivnost može smatrati okolišno održivom. Glavni cilj Taksonomije EU-a je pružiti transparentnost i usporedivost podataka unutar industrija, te omogućiti poduzećima i investitorima procjenu održivosti gospodarskih aktivnosti i proizvoda.
Taksonomija EU-a postavlja šest okolišnih ciljeva, uključujući ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa, prijelaz na kružno gospodarstvo, sprječavanje i kontrolu onečišćenja te zaštitu i obnovu bioraznolikosti i ekosustava. Da bi se kvalificirala kao okolišno održiva prema taksonomiji, gospodarske aktivnosti moraju značajno doprinijeti jednom ili više tih ciljeva, izbjegavajući pritom značajnu štetu drugima.
Osim toga, Taksonomija EU-a omogućuje poduzećima da otkriju svoju usklađenost s okolišnim ciljevima, što povećava transparentnost i stupanj odgovornosti. Pružajući zajednički jezik za poduzeća, investitore i političare, Taksonomija EU-a olakšava učinkovitu komunikaciju i suradnju prema održivoj budućnosti.
Taksonomija EU-a nadalje, djeluje kao katalizator održivih financija potičući poduzeća da prijeđu na okolišno održivo poslovanje. Nadalje, potiče poduzeća da ulažu u aktivnosti koje doprinose ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama, dok istodobno odvraća od investiranja u aktivnosti koje štete okolišu. Preusmjeravanjem financijskih tokova prema održivim investicijama, Taksonomija EU-a podržava prijelaz prema niskougljičnom gospodarstvu i promovira dugoročnu otpornost.
Kako Taksonomija EU-a podupire procjenu klimatskih rizika
Taksonomija EU-a igra ključnu ulogu u procjeni klimatskih rizika i ranjivosti pružajući okvir koji usklađuje okolišne ciljeve s poslovnim aktivnostima. Kategoriziranjem gospodarskih aktivnosti na temelju njihovih klimatskih utjecaja, Taksonomija EU-a pomaže poduzećima identificirati potencijalne rizike i ranjivosti povezane s njihovim operacijama.
CRVA je sukladno Taksonomiji EU-a, sastavni dio tehničkih kriterija Delegirane uredbe koja propisuje kriterije tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju. U sklopu navedene Uredbe, CRVA je kriterij za nenanošenje bitne štete kod ublažavanja klimatskih promjena (Prilog I, Dodatak A Delegirane uredbe), odnosno tehnički kriterij kod određivanja znatnog doprinosa prilagodbi klimatskim promjenama (Prilog II, Dodatak A Delegirane uredbe).
Klimatski rizik i financijski sektor
Financijske institucije imaju ključnu ulogu u financiranju gospodarskih aktivnosti, što ih čini ranjivima na klimatske rizike. Posljedice klimatskih promjena, poput ekstremnih vremenskih događaja, porasta razine mora i promjena u dinamici tržišta, mogu izravno utjecati na financijsko zdravlje banaka. Na primjer, financijske institucije se mogu suočiti s povećanim neizvršenjem kredita od strane industrija koje su ranjive na klimatske rizike ili izloženosti fizičkim sredstvima u regijama podložnim prirodnim katastrofama.
Provodeći sveobuhvatne procjene klimatskih rizika, financijske institucije mogu identificirati i kvantificirati svoju izloženost tim rizicima. To im omogućuje donošenje informiranih odluka o portfeljima kredita, alokaciji kapitala i strategijama upravljanja rizicima. Nadalje, razumijevanje klimatskih rizika pomaže bankama ojačati svoju otpornost, zaštititi vrijednost dionica i pridonijeti održivijem financijskom sustavu.
Nefinancijska poduzeća i Taksonomija EU-a
Nefinancijska poduzeća, posebno ona čije su djelatnosti povezane s zahtjevima Taksonomije EU-a, imaju ključnu ulogu u suočavanju s klimatskim rizicima. Taksonomija EU-a pruža okvir za identifikaciju ekonomskih aktivnosti i investicija koje su okolišno održive. Poduzeća izvještavaju sukladno zahtjevima Taksonomije EU-a dužna su prikazati postotak prihvatljivosti i usklađenosti svojih djelatnosti s kriterijima i izvještavati o svojoj okolišnoj izvedbi kroz ključne pokazatelje prema Taksonomiji EU-a.
Provodeći procjenu klimatskih rizika, nefinancijska poduzeća mogu procijeniti potencijalne utjecaje klimatskih promjena na svoje operacije, lanac opskrbe i reputaciju. Ova procjena omogućuje poduzećima identifikaciju ranjivosti, razvoj strategija prilagodbe i iskorištavanje prilika za održivi rast. Također pomaže poduzećima komunicirati svoje napore u vezi s klimom investitorima, regulatorima i dionicima, povećavajući transparentnost i povjerenje.
