Nike je nedavno kupio tvornicu obuće RTFKT, konkurenta koji također proizvodi tenisice, ali one koje postoje samo digitalno. Posljednji je to u nizu brendova koji kupuju tvornice, možebitne dobavljače, distribucijske kanale, skladišta i nekretnine po metaverzumu ne bi li se prilagodili novom dobu u kojem će umjesto fizičkih likova velik dio svakodnevnih i službenih poslova obavljati oni digitalni, avatari. A i oni žele biti modno osviješteni
Vjenčanje, kupnja nekretnina, prodaja jahti i modnih kolekcija postali su stvarnost u proširenoj stvarnosti – začecima metaverzuma ili webu 3.0, odnosno konceptu digitalnog života i poslovanja s pomoću koncepta decentralizacije i tehnologije blockchaina. Te usluge i proizvodi jesu umjetni, ne mogu se dotaknuti prstima i omirisati, ali zarada, odnosno novac, bez obzira na to je li riječ o pravome novcu ili nekoj kriptovaluti, stvarna je i opipljiva. U pomami za drukčijom digitalnom stvarnošću zasad vode luksuzni modni brendovi koji su, očito, nanjušili koliko se tu može okrenuti love. Iako su se dugo opirali digitalizaciji, zbog čega su mnogi od njih propustili sudjelovati u razvoju e-trgovine, sada su u prvim redovima kad je riječ o metaverzumu i nezamjenjivim tokenima, tj. NFT-ovima (engl. non-fungible tokens), odnosno kriptografski zaštićenom digitalnom vlasništvu. Stoga ovoga puta osviješteni Gucci, Burberry, Nike, Adidas i ostatak društva nude digitalna izdanja svoje odjeće, obuće i pripadajućih dodataka. Napokon su pronašli svoj sveti gral jer u proširenoj stvarnosti nisu potrebne sirovine, nema skladištenja i problema s prijevozom proizvoda, a zarada samo skače u visine.
Metaborba
Američka banka Morgan Stanley očekuje da će potražnja za modnim i luksuznim brendovima u takozvanom metaverzumu do 2030. godine dosegnuti 50 milijardi dolara. Prema njezinu mišljenju, luksuzno tržište proširuju NFT-ovi i društvene igre s avatarima poput Robloxa, i to za deset posto u idućih osam godina, uz 25-postotno povećanje zarade prije poreza i kamata. Primjerice, na prodaji samo devet NFT-ova modna kuća Dolce&Gabbana zaradila je 5,7 milijuna dolara, što pokazuje koliko velik doseg mogu imati virtualni i hibridni luksuzni odjevni predmeti. Pri tome Morgan Stanley očekuje da će posebnu korist od metaverzuma imati luksuzni brendovi ready-to-wear odjeće (za široko tržište), cipela i kožnatih proizvoda nasuprot proizvođačima satova i nakita. Smatra i da se trenutačno tehnološke tvrtke žustro natječu koja će razvijati hardver za izgradnju metaverzuma. Naime, već su dionice proizvođača čipova Advanced Micro Devicesa i Nvidije narasle za 20 i 30 posto otkad je Facebook, odnosno Meta, potkraj listopada objavio da na tehnologiju metaverzuma ove godine planira potrošiti 34 milijarde dolara. Ali zasad sva potrebna tehnologija uglavnom još nije spremna, stoga smo i dalje u webu 2.0 kao centraliziranom i zatvorenom internetu pod nadzorom velikih tehnoloških tvrtki poput Facebooka, YouTubea ili Googlea, što je suprotno od onoga što bi metaverzum trebao biti. Web 1.0 pri tome označava najranije dane interneta, a web 3.0 tek počinje razvojem metaverzuma, kojim se zasad najbolje koriste igrice 'Fortnite', 'Roblox' i 'Minecraft' ili platforma VRChat.
