U moru legitimnih proizvoda koje možete kupiti online postoji i druga dimenzija e-trgovine koja uključuje apsurde i bizarnosti
Kada je američko Ministarstvo obrane 60-ih godina prošloga stoljeća pokretalo ARPANET, projekt koji je postao temelj današnjeg interneta, nije moglo ni slutiti da stvara vjerojatno najkorisnije, ali i najapsurdnije mjesto koje je čovjek ikada napravio. Projekt namijenjen prijenosu vojnih podataka evoluirao je 1990. zahvaljujući znanstveniku Sir Timu Berners-Leeju u World Wide Web čija je početna namjena bila razmjena akademskih radova među znanstvenicima diljem svijeta. Naime, Berners-Lee radio je u CERN-u pa je 6. kolovoza 1991. uskrsnula i prva javna mrežna stranica, www.info.cern.ch, koja je opisivala sâm projekt interneta. Nakon toga, 1993., CERN je internet učinio besplatnim i dostupnim svima, što je potaknulo njegovo širenje.
Je li prvi Sting ili marica?
Nije trebalo dugo čekati da se mreža počne upotrebljavati kao velika online tržnica pa već iduće godine, 1994., tada 21-godišnji student Sveučilišta Columbia Dan Kohn pokreće prvu mrežnu stranicu ili platformu NetMarket koja je omogućila prvu sigurnu internetsku kupnju upotrebom SSL enkripcije. Upravo tu transakciju mnogi označavaju kao početak suvremene e-trgovine. Pitate li se pak što se prvo kupilo na internetu, odgovor je: Stingov glazbeni album ilitiga CD ‘Ten Summoner‘s Tales‘, za 12,48 dolara. Oni koji traže dlaku u jajetu i vole sumnjive radnje i poslove, sjetit će se da su studenti na Stanfordu i MIT-u dogovarali prodaju kanabisa na ARPANET-u još 1970., ali s obzirom na to da nije bilo intenetske razmjene novca, to se ne može okvalificirati kao prava e-trgovina (ali, eto, navodimo da se ne zaboravi). Odmah nakon NetMarketa, točnije godinu poslije, pokrenuti su Amazon i eBay, najavivši dolazak digitalne maloprodaje koja će promijeniti svijet. Zatim je sve otišlo predaleko. Danas, u moru legitimnih proizvoda i pametne kupnje koju možete obaviti na internetu, postoji i sasvim druga dimenzija e-trgovine, ona koja uključuje beskonačnu ljudsku maštu i bizarnosti, da ne kažemo gluposti i zafrkancije. Ako išta potvrđuje staru maksimu da ‘svaka roba nađe svoga kupca‘, to je upravo globalna online tržnica, koja uključuje i stvari koje često prkose zdravom razumu.
Odakle početi
Kad se počne pričati o bizarnostima koja se prodaju na internetu, teško je odlučiti odakle krenuti i koga sve uvrstiti na taj fantastični popis. Mnogo je primjera, malo prostora, a ima tu svega, od duše, duhova, kamenja za skidanje uroka pa sve ni do čega, ali doslovno. Naime, na eBayu je 2005. osvanuo oglas britanskoga korisnika koji je prodavao doslovno ništa, i to za početnu cijenu od 0,01 funte. U oglasu je tvrdio da ne nudi, tj. da prodaje – ništa, odnosno prazninu u bočici. Dražba je zaintrigirala milijune, a oglas je postao viralni hit te se na kraju bočica ‘ni s čim‘ prodala za devet i pol funta. Oglas je trajao nekoliko dana, a reakcije korisnika bile su podijeljene, od oduševljenja do nevjerice. Što je kupac napravio s praznom bočicom, nikada nismo doznali.
Platforma eBay oduvijek je bila oaza ludosti. Još 1995., kad je nosila naziv AuctionWeb, prodan je prvi proizvod, pokvareni laserski pokazivač. eBayev suosnivač Jeff Skoll tvrdio je kako su tvorci platforme željeli testirati hoće li netko kupiti doslovno bilo što. Odgovor je bio potvrdan. Pokazivač je prodan za 14,83 dolara kupcu koji je izjavio da ‘skuplja neispravne uređaje‘. Tijekom godina na eBayu se događalo stvarno svašta, pa se tako na prodaji našao i duh u boci. Na kraju je privukao toliku pozornost da je eBay morao reagirati uklanjanjem oglasa, ali ne zato što je bio lažan, već zato što se ‘prodaja nematerijalnih bića kosi s pravilima platforme‘. Još jedan zanimljiv primjer stiže iz 2001. kada je američki student odlučio prodati ni manje ni više nego – vlastitu dušu. Početna cijena bila je simboličnih pet dolara, ali i taj je oglas eBay morao maknuti zbog ‘nematerijalnih bića‘. Inače, prije uklanjanja oglasa duša tog mladića postigla je cijenu od četiristo dolara.