Sinergija između procjene klimatskih rizika i Taksonomije EU-a
Integracija procjene klimatskih rizika s Taksonomijom EU-a može donijeti nekoliko koristi kako bankama, tako i nefinancijskim poduzećima:
Upravljanje rizicima: Procjena klimatskih rizika pruža sveobuhvatno razumijevanje fizičkih, prijelaznih i rizika od odgovornosti povezanih s klimatskim promjenama. Usmjeravanjem ove procjene prema okviru zaštite okoliša i prema zahtjevima Taksonomije EU-a, poduzeća mogu učinkovito upravljati i ublažavati te rizike.
Pristup održivom financiranju: Taksonomija EU-a djeluje kao katalizator za održivo financiranje usmjeravajući kapitalne tokove prema okolišno održivim aktivnostima. Financijske institucije i nefinancijska poduzeća koja se usklađuju s kriterijima taksonomije vjerojatnije će privući investicije od investitora usmjerenih na održivost.
Usklađenost s propisima: Usklađenost s uredbom o Taksonomiji EU-a postaje sve važnija za poduzeća koja djeluju unutar EU. Integracija procjene klimatskih rizika pomaže poduzećima da pokažu svoju predanost okolišnim ciljevima i ispune zahtjeve za otkrivanje.
Konkurentska prednost: Poduzeća koja proaktivno procjenjuju i upravljaju klimatskim rizicima mogu postići konkurentsku prednost na tržištu. Usmjeravanjem prema Taksonomiji EU-a, poduzeća signaliziraju svoju predanost održivosti, privlače investitore odgovorne prema društvu i grade pozitivnu sliku svoje marke.
Održiva otpornost na dugi rok: Procjena klimatskih rizika i usklađenost s Taksonomijom EU-a pridonose dugoročnoj poslovnoj otpornosti. Adresiranjem klimatskih rizika, poduzeća se mogu prilagoditi promjenama na tržištu, predvidjeti regulatorne promjene i osigurati otpornost svojih operacija u budućnosti.
Fizički rizici
Poduzeća su uslijed klimatskih promjena izložene povećanom broju novih rizika, što znatno utječe na profil rizičnosti samog poduzeća, odnosno tipovima rizika kojima je izloženo. Fizički rizici, koji se definiraju kako rizici od fizičkih posljedica (šteta) klimatskih promjena se dijele na akutne - proizašle iz klimatskih ili ekstremnih vremenskih događaja, uništenja okoliša i na kronične - postepenom promjenom vremenskih i klimatskih obrazaca, gubitaka bioraznolikosti. Također, fizički rizici mogu utjecati na druge okolišne rizike koji proizlaze iz klimatskih promjena, kao što su problemi s opskrbom vodom i zagađenja okoliša.
Ključan aspekt akutnih fizičkih rizika je njihova neposrednost - šumski požari i poplave kao ekstremni vremenski događaji proizašli iz fizičkih rizika već sada nanose veliku materijalnu štetu imovini i predstavljaju opasnost za ljudske živote, što se može vidjeti iz nedavnih događaja. Slijedom toga, identifikacija fizičkih rizika i pripadajuće matrice njihove procijenjene vjerojatnosti i posljedice predstavlja bitan element CRVA-e i povećanja robusnosti poslovnog modela poduzeća.
Zahvaljujući EU satelitskom programu praćenja klimatskih promjena i pripadajućih izloženosti fizičkim rizicima za područje cijele EU moguće je na vrlo detaljnoj razini (adrese) odrediti prijetnju i tip fizičkih rizika koji predstavlja prijetnju za navedenu lokaciju (npr. poplave u Slavoniji, šumski požari u Dalmaciji). Štoviše pregledom projekcija EU Copernicus programa može se vidjeti da su područja zahvaćena poplavama odnosno šumskim požarima uistinu bila identificirana kao vrlo visoko rizična za navedene događaje fizičkog rizika (poplave odnosno požari).
Poveznica CRVA-e i IFRS S2 standarda
Procjena klimatskih rizika i IFRS (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja) S2 - Objave povezane s klimatskim promjenama, usko su povezani jer obrađuju potrebu poduzeća da razumiju i komuniciraju financijske implikacije klimatskih rizika i prilika.
IFRS S2 - Objave povezane s klimatskim promjenama:
- Standard predložen od strane Odbora za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) s ciljem povećanja transparentnosti informacija povezanih s klimatskim promjenama u financijskim izvještajima poduzeća.
- Standard zahtijeva od poduzeća da objave informacije o utjecajima klimatskih rizika i prilika na njihov financijski položaj, poslovanje i izglede.
