Digitalno fenotipiziranje - Vidi se tko je psihopat, a komu prijeti Alzheimer

Svaki put kad se koristimo nekim od pametnih uređaja, ostavimo digitalni trag u bazama velikih podataka. Svoju privatnost, stajališta i zdravlje posve smo izložili na društvenim mrežama i aplikacijama čiji sadržaj ‘nevidljiv netko’ kontrolira i selektira prema potrebi velikih kompanija i znanosti sve ovisnijoj o ciljano poduprtim istraživačkim projektima. Napišete li, primjerice, virtualnom prijatelju na Facebooku poruku: ‘Ubit ću se!’, ne misleći to doista i učiniti, nego tim izrazom nečemu dajete dramatično značenje, ostavljate digitalni trag psihotične i samoubojstvu sklone osobe koju će Facebookovi algoritimi prepoznati i prijaviti tvrtkinu timu koji nadgleda sadržaj. Ti će podatci poslužiti za digitalno fenotipiziranje, metodu koja spajanjem psihijatrije i informatike virtualno postavlja dijagnoze mentalnih bolesti korisnicima pametnih uređaja.

Alat za predviđanje

Bezbroj je aplikacija dostupnih na pametnim telefonima koje služe za otkrivanje umora, depresije, stresa, a čija uporaba ostavlja digitalni trag prema kojemu se fenotipiziranjem može otkriti boluje li netko od Parkinsonove bolesti, hoće li oboljeti od Alzheimerove ili neke druge bolesti, ima li bipolarni poremećaj ili drugu mentalnu bolest…

Istraživanje o digitalnoj fenotipizaciji mentalnog zdravlja provodi se analizom velikih podataka prikupljenih senzorima u pametnim uređajima, upotrebom aplikacija, interneta i društvenih mreža. Danas veliki podaci i umjetna inteligencija nude nove mogućnosti za predviđanje mentalnih teškoća, a mentalne se bolesti odnose na niz stanja koja utječu na raspoloženje, razmišljanje, ponašanje i odnos s drugima te obuhvaćaju osjećaje, spoznaju, ponašanje, socijalne i biološke uzorke. Budući da nema pouzdanih uzoraka za dijagnostiku mentalnih bolesti, psihijatri dijagnozu određuju na temelju intervjua s pacijenatima.

Promjene u dijagnostici mentalnih bolesti donosi digitalno fenotipiziranje, odnosno široka primjena digitalnih proizvoda u zdravstvenoj industriji. U nju je digitalni fenotip uveden kako bi se transformirali tradicionalni oblici istraživanja bolesti, a definiran je kao kvantifikacija trenutačnoga ljudskog fenotipa s pomoću podataka s osobnih digitalnih uređaja, posebno pametnih telefona i nosivih senzora. Za digitalno fenotipiziranje mentalnog zdravlja pametni telefoni i nosivi uređaji upotrebljavaju se kao leća za predviđanje mentalnog stanja iskopavanjem pasivnih i aktivnih podataka. Ta metoda razvija se posljednjih nekoliko godina i zasad su istraživači usmjereni na mentalne bolesti, no ona će znatno utjecati na transformaciju zdravstva, posebno u telemedicini. Surađujući s tehnološkim tvrtkama, neuroznanstvenici i psihijatri sve češće se u istraživanjima koriste digitalnim tragovima koje korisnici ostavljaju na internetu i društvenim mrežama.

Ovisnost zbog 18 minuta

Praćenjem komunikacije u virtualnom svijetu lakše im je razumjeti raspoloženje i ponašanje ljudi te izazove pred kojima se nalaze. Veliki Brat zasad postavlja samo neobvezujuće virtualne dijagnoze, ali postoji bojazan da bi u budućnosti netko tko nije ni tražio liječničku pomoć niti je mentalno 'načet' mogao biti proglašen mentalno bolesnim zbog sadržaja koji digitalno prati ili stvara.

Iako se čini nemogućim nekomu prilijepiti dijagnozu mentalne bolesti utemeljenu na osobnome digitalnom tragu jer je to neetično, a prikupljanje digitalnih tragova znači i kršenje privatnosti, nakon što naši podaci uđu u digitalnu arhivu, nemamo nikakvu kontrolu nad njima. Digitalni trag skup je sve većeg broja podataka koje ostavljamo na pametnim uređajima, a promjene raspoloženja sve su češće posljedica ovisnosti o tim tehnologijama, što se vrlo lako može označiti mentalnom bolesti.

Stručnjak za ovisnost o pametnim telefonima Christian Montag, profesor molekularne psihologije na Sveučilištu u Ulmu u Njemačkoj, istražujući gdje prestaje granica pametne upotrebe pametnog telefona i ovisnosti o njemu, otkrio je da mobitel u ruke uzmemo u prosjeku svakih 18 minuta. On prepoznaje simptome ovisnosti poput stalne mentalne zaokupljenosti pametnim telefonom ili povlačenja kad je pametni uređaj nedostižan. Pojam 'digitalno fenotipiziranje' osmišljen je u Školi za javno zdravstvo T. H. Chana (Harvard T. H. Chan School of Public Health) na Sveučilištu Harvard i usredotočen je na pokušaj procjene dobrobiti ljudi na temelju njihove interakcije s digitalnim uređajima, npr. pametnim telefonima. Znanstvenici prate digitalnu komunikaciju kako bi bolje razumjeli raspoloženje, spoznaju i ponašanje ljudi te se analizom dobivenih podataka pripremili za novu razinu promatranja njihova ponašanja.

