Linearnu ili ‘klasičnu‘ televiziju gleda sve manje ljudi. Danas mladi, ali i stariji koji nisu skromnijih tehničkih mogućnosti, više uživaju u raznim sadržajima koji su dostupni na svakom koraku, kada i koliko to žele. Tržište TV usluga raste, gledatelji su razmaženi. Malokomu treba žica
Davno je prošlo vrijeme kad su najmlađi članovi obitelji služili kao daljinski upravljač za televiziju u svom kućanstvu, a možda je upravo odatle i stigao naziv poznat kao linearna televizija. Jer su se klinci linearno kretali naprijed-nazad mijenjajući programe na TV-u, prema željama starijih ukućana. Šalu na stranu, tu linearnu ili ‘klasičnu‘ televiziju čini se gleda sve manje ljudi, pogotovo ovih mlađih, koji vjerojatno i ne znaju kada počinje ‘Dnevnik‘.
Danas mladi, ali i stariji koji nisu skromnijih tehničkih mogućnosti, više uživaju u raznim sadržajima koji su dostupni na svakom koraku, kada i koliko to žele. Moglo bi se reći da su nas razmazili. Prije se znalo kad je koja serija ili film na televiziji, i strpljivo se čekalo i čekalo. Danas je sad i odmah jer drugačije ne može, što zna i oglašivačka industrija, koja je, kako kažu razna istraživanja, više od 60 posto proračuna prebacila s klasičnih televizija na OTT televizije.
Moderni pristup sadržaju
Da razjasnimo, OTT ili over-the-top označava televiziju, odnosno bilo koju medijsku uslugu koja se prati putem internetske veze, ali je neovisna o provideru preko kojeg se spaja na internet. To je moderan način pristupa medijskim sadržajima preko različitih uređaja, kad god želimo. To znači da gledatelji mogu pristupiti svojim omiljenim programima i filmovima putem aplikacije ili web-stranice izravno sa svojih omiljenih tehnoloških uređaja: pametnih telefona, tableta, prijenosnih računala, pametnih televizora, igraćih konzola, računala i sličnog, kad god su spojeni na internet i plaćaju pristup na OTT platformu.
A takvih je sve više jer OTT industrija cvjeta kao malo koja, a usluge kao što su Netflix, Prime Video ili Spotify postaju sve popularnije diljem svijeta i postale su glavni način kojim se dolazi do potrošača. Dva najveća tržišna pokretača OTT-a su industrija medija i zabave i rastuća uporaba pametnih računalnih uređaja na globalnoj razini.
Rast, rast, rast
Kao rezultat toga, veća OTT konzumacija ubrzava rast OTT tržišta, koje je u 2020. godini procijenjeno na 171,36 milijardi dolara, a predviđa se da će 2027. vrijediti 1,04 bilijuna dolara.
Videooglašavanje je najvažniji segment unutar OTT-a, s procijenjenom vrijednosti od 92,3 milijarde dolara u 2021. godini, a sljedeći najveći doprinos daje videostreaming, s procijenjenom veličinom tržišta od 70,8 milijardi dolara u 2021. godini. Očekuje se da će medijski prihod od OTT-a premašiti 210 milijardi dolara do 2026., što je gotovo dvostruko više od prihoda u 2020. godini, koji je iznosio 106 milijardi dolara.
Od svih prihoda ostvarenih na OTT tržištu 51,58% dolazi od oglašavanja videa na zahtjev (AVOD), 40,16% od pretplate na video na zahtjev (SVOD), 5,1% od plaćanja po gledanju, poznatog kao transakcijski video na zahtjev (TVOD), 3,16% od preuzimanja videozapisa (EST). Iako oglašavanje generira 51% ukupnog prihoda na OTT tržištu, korisnici pretplate generiraju gotovo dvostruko više novca po korisniku od korisnika koji se koriste uslugama streaminga s oglasima, prema podacima Statiste. Najveća OTT televizija na svijetu u smislu prihoda je Netflix, a ostali primjeri OTT platformi su Disney+, Hulu, Amazon Prime video... te u Hrvatskoj MAXtv To Go, EON TV, Iskon.Play TV, A1 Xplore TV:GO...