Godine 2021. obujam trgovanja NFT-ovima premašio je 23 milijarde dolara, a godinu prije bio je manji od 100 milijuna dolara. Budući da će, očito, metaverzum sve više biti mjesto na kojemu se digitalni i stvarni svijet spajaju u ono što neki već zovu phygital (fizičko i digitalno), mnoge tvrtke i ulagači bore se za svoj dio metakolača. To i ne začuđuje jer moguća metazarada iznosi trilijun dolara, tvrdi Grayscale Investments, američka tvrtka za ulaganje u kriptovalute.
Za pet do deset godina
Posljednjih godina tvrtke su ulagale milijune i milijarde u metaistraživanja i razvoj. Američka investicijska banka Jefferies Group vjeruje da će sadašnja ulaganja u metaverzum biti unosna poput onih u najranijim danima interneta. Američka tvrtka za istraživanje tržišta International Data Corporation predviđa pak da će do 2025. ukupna vrijednost proizvoda proširene i umjetne stvarnosti poput VR naglavnih uređaja dostići 36 milijardi dolara. To je godišnja stopa rasta od iznimnih 68 posto i deveterostruko povećanje u odnosu na četiri milijarde dolara ove godine.
Ipak, Washington Post također upozorava da metaverzum još ne postoji, da će vjerojatno postati stvarnost u sljedećih pet do deset godina i da se većina zagovornika slaže da uključuje više od upotrebe slušalica i naočala za umjetnu ili proširenu stvarnosti te druženja s avatarima. Postovci podsjećaju da pojam metaverzum, koji je smislio Neal Stephenson u svome kultnom znanstvenofantastičnom romanu 'Snow Crash' iz 1992., govori da nije riječ samo o jednoj aplikaciji, uređaju ili iskustvu, već o sustavu aplikacija, uređaja i iskustava. Neće ga stvoriti samo jedna tvrtka – iako se čini da će internetska videoigra 'Horizon Worlds', prije 'Facebook Horizon', biti za metaverzum otprilike ono što je AOL bio za internet.
Kamenje spoticanja
Najbliže onomu kako bi mogao izgledati metaverzum jest Roblox, online platforma popularna među djecom koja omogućuje korisnicima da programiraju vlastite igre i iskustva. Osmišljena je i virtualna valuta, robux, igrati se može na uređajima virtualne stvarnosti, no najviše se upotrebljava kao jednostavna aplikacija na pametnim telefonima i računalima korisnika.
– Pravi metaverzum povezao bi 'Roblox', 'Horizon Worlds', platformu za umjetni svijet 'Virbela' i sve ostale s protokolima za prijenos informacija i valute među njima. Ali navođenje konkurentskih tvrtki da spoje svoje proizvode u jedan metaverzum zahtijevalo bi razinu suradnje i otvorenosti za koju se sklonost još nije pokazala. Razvoj interoperabilnih tehnologija kao što su e-pošta i web potaknule su ipak vlada, akademska zajednica i neprofitne organizacije, a ne korporacijski divovi kao što je Meta. Postoji moguće rješenje u blockchainu, decentraliziranim digitalnim knjigama ili bazama podataka koje mogu pratiti promjene bez nadzora neke tvrtke ili vlade. Primjerice, Decentraland kao svijet virtualnih nekretnina radi na blockchainu Ethereumu. Ideja je izgraditi metaverzum koji postoji neovisno o današnjim tehnološkim divovima, u kojemu se svakomu teoretski dopušta izrada aplikacija i iskustava dostupnih svima. Zapreka je što blockchain-prijenosi mogu biti spori i nesigurni, zbog čega nisu potpuno pogodni za tehnologiju kojoj treba brza obrada u stvarnom vremenu u neviđenim razmjerima – smatraju u Washington Postu.