Ništa bez Djevice
Djevica Marija voli se pokazivati i ukazivati na raznim ludim mjestima raznim ludim ljudima. Međutim, vjerojatno nikada niste pomislili da će se pojaviti i na sendviču koji će onda također osvanuti na eBayu. Ali hoće, i to na Floridi 2004. kada je jedna korisnica objavila kako prodaje prepečeni sendvič tvrdeći da se na njemu jasno vidi lice Majke Božje. Sendvič, koji nije pljesniv ni nakon deset godina, kako je tvrdila prodavateljica, na koncu je prodan za nevjerojatnih 28 tisuća dolara. Kupac? Nitko drugi nego online kasino GoldenPalace.com koji je, očito, u tom trenutku shvatio da je duhovna hrana važna viralna valuta.
Poznata uzrečica ‘prodavanje muda pod bubrege‘ ili ‘prodaja magle‘ najbolje bi mogla stajati uz idući primjer. Naime, godine 2015. kanadska tvrtka Vitality Air odlučila je prodavati zrak. Da, zrak s kanadskih planina, u bocama. Kako u njoj kažu, ciljali su kinesko tržište zbog velikog ončišćenja zraka u toj zemlji. Bočica ‘kanadskoga zraka‘ prodavala se i do trideset dolara, a narudžbe su dolazile iz Pekinga, Šangaja i Chongqinga. Suosnivač Vitality Aira Moses Lam za CBC je tada rekao da ‘prodaju luksuz za nos‘. U nekim drugim prilikama luksuz za nos nešto je sasvim drugo i mnogo skuplje od trideset dolara, ali o tome drugom prilikom...
Reklamno čelo
Ne treba zaboraviti ni čovjeka koji je ponudio svoje čelo kao oglasni prostor. Godine 2005. Amerikanac Andrew Fischer odlučio je iznajmiti vlastito čelo za privremenu tetovažu logotipa. Oglas je završio s ponudom od 37.375 dolara i Fischer je mjesec dana nosio tetovirani logotip online kasina SnoreStop. Bio je to trenutak ludila jednoga čovjeka i odlično iskorištena prilika kasina iako je nekako tužno što je baš morao nositi logo kockarnice na čelu. Premda bi i bilo koji logo također izazvao tugu kod većine ljudi, normalnih. Ako vam pak ni to nije dovoljno i ako mislite da stvari ne mogu postati čudnije, pripremite se: godine 2007. netko je, a gdje drugdje nego na eBayu, ponudio ‘nevidljivog prijatelja‘. U opisu je stajalo da se zove George, da ima 27 godina, voli glazbu i ne zauzima mnogo prostora. Usprkos svojoj nevidljivosti (ili upravo zbog nje) George je prodan za čak tri tisuće dolara.
Virtualna nekretnina
U svijetu videoigara, gdje granica između virtualnog i stvarnog odavno ne postoji, 2010. jedan je igrač prodao virtualnu asteroidnu bazu u igri ‘Entropia Universe‘ za 635 tisuća dolara. Budući da je baza donosila prihod od virtualnih pristojbi i trgovine, kupac ju je doživio kao pravu nekretninu s digitalnim prinosom. Ali koliko je uprihodio od svoje virtualne nekretnine, nismo doznali jer to kupac nikad nije rekao. Možda najslađi bizarni predmet na popisu bio je komad đumbira koji je izgledao kao lik iz crtića ‘Pokémon‘.
Prodavač je, smatrajući da je korijen đumbira oblikovan kao Mewtwo, stavio oglas na eBay. Cijena je bila postavljena na samo 23 dolara. Iako se činilo kao šala, kupac je doista odlučio platiti. Ako ništa drugo, imao je jedinstven komad povrća sa specifičnim oblikom i nedvojbeno najbolji suvenir iz 2003. Za kraj, vrijedi spomenuti i jedan povratak iz prošlosti. Ideja o kućnome ljubimcu u obliku kamena poznatom kao Pet Rock rođena je još 1975., no s vremenom se vratila na eBay. Ljudi su počeli ponovno kupovati kamenje u kutijama i uputama za ‘dresuru‘.