Rezanje žica
Procvat OTT-a i CTV-a, tj. fenomen ‘rezanja žica‘ mijenja domaće tržište, a i navike korisnika i gledatelja, što nam potvrđuje i Krešimir Madunović, CEO Iskona, koji kaže da kućanstva u Hrvatskoj u prosjeku imaju jednu TV uslugu te jednu dodatnu pretplatu na OTT servis.
– Uz HBO, Netflix, Amazon Prime i Disney+, uskoro možemo očekivati trend pojave manjih, usko specijaliziranih OTT servisa koji se fokusiraju npr. samo na dokumentarne, sportske ili zdravstvene sadržaje. U bliskoj ćemo budućnosti i u Hrvatskoj imati veću ponudu specijalnih digitalnih videoteka na pretplatu, kojima će telekomi biti najprirodniji partneri. Telekomi su već prisutni u kućanstvima i vrlo lako mogu predstaviti OTT ponudu svojim korisnicima putem raznih bundleova, a ponuđači donose raznovrsnost sadržaja na njihove TV platforme – objašnjava Madunović.
Što se tiče prilika, kaže, u Iskonu su već prepoznali trend ‘rezanja žica‘ na svoj način i ponudili TV uslugu koja radi na internetskim uslugama svih operatora te se lako prenosi na drugu lokaciju.
– Korisnici sami aktiviraju paketiće kanala koje žele gledati, uza što im je ponuđen i OTT sadržaj, zasad u suradnji s HBO-om, Pickboxom i RTL Play Premiumom. Riječ je o Android TV-u, tj. našoj usluzi Iskon.Play TV, koja zauzima sve veći postotak u ukupnom udjelu Iskonovih TV korisnika – opisuje Madunović.
Na ostalim ekranima
Monika Majstorović, direktorica marketinga za privatne korisnike u A1 Hrvatska, dodaje da je sve veća ponuda streaming-servisa, njihova kvaliteta i dostupnost te je općenito velik izbor televizijskih sadržaja, kao i njihovo praćenje na bilo kojem uređaju u bilo kojem vremenu postalo iznimno važno za korisnike jer samostalno mogu upravljati sadržajem koji gledaju.
– Dodatno, unatoč popularnosti globalnih streaming-servisa linearni televizijski kanali koji su se donedavno gledali samo na TV uređaju korisnicima i dalje su važni. Dokaz tomu je i usluga A1 Xplore TV GO, putem koje korisnici mogu pratiti informativne, sportske, filmske i live kanale na bilo kojem uređaju i mjestu, a čija je aktivacija za vrijeme Svjetskoga nogometnog prvenstva porasla za čak 300%. Predviđanja su da će sav sadržaj, uključujući televiziju uživo i video na zahtjev, biti dostupan putem cijelog spektra pametnih uređaja, čime će televizijski sadržaj biti široko dostupan, a stabilan i brz internet bit će osnovni preduvjet za korištenje usluga – napominje Majstorović.
Hrvatski Telekom je na to tržište stupio još 2006. godine pokrenuvši MAXtv, interaktivnu IPTV uslugu koja je promijenila dotadašnji način gledanja televizije. Nekoliko godina kasnije, točnije 2011. godine, lansirao je i uslugu MAXtv To Go, koja korisnicima omogućava gledanje MAXtv-a putem računala, tableta ili mobilnih uređaja.
