Tehnološkim su startupovima trenutno investicije potrebije nego ikada, pogotovo ako govorimo o razvoju specijalizirane umjetne inteligencije, tvrdi izvršna potpredsjednica programa ‘Europa spremna za digitalno doba‘ i povjerenica za antimonopolsku politiku pri Europskoj komisiji Margrethe Vestager koja je ovoga tjedna, u prostorijama Europske komisije, razgovarala s hrvatskim novinarima o razvoju umjetne inteligencije u Europi.
Istaknula je i da Zakon o umjetnoj inteligenciji stupa na snagu u sljedećih godinu i pol te će zabraniti štetne načine uporabe umjetne inteligencije i regulirati umjetnu inteligenciju u rizičnim područjima kao što su recimo školstvo i zdravstvo. No, kod regulacije umjetne inteligencije uvijek je pitanje ograničava li ona inovacije.
– O tome raspravljamo još od prvog nacrta ove regulative. Taj Zakon ni u čemu ne ograničava inovacije. Možete istraživati i stvarati koliko želite, no kada svoju inovaciju stavite u upotrebu tada biste mogli osjetiti posljedice ovog Zakona. Na primjer, ako umjetnu inteligenciju koristite u korisničkoj službi morate svojim klijentima naglasiti da se radi o botu, a ako radite s umjetnom inteligencijom u nešto rizičnijim poslovima ona mora biti pod kontrolom čovjeka kako ne bi nekoga ugrozila – objašnjava povjerenica u Europskoj komisiji.
Tu je navela primjer uporabe umjetne inteligencije u zdravstvu gdje je dobro ako vi svoj alat umjetne inteligencije trenirate na medicinskim podacima nekoliko desetaka tisuća različitih pacijenata, no ako ga ne istrenirate dobro i ako ga recimo trenirate s više muških podataka nego ženskih tu bi moglo doći do problema jer ponekad žene i muškarci mogu imati različite simptome bolesti što algoritam ne bi mogao prepoznati.
Vestager se osvrnula i na Akt o digitalnim uslugama te Zakon o digitalnim tržištima, a kako je rekla, trenutno rade na šest slučajeva protiv velikih tehnoloških kompanija, odnosno takozvanog ‘Big Techa‘, a jedan od financijski najtežih je onaj protiv tvrtke Apple. Podsjetimo, Appleu je u ožujak izrečena antimonopolska kazna u iznosu od 1,84 milijarde eura što je za kompaniju prvi takav slučaj, a razlog kazne je sprječavanje Spotifyja i drugih glazbenih streaming servisa da informiraju korisnike o opcijama plaćanja izvan Appleovoga App Storea.
Odluku Europske komisije pokrenula je žalba Spotifyja iz 2019. zbog ovog ograničenja i Appleovih 30 posto naknada za App Store, objavio je Reuters. Agencija za provedbu tržišnog natjecanja Europske unije rekla je da Appleova ograničenja predstavljaju nepoštene uvjete trgovanja, što je relativno novi argument u slučaju protiv tržišnog natjecanja, a koristila ga je i nizozemska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u odluci protiv Applea 2021. godine u slučaju koji su pokrenuli pružatelji aplikacija za upoznavanje.
Pokrenut još jedan postupak protiv Mete
Vestager je tada rekla da je ovo prvi put da je Komisija dodala paušalni iznos uz antimonopolnu kaznu. Iako Apple može platiti ovakve kazne na pitanja novinara upravo o Appleovom slučaju Vestager je rekla da se kazne koje izdaju mogu odnositi samo na segmente kompanija u kojima vide ilegalno ponašanje.
– Kazna koju smo izrekli Appleu vezana je isključivo za ilegalne aktivnosti njihove streaming aplikacije što je samo jedan mali segment svega što ova kompanija nudi u svom portfelju. Ova kazna ujedno služi i kao upozorenje da tvrtke moraju prestati s takvim ponašanjem i popraviti počinjenu štetu – kazala je Vestager dodajući da tvrtke često žele odluku osporiti na sudu, no upravo ovakve kazne narušavaju ugled kompanija, što ima itekako velik utjecaj na tržištu.
Vrijedi napomenuti da je upravo danas Europska komisija pokrenula službeni postupak kako bi ocijenila je li Meta, matična tvrtka Facebooka i Instagrama, prekršila odredbe Akta o digitalnim uslugama povezanih sa zaštitom maloljetnika. Zabrinuti su, tvrde u službenom priopćenju, zbog razvoja ovisnosti o društvenim mrežama te zbog metoda provjere dobi djece.
– Danas poduzimamo još jedan korak kako bismo osigurali sigurnost mladih internetskih korisnika. Zabrinuti smo što Facebook i Instagram mogu potaknuti razvoj ovisnosti i što metode provjere dobi koje je Meta uvela na svojim uslugama nisu primjerene. Sada će se provesti temeljita istraga. Želimo zaštititi mentalno i fizičko zdravlje mladih – izjavila je Vestager.
Pokretanje ovog postupka temelji se na preliminarnoj analizi izvješća o procjeni rizika koje je Meta, na zahtjev Komisije, poslala u rujnu prošle godine. Naime, Komisija je krajem travnja već pokrenula službeni postupak protiv Mete, također u vezi s Facebookom i Instagramom i to zbog obmanjujućeg oglašavanja, političkog sadržaja i mehanizma obavješćivanja i djelovanja, pristupa podacima za istraživače te nedostupnosti učinkovitog građanskog diskursa u stvarnom svijetu i alata za praćenje izbora uoči izbora za Europski parlament.