Suvremeno doba
Ako mislite da su te ludosti bile rezervirane za neka prošla vremena, varate se. I danas se bizarni šoping može komotno nastaviti po bespućima interneta. Novost koja, kažu, osvaja tržište NFT-ovi su od kose slavnih. Neki su otišli toliko daleko da su 2024. odlučili prodati digitalne prikaze pramenova. U igri su popularna imena, a cijena je, naravno, astronomska. Taj trend pojavio se na platformama kao što je OpenSea i ljubitelji kultova slavnih i NFT-ova požurili su postati vlasnici digitalno autentificiranih pramenova kose ili, ako ćemo iskreno, postali su vlasnici jpegova nekakve kose. Kad smo već u digitalnoj sferi, treba spomenuti i digitalni ljubavni nakit. Da, dobro ste pročitali. U digitalnoj eri čak i ljubav može postati apstraktna i virtualna. Na internetu je dostupan nakit koji obećava ‘virtualnu ljubavnu energiju‘. Upotrebljava suvremene tehnologije poput Bluetootha za povezivanje s aplikacijama koje analiziraju korisničke emocije i stanja, a zatim ‘izrađuje‘ posebnu energiju koja bi trebala poboljšati ljubavne odnose. Iako to zvuči kao nešto iz ZF filma ili serijala ‘Black Mirror‘, podatak da je tržište takvih proizvoda raslo 2024. jasno pokazuje koliko su ljudi spremni platiti za ‘emocionalnu potporu‘ u digitalnom obliku. Cijena takvih komada nakita može dosegnuti i stotinu dolara, a prodaju se uglavnom na platformama kao što je Etsy.
Zašto, pobogu?!
Zašto ljudi kupuju takve stvari? Psiholozi će reći da je riječ o potrazi za originalnošću, impulzivnom ponašanju u digitalnom okružju ili želji za pripadnošću viralnom trenutku. Ekonomski analitičari možda će spomenuti ulaganje u nova digitalna čuda poput NFT-ova, a netko će reći da kupuju zato što mogu. Koji god bio razlog, u svijetu u kojem postoji više od 26 milijuna online trgovina sigurno je jedino to da će granica između stvarnog i apsurdnog i dalje biti sve tanja. I to nije loša vijest, barem ne za autore ovakvih članaka.
Eksplozija prilika broj e-trgovina samo raste
Prema najnovijim procjenama za 2024. i 2025., na svijetu postoji više od 26 milijuna aktivnih online trgovina. To uključuje širok spektar prodajnih kanala, od velikih globalnih platformi do manjih specijaliziranih mrežnih trgovina. Oko devet milijuna trgovina upotrebljava popularne platforme poput Shopifya koje omogućuju jednostavan pristup tržištu i imaju niže zapreke za ulazak. Te su platforme s modernim poslovnim modelima poput dropshippinga znatno ubrzale rast e-trgovine, a društvene mreže sve više postaju važan prodajni kanal.
U SAD-u danas postoji više od 13 milijuna online trgovina, on dominira prema njihovu broju, ali prema prihodima prvenstvo preuzima Kina. U Europi, procjenjuje se, ima između pet i šest milijuna internetskih trgovina, s Njemačkom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom kao predvodnicima. U Hrvatskoj je aktivnih mrežnih trgovina mano manje, između 10 tisuća i 15 tisuća. Većina njih pripada malim i mikropoduzetnicima koji posluju u nišnim tržištima. Iako broj trgovina raste, zanimljivo je da ih samo 10-ak posto ostvaruje stabilan prihod i redovit promet. Dominaciju u ukupnom prometu još drže najveće e-trgovine, uključujući globalne gigante poput Amazona, Alibabe i Sheina, na koje otpada veliki postotak ukupnih prihoda na svjetskoj e-tržištu.
Suludi AI suživot pošto prompt?
Prodaja promptova postala je neočekivan, ali sveprisutan trend u svijetu umjetničke i kreativne industrije, posebno s porastom popularnosti generativnih modela poput ChatGPT-ja i MidJourneyja. U osnovi, promptovi su jednostavne naredbe ili upute koje korisnici unose u te modele kako bi dobili specifične odgovore, slike ili druge oblike sadržaja. Prodaja promptova omogućava kreativcima i korisnicima da prodaju vlastite unikatne upite, često kao digitalne proizvode, koji obećavaju stvoriti određene visokokvalitetne i originalne vrste sadržaja. Taj trend eksplodirao je 2023. i 2024. kada su online platforme kao što su Etsy i druge specijalizirane trgovine počele nuditi promptove za umjetnost, pisanje, kodiranje te čak poslovne strategije. Cijene variraju od nekoliko dolara za osnovne promptove pa sve do stotina dolara za kompleksne i visokooptimirane upite koji nude specifične i personalizirane rezultate. Iako trend zvuči apstraktno, pokazuje sve veći interes za automatizirane i umjetnom inteligencijom stvorene sadržaje, otvarajući nova tržišta i poslovne mogućnosti.