Priče o robotima koji će umjesto nas moći obavljati poslove te nam asistirati u svakodnevnom životu više nisu samo pretpostavka ili tema znanstveno-fantastičnih filmova. Otkada je ChatGPT, chatbot baziran na umjetnoj inteligenciji, pušten u javnost 2022. godine razvoj umjetne inteligencije samo se ubrzao i danas je upravo to područje u tehnološkoj industriji jedno od najunosnijih. No ipak, startupovi i tehnološki divovi nastoje se odmaknuti od chatbotova koji su do sada pomoć pružali u obliku teksta te bi ih mogli u tome zamijeniti AI agenti.
Prvi autonomni softverski inženjer u svijetu
Prošlog mjeseca predstavljen je prvi, u potpunosti autonomni AI softverski inženjer pod nazivom Devin. Kako navode na stranicama Cognitiona, startupa specijaliziranog za AI, Devin je `neumoran, vješt suigrač, jednako spreman graditi uz vas ili samostalno izvršavati zadatke koje vi pregledavate´. Ovaj AI asistent može planirati i ostvarivati kompleksne inženjerske zadatke, prisjetiti se prijašnjeg konteksta prilikom rješavanja problema, učiti tijekom vremena i popravljati pogreške.
Ukratko, Devin može obaviti posao koji obično rade dobro plaćeni softverski inženjeri. Chatbotovi kao što su ChatGPT i Gemini mogu generirati kodove, ali Devin ide čak i dalje od toga te planira kako može riješiti problem, piše kod i zatim ga testira i implementira. Velik broj investitora i inženjera na aplikaciji X (bivšem Twitteru) već su zainteresirani za ovog AI softverskog programera.
Ne kreiraju samo startupovi AI agente. Agent pod nazivom SIMA, kojeg je razvio Google DeepMind, igra videoigre. SIMA je naučio ove radnje promatrajući ljudske igrače kako bi stekao sposobnost izvođenja više od 600 srednje kompliciranih zadataka, u sklopu videoigara, kao što su obaranje drveta ili pucanje u asteroid. Ono najvažnije, SIMA može većinu ovih radnji uspješno napraviti i u videoigrama s kojima nije prethodno upoznat.
Google se nada da će ovi agenti u nekom trenutku moći obavljati poslove i izvan videoigara, možda će moći pomagati korisnicima prilikom korištenja weba ili će operirati softverima za njih. Za sada, videoigre su dobra podloga za testiranje i razvijanje ovakvih projekata. Tim Harley, istraživač u sklopu Google DeepMind-a kazao je da stručnjaci trenutno rade na tome da ove agente učine preciznijima.
Što su to AI agenti?
Aco Momčilović, stručnjak za AI, vlasnik agencije FutureHR te Global AI Head SIG IPMA, pojasnio je što su to AI agenti navodeći da su napredni sustavi umjetne inteligencije dizajnirani da obavljaju specifične zadatke te budu u interakciji s okolinom na način koji oponaša ljudsko ponašanje ili odlučivanje. Navodi neke primjere korištenja AI agenata koji uključuju personalizirane asistente, automatizirane sustave za upravljanje vozilima, sofisticirane sustave za preporuku u e-trgovini i interaktivne igrače u video igrama.
Vedran Antoljak, direktor savjetničke kuće Best Advisory, nadodaje i da AI agenti mogu raditi 24/7 bez umora, poboljšavajući produktivnost i efikasnost, smanjujući troškove i otvarajući nove mogućnosti za inovacije.
Razlika između chatbotova i AI agenata
Antoljak pojašnjava da su chatbotovi kakve danas poznajemo, uglavnom razvijeni kako bi odgovarali na specifične upite koristeći predefinirane odgovore ili jednostavne algoritme koji simuliraju razgovor. Iako su se pokazali korisnima u zadacima korisničke podrške ili u drugim poslovnim funkcijama, njihova sposobnost pružanja dubokih, kontekstualno relevantnih odgovora ostaje ograničena. Nastavlja i objašnjava da, s druge strane, AI agenti predstavljaju napredak u tehnologiji umjetne inteligencije, obučeni da razumiju i interpretiraju složene ljudske upite, uče iz interakcija i donose odluke bazirane na akumuliranom znanju i analizi. Oni nisu ograničeni na predefinirane skripte; umjesto toga, sposobni su za dinamičku interakciju, prilagođavajući svoje odgovore i akcije prema specifičnim potrebama korisnika.
- Ključnu razliku između chatbotova i AI agenata vidim u tome što chatbotovi pomažu pri izvršenju nekog poslovnog zadatka ili serije od niza povezanih zadataka, dok bi AI agenti trebali biti u mogućnosti obavljati neki posao tj. skup povezanih zadataka i učiti o korisničkim navikama i praksama te iste primjenjivati u rješavanju zadataka – navodi Antoljak.
Budućnost AI agenata
Ipak, Antoljak smatra da je tržište razvoja AI agenata tek u povojima te njihov puni razvoj očekuje u razdoblju 2025.-2026. godine. Predviđa da će AI agenti doživjeti značajnu ekspanziju u svojoj primjeni i postati sveprisutni u mnogim aspektima poslovanja i života. Njihova primjena mogla bi obuhvatiti područja zdravstva, obrazovanju, u industriji za optimizaciju proizvodnje te upravljanju gradovima i domovima.
- Preuranjeno je govoriti kako će AI agenti u potpunosti zamijeniti chatbotove, no nesumnjivo je da će AI agenti transformirati korisničku interakciju kroz ponudu boljih i opsežnijih mogućnosti osnaživanja korisničkih sposobnosti i automatizacije. To ne znači zamjenu chatbotova, već evoluciju prema integriranijim, inteligentnijim sistemima koji mogu ponuditi znatno bogatije i personaliziranije iskustvo korisnika. U budućnosti možemo očekivati suživot chatbotova i AI agenata, gdje će svaka tehnologija biti primjenjivana prema svojim jačim stranama – kazao je Antoljak.
Momčilović naglašava da se razvoj i upotreba agenata tek očekuju, a da neki vjeruju da bi upravo ova godina mogla biti ključna za njih. - Imamo primjera koji se reklamiraju kao agenti, pitanje je imaju li stvarno sve karakteristike agenata. Jedan od njih je bio i proizvod „Rabbit“ koji bi trebao služiti kao uređaj koji može reagirati na glasovne naredbe i izvršavati kompleksnije zadatke. Testiranja korisnika su barem za sada pokazala da ne ide sve tako glatko kao što je bilo najavljeno u reklamnim materijalima – kazao je Momčilović.
Moralne i etičke dileme
Kada se govori o umjetnoj inteligenciji često se potakne i pitanje zaštite privatnosti i osobnih podataka te pitanje koje nas sve zanima – koliko daleko će ova tehnologija otići? Antoljak navodi da se AI agenti oslanjaju na velike količine informacija stoga moraju osigurati zaštitu osobnih podataka od zloupotrebe. Postoji i problematika pristranosti i diskriminacije koja može proizaći iz AI sustava treniranih na pristranim podacima. Također, naglašava i mogući veliki utjecaj AI agenata na tržište rada jer bi moglo doći do gubitka radnih mjesta kao posljedice automatizacije.
- Suočavanje s etičkim i drugim društvenim izazovima zahtijeva suradnju stručnjaka iz različitih disciplina te razvoj globalnih smjernica i propisa koji promiču odgovornu upotrebu AI tehnologije. Samo tako možemo osigurati odgovoran napredak AI koji služi na dobrobiti svih, štiteći osnovna prava i dostojanstvo pojedinaca – zaključio je Antoljak.