Glavni ciljevi IFRS S2:
- Investitorima i dioničarima osigurava sveobuhvatne i usporedive informacije o izloženosti poduzeća klimatskim rizicima i prilikama.
- Poticanje poduzeća da uključe klimatske čimbenike u svoje procese financijskog izvještavanja I odlučivanja.
- Poboljšava razumijevanje utjecaja klimatskih promjena na financijske rezultate poduzeća i dugoročnu održivost.
Veza između CRVA-e i IFRS S2 očita je u njihovom zajedničkom fokusu na razumijevanje i otkrivanje klimatskih rizika i prilika.
Evo kako su povezani:
Prikupljanje i analiza podataka: Procjena klimatskih rizika zahtijeva prikupljanje podataka o izloženosti poduzeća klimatskim rizicima, što uključuje identifikaciju fizičkih i tranzicijskih rizika. Da bi uskladile proces izvještavanja s IFRS S2, poduzeća moraju prikupiti i analizirati relevantne financijske informacije povezane s klimatskim promjenama.
Identifikacija i izvještavanje o riziku: Procjena klimatskih rizika pomaže poduzećima identificirati rizike koji bi mogli značajno utjecati na njihovo poslovanje i financijske rezultate. IFRS S2 zahtijeva od poduzeća da izvještavaju o tim identificiranim rizicima i njihovim potencijalnim financijskim utjecajima u njihovim financijskim izvještajima.
Analiza scenarija: Procjena klimatskih rizika često uključuje analizu scenarija kako bi se modelirali potencijalni ishodi različitih klimatskih događaja. IFRS S2 potiče poduzeća da razmotre analizu scenarija prilikom objava informacija o klimatskim promjenama kako bi procijenile otpornost svojeg poslovnog modela.
Zahtjevi za objave: IFRS S2 pruža specifične zahtjeve za objave povezane s klimatskim rizikom, kao što su informacije o upravljanju, strategiji, procesima upravljanja rizicima i mjernim pokazateljima performansi. Ti zahtjevi usklađeni su s informacijama koje se obično procjenjuju i generiraju tijekom procjene klimatskih rizika.
Odlučivanje i razvoj strategije: Sama procjena klimatskih rizika i objavljivanje informacija prema zahtjevima IFRS S2 imaju ulogu u oblikovanju odlučivanja i razvoju strategije poduzeća. Razumijevanjem klimatskih rizika putem procjene i njihovim objavljivanjem u financijskim izvještajima, poduzeća mogu, na temelju prikupljenih informacija, donositi odluke potrebne za učinkovito upravljanje i ublažavanje tih rizika.
Zaključak
Procjena klimatskih rizika i ranjivosti postala je neophodna komponenta poslovne strategije u suočavanju s brzo mijenjajućom klimom. Taksonomija EU-a pruža poduzećima alat za razumijevanje, procjenu i otkrivanje njihovih klimatskih rizika, istovremeno promovirajući održive prakse. Usmjeravajući gospodarske aktivnosti prema okolišnim ciljevima, Taksonomija EU-a omogućuje poduzećima da navigiraju kroz složenosti klimatskih promjena i iskoriste prilike za održivi rast.
Usklađivanjem s zahtjevima Taksonomije EU-a, poduzeća će umanjiti rizike, te doprinijeti i stvaranju otpornijeg, nisko-ugljičnog gospodarstva. Usklađivanje djelatnosti poduzeća s zahtjevima Taksonomija EU-a nije samo zakonska obveza, to je strateški imperativ za poduzeća koje žele uspjeti u svijetu usredotočenom na klimu.
Procjena klimatskih rizika od iznimne je važnosti kako za financijskeinstitucije, tako i za nefinancijska poduzeća povezana s Taksonomijom EU-a. Razumijevanje i suočavanje s klimatskim rizicima omogućuju tim poduzećimaama jačanje otpornosti, zaštitu vrijednosti dionica i doprinos održivoj budućnosti.
Uključivanje procjene klimatskih rizika u poslovne strategije, u sinergiji s Taksonomijom EU-a, omogućuje kreditnim institucijama i nefinancijskim poduzećima da se nose s izazovima koje donose klimatske promjene i da istodobno iskoriste prilike za rast i inovacije. Konačno, proaktivno sudjelovanje u procjeni klimatskih rizika nije samo nužno radi usklađenosti s propisima, već je i ključno za postizanje dugoročnog uspjeha u promjenjivom okruženju klimatskih promjena.
Procjena klimatskih rizika i IFRS S2 - Objave povezane s klimatskim promjenama, su povezani na način sa zajedno povećavaju transparentnost, poboljšavaju proces odlučivanja i potiču održive poslovne prakse kroz objave klimatskih rizika i prilika u financijskim izvještajima.