Digitalni luksuz
No to su za Nike, Coca-Colu ili Balenciagu sitnice kojima se ne žele zamarati. Jer na vrata kuca nova grana internetske trgovine, i-trgovina (engl. immersive commerce, iCommerce), odnosno imerzivna trgovina (uranjajuća, mješovita), koja spaja stvarni i digitalni svijet pri kupnji digitalnih proizvoda na imerzivnom internetu. Metaverzum, NFT ili i-trgovina, nije važno kako se što zove, ali važno je da veliki brendovi žele grčevito biti dio novih umjetnih svjetova i stvarne zarade. Coca-Cola je tako lani u srpnju prodala četiri nezamjenjiva tokena na internetskoj dražbi za 575.000 dolara. Pobjednik je uz NFT-ove postao vlasnik i pravog hladnjaka opskrbljenog bocama Coca-Cole. Gucci je prošle godine u svibnju surađivao s Robloxom na dvotjednoj prodajnoj izložbi u svibnju 'Gucci Garden Archetypes' kojom je omogućena kupnja digitalne odjeće dostupne u ograničenom razdoblju. Jedna je njegova torba koja u stvarnom svijetu stoji 3400 dolara u digitalnom izdanju prodana za 4115 dolara. Modna kuća Louis Vuitton prošle je godine slavila dvjestogodišnjicu rođenja svog osnivača obilježivši to videoigrom 'Louis The Game' koja spaja modno nasljeđe, inovacije i umjetnost NFT-ova. U njemu je glavni lik Vivienne koja u šest različitih svjetova treba prikupiti dvjesto svijeća za uspomenu na Vuittona. Burberry je također prošle godine surađivao s videoigricom 'Honor of Kings' osmislivši dvije odjevne kombinacije za ženski lik Yao. Odjeća ima njegov prepoznatljivi potpis, a kombinacija s plavim dugim kaputom i prslukom preuzeta je iz kolekcije 'In Bloom' za proljeće i ljeto 2021.
Sirenski zov NFT-ova
Modna kuća Balenciaga također je krenula tim putom iskoristivši neizbježnu Kim Kardashian koja je na Met Gala doslovno od glave do pete nosila crni outfit te modne kuće. Neki su odmah prepoznali da bi mogla biti riječ o videoigrici – i imali su pravo jer je Balenciaga objavila suradnju s Epic Gamesom, izdavačem 'Fortnitea'. Odjeća s potpisom te modne kuće izrađena je za četiri omiljena lika u 'Fortniteu' – Dogga, Banshee, Ramirez i Knighta – a u igrici se pojavljuju i Balenciagine trgovine. Za prodaju svoje digitalne odjeće najozbiljnije se priprema i Nike koji je podnio zahtjeve za upotrebu svog logotipa swoosh i krilatice 'Just Do It' na virtualnoj odjeći i obući. Na kraju prošle godine preuzeo je RTFKT Studios koji je u veljači u suradnji s osamnaestogodišnjim umjetnikom zvanim FEWOCiOUS izradio virtualne tenisice i uspio prodati oko 600 pari NFT-ova u samo šest minuta za više od 3,1 milijun dolara. RTFKT sada nudi niz digitalnih avatara Clone X u suradnji s japanskim umjetnikom Takashijem Murakamijem.
U svome prvome prodajnom vikendu u prosincu prvi Adidasov NFT projekt 'Into the Metaverse' s 30.000 primjeraka proizvoda prodan je za 11.391 ethera ili, prevedeno, za više od 43 milijuna dolara, na internetskom tržištu za nepromjenjive tokene OpenSea. Adidasov NFT zapravo je pristupni token koji vlasniku u metaverzumu omogućuje nošenje virtualnih uređaja u igrici 'Sandbox' i ove godine otkup pravih proizvoda. Usput, vrijednost OpenSea procijenjena je na 13,3 milijarde dolara, a u posljednjih mjesec dana zabilježio je više od 2,4 milijarde dolara prometa. Broj njegovih transakcija prošle se godine povećao šesto puta.