Višestruka korist

Zbog masovne uporabe pametnih telefona i aplikacija baze velikih skupova podataka pune su osobnih korisničkih podataka. Prema podatcima platforme za mobilne podatke i analitiku App Annie, prosječni korisnik pametnog telefona provodi dva i pol sata na dan na aplikacijama kojih na uređaju ima od 60 do 90, od kojih mjesečno upotrebljava oko 30, odnosno devet na dan, i tako ostavlja mnogo digitalnih tragova koji mogu pridonijeti spoznaji o njegovu tjelesnom i psihičkom zdravlju.

Najbolji izvor takvih podataka najčešće su aplikacije za društveno umrežavanje, komunikaciju i produktivnost te uslužne aplikacije. Pametni telefoni generiraju dva oblika digitalnih podataka: aktivne korisničke podatke koji uključuju sadržaj iz tekstova, telefonskih poziva i s društvenih mreža te pasivne podatke koji otkrivaju mjesto i vrijeme provedeno na raznim lokacijama, brzinu vožnje te načine upotrebe telefona, a sve to prikupljeno je senzorima u telefonima.

Profesor biostatistike na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Harvard Jukka Pekka Onnela, koji trenutačno razvija analitički model digitalnog fenotipiziranja s pomoću platforme Beiwe, navodi da su podaci s osobnih digitalnih uređaja pouzdaniji i precizniji u razumijevanju fenotipa socijalnih i bihevioralnih ponašanja od podataka prikupljenih u intervjuima ili anketama. Tvrdi da se ti podaci mogu upotrijebiti na više načina: za praćenje učinkovitosti liječenja, utvrđivanje fenotipa psihičke bolesti, predviđanje bipolarnog poremećaja i shizofrenije te za potporu ispitivanjima lijekova.

Online biomarkeri

Američki startup Mindstrong Health otišao je korak dalje od prikupljanja podataka o raspoloženju korisnika pametnih telefona i razvio istraživačku aplikaciju koja stalno prati navike u točnosti upotrebe tipkovnice i brzinu kojom netko tipka te na temelju tih podataka očitava promjene raspoloženja i pamćenja povezanih s depresijom. Istraživanje Mindstrong Healtha pokazalo je da specifični biomarkeri iz interakcija ljudi i pametnih telefona koji su povezani s kognitivnom kontrolom i nagradom koreliraju s aktivnošću u područjima mozga uključenima u ta ista područja.

Paul Dagum, izvršni direktor Mindstrong Healtha, vjeruje da se ti podaci mogu koristiti na ukupnoj razini za javno zdravstvo, poput izrade toplinskog zemljovida na kojem bi se vidjele točke emocionalne promjenjivosti ili kognitivnog pada zbog stresa, zaraze ili toksina. Međutim, digitalno fenotipiziranje samo je prvi korak u transformaciji zdravstva, što primjerom pokazuje John Brownstein, profesor na Harvard Medical Schoolu i glavni direktor za digitalne informacije u Dječjoj bolnici u Bostonu, koji je razvio sustav nadzora javnog zdravstva HealthMap koji u stvarnom vremenu analizira internetske podatke poput vijesti, blogova, vladinih web-stranica i društvenih podataka za praćenje izbijanja bolesti.

Riječ je o digitalnoj epidemiologiji utemeljenoj na analizi javnog zdravstva s pomoću nekliničkih skupova podataka prema kojoj je HealthMap 2014. uočio smrtonosno izbijanje ebole u zapadnoj Africi tjedan dana prije službenog priopćenja. No John Brownstein je prije pet godina s Sachinom H. Jainom, izvršnim direktorom tvrtke CareMore Health, izmislio pojam digitalni fenotip, pa je razvoj HealthMapa i metode digitalne epidemiologije logičan slijed njegovih znanstvenih istraživanja.

Etička dvojba

Unatoč prednosti digitalnog fenotipiziranja ostaje etička dvojba gdje je granica do koje se može ići na račun pojedinca. Primjerice, američka tvrtka za digitalno zdravstvo Sharecare nudi wellness-aplikaciju koja analizira razinu stresa korisnika tijekom obavljanja telefonskih poziva i šalje povratnu informaciju u stvarnom vremenu poput: 'Bili ste zabrinuti.' ili 'Izgledali ste uravnoteženo.' Riječ je o jednoj u moru aplikacija koje narušavaju privatnost korisnika. Iako u Sharecareu tvrde da ne arhiviraju sadržaj poziva, prikupljaju telefonske brojeve bez znanja korisnika.

Osim što se tako krši privatnost, u ovom slučaju postoji još nekoliko problema među kojima je važna analiza i razumijevanje velikih podataka tako da bi mogli biti klinički valjani. Koliko je vrsnih analitičara skupova velikih podataka među liječnicima? Istina, ima servera punih podataka iz različitih područja, pa tako i medicine i zdravstva, no pitanje je tko je kreator tih podataka i je li uopće predvidio mogućnost dijagnosticiranja mentalnih bolesti na temelju velikih podataka.

Osim toga, analiza podataka ne uzima u obzir ni to koliko je korisnik uspješan u upotrebi pametnog telefona i aplikacija, kao ni kliničku točnost uređaja, a od razvoja nove tehnologije nema koristi ako ona pravilno ne rabi. To što netko zna izraditi server, ne znači da je stručnjak za psihijatriju, a bilo koji pogrešan korak u prikupljanju digitalnog traga može potpuno i neugodno promijeniti život korisnika. Iako pristaše digitalno fenotipiziranje smatraju revolucijom, protivnici upozoravaju na grubo kršenje privatnosti. No teško će uspjeti to dokazati jer su tehnološke tvrtke vrlo uspješne u prikrivanju zlouporabe naših podataka.

ČITAJTE LIDER U DIGITALNOM IZDANJU