Jeste li se u posljednje vrijeme susreli sa situacijom u kojoj pokušavate nešto pronaći na Googleu, ali nikako ne uspijevate? Kao da morate biti pravi maher da bi pronašli neku informaciju. I ne, ne morate biti maher i vjerojatno ne radite ništa krivo. Ako vam se spomenuto dogodilo, moguće da ste svjedočili onome što neki nazivaju trendom smanjenja korisničkog iskustva Big tech kompanija.
O čemu je riječ? Naime, Googleovi korisnici sve se češće žale da ne mogu pronaći ono što im treba putem tražilice. Jednostavna pretraga zbog koje je Google postao glavni znalac, izgleda, više nije tako jednostavna. Umjesto na ono što bi očekivali, rezultati pretrage sve češće postaju sponzorirane veze ili sadržaj niske kvalitete.
I to nije jedini slučaj. Google nije jedini tehnološki div čiji korisnici postaju sve manje zadovoljni. Facebook, koji je originalno kreiran kao web stranica za pronalaženje i povezivanje s prijateljima, neprestano preplavljuje feedove korisnika sponzoriranim sadržajem. I korisnici Amazona se žale da je postalo nemoguće pronalaženje kvalitetnog proizvoda koji žele jer ih umjesto toga stranica odvede na do proizvoda niske kvalitete od prodavača koji, očito, znaju kako funkcionira sustav.
Zbog svega ovoga se otvorilo pitanje što se događa s originalnim proizvodima tehnoloških divova i jesu li zaboravili na važnost korisničkog iskustva?
Zapostavljanje osnovnog proizvoda
Google, Amazon, Meta i druge tehnološke tvrtke kao da u posljednje vrijeme testiraju koliku toleranciju imaju njihovi korisnici. Pa umjesto da pokušaju značajno inovirati i poboljšati korisne usluge koje pružaju, jure za kratkoročnim hirovima koji nemaju veze s originalnim proizvodom. U 2000-ima i ranim 2010-ima tehnološke tvrtke zapravo su proizvodile nove, zanimljive proizvode. Olakšali su nam živote pretvorivši naše telefone iz jednostavnih dvosmjernih komunikacijskih uređaja u pametna pomagala koja su uvijek uz nas.
No, posljednjih godina smanjio se broj novih online korisnika pa se tehnološke tvrtke muče pokušavajući pronaći drugi čarobni motor rasta koji će ponoviti eksplozivan rast ranijih godina. A u tom su procesu mnoge od tih tvrtki potpuno napustile svoju izvornu misiju.
U nekim slučajevima, tvrtke su odlučile potpuno napustiti ideje koje su ih proslavile u očajničkom pokušaju obnove relevantnosti. Najbolji primjer toga je Meta koja se proslavila pod imenom Facebook. Meta je postala najuspješnija tvrtka za društvene medije jer je bila relativno jednostavan i atraktivan način da ljudi prate svoje prijatelje. Ali tijekom godina, iskustvo korisnika se promijenilo zbog previše sponzoriranog sadržaja i zbrkanih pomoćnih značajki. Kao rezultat toga, broj ljudi koji koriste Facebookove aplikacije se smanjio, što utječe i na rast prihoda.
Tako su Facebook i Instagram zapeli su u beskrajnom sukobu između korisnika koji samo žele vidjeti sadržaj ljudi koje zapravo prate i algoritama koji im nameću sponzorirani sadržaj.
Jurnjava za trendovima
No, umjesto da pokušaju potaknuti ljude da ponovno požele koristiti njihove proizvode, Meta se odlučila usmjeriti na metaverzum. Namjera izvršnog direktora Marka Zuckerberga je očito posjedovati neku vrstu virtualnog prostora gdje se korisnici druže. No, ideja nije urodila plodom, a tvrtka je prošle godine uspjela potrošiti više od 13 milijardi dolara na ideju.
I nisu jedini! Satya Nadella, izvršni direktor Microsofta, je 2021. godine, na vrhuncu pompe oko metaverzuma, izjavio da se ‘ne može precijeniti otkriće metaverzuma‘, navodi Business Insider. Ali manje od dvije godine kasnije, tvrtka je otpustila gotovo cijeli tim koji je radio na metaversu te nakon toga svoju pozornost usmjerila na umjetnu inteligenciju (AI). Zatim je i Google, koji je godinama odgađao lansiranje vlastitog chatbota iz etičkih razloga, izbacio je svoju verziju kao odgovor na Microsoftove poteze.
No, ove dvije tvrtke nisu jedine koje pokušavaju uskočiti u ‘vlak AI-a‘. Milijarde dolara su se preusmjerile na potpuno novu kategoriju tehnologije bez ikakvog stvarnog razmatranja hoće li se iz svega izroditi dobri proizvodi.
Nedostatak inovacija
A zašto je svemu tome tako? Kritičari u cijeloj priči ističu da sve ove tvrtke nisu zapravo zainteresirane za korisne inovacije ili da svoje proizvode učine boljim, već da privlačenjem pažnje investitora. Njihov fokus, smatraju mnogi, više nije na inovacijama ili pružanju usluga, već na pronalaženju dovoljno dobre usluge koju onda mogu dobro reklamirati. Izvršni direktori su prekomjerno zapošljavali, a zatim otpuštali tisuće ljudi, hvalili novu tehnologiju samo da bi mjesecima kasnije promijenili smjer, a sve u pokušaju pridobivanja investitora, navodi Business Insider.
Sve ovo potiče trulu ekonomiju – onu koja favorizira iluziju rasta nauštrb stvarnog razvoja. Najveće tehnološke tvrtke ne ohrabruju se da rastu kroz zadovoljne klijente ili da postanu održiva poduzeća, već da imaju otmjene brojke koje će povećati cijenu dionica.
Konačni rezultat ovoga, ističu stručnjaci, postaje istinski nedostatak inovacija. Kada su tvrtke potaknute na rast pod svaku cijenu, nikada neće nastojati promijeniti ili poboljšati svijet.