– Uslugom MAXtv To Go upotpunili smo MAXtv ponudu te korisnicima ponudili pristup sadržajima ne samo na televizorima već i na ‘ostalim ekranima‘, bilo da je riječ o računalu, tabletu bilo mobilnom uređaju. MAXtv To Go, revolucionarna usluga u vrijeme svog lansiranja, vremenom se usavršavala i unaprjeđivala kako bi se korisnicima omogućio što bolji i kvalitetniji sadržaj, kao i najnaprednije dodatne usluge. Danas je MAXtv To Go sinonim za gledanje televizije bilo kada, bilo gdje i na bilo kojem uređaju – kažu iz HT-a i dodaju da im je cilj pripremiti se za snažniji rast OTT usluga ‘prilagodbom ponude te pozicioniranjem kao content agregator koji će osim vlastitih payTV usluga omogućavati i središnji pristup velikom broju dostupnih OTT usluga‘.
Uloga teleoperatera
Korisnici videosadržaja danas su sofisticiraniji nego ikada, a razina sofisticiranosti očekivanja povećala se u svim dobnim skupinama. Tu je dobar primjer TikTok, koji ima potencijal disrupcije OTT-a kakvu je Netflix napravio linearnoj televiziji, s fokusom na mlađe generacije. Upravo zbog eksplozije videosadržaja, teleoperatori te agregirana ponuda televizijske platforme i teleoperatora igraju posebnu ulogu, što nam potvrđuju iz Telemacha.
– Smatramo da će teleoperateri nastaviti igrati važnu ulogu za televizijske platforme svih vrsta i formi jer je za sve veće količine i sve naprednije videosadržaje presudna stabilna i napredna internetska mreža. To će se dodatno pojačati većom količinom metaverzumskih sadržaja, koji neupitno dolazi. U svih naših osam zemalja EON TV gledatelji kojima je United Group pružatelj internetskih usluga gledaju 97% sadržaja u najvišoj kvaliteti ako za to imaju priliku – ističu u Telemachu.
Jedno je sigurno: tržište OTT sadržaja nastavit će rasti istom brzinom kao i do sada, ako ne i malo brže. Tko danas ignorira CTV (engl. connected TV ili povezanu televiziju, tj. uređaje koji omogućavaju gledanje televizijskog sadržaja i videoprijenosa) i OTT, prema mišljenju većine analitičara, čini pogrešku sličnu onoj koju su počinili svi koji su ignorirali društvene mreže prije 15-ak godina. Istraživanja kažu da više od 60 posto digitalnih oglašivača namjerava povećati svoju potrošnju u idućim godinama na takvim platformama, jer isporuka OTT sadržaja, poput prijenosa uživo i videa na zahtjev, postaje sve održiviji i privlačniji kanal za oglašivače.
Predviđa se da će se u bližoj budućnosti oglasi lokalizirati te da će se gledateljima prikazivati na temelju njihove geografske lokacije, što bi ih moglo učiniti daleko učinkovitijima jer OTT kanali mogu ponuditi geografsko ciljanje na temelju lokacije IP adrese gledatelja, što je veoma precizno i pomalo strašno. Također, kada pričamo o oglasima, stručnjaci kažu da će sve više postajati interaktivni, što će biti korisnije za oglašivače.
Korisničko iskustvo bit će vjerojatno ključno. U budućnosti OTT industrije bit će još veća konkurencija među platformama, a uz toliko dostupnih opcija davatelji usluga morat će ponuditi opsežne biblioteke privlačnog sadržaja kao i jednostavna, intuitivna korisnička iskustva. Još jedna sfera OTT-a koja će rasti su prijenosi uživo, koji nude ogromne mogućnosti za oglašivače. Na društvenim medijima, prema Socialinsideru, videozapisi uživo imaju gotovo dvostruko više angažmana od onih unaprijed snimljenih.
A tu je i sveprisutna umjetna inteligencija, koja će potaknuti velike promjene u budućnosti OTT-a. Vjerojatno vam neće moći pročitati misli i pustiti seriju čim na nju pomislite, ali bi s pomoću umjetne inteligencije OTT platforme mogle otkriti kakvu vrstu zaslona gledate i koliko vam je brz internet te s tim parametrima omogućiti platformi da optimizira kvalitetu videa za vaše brzine i zaslone. Nije tako strašno, zar ne?