Nedavna četverodnevna blokada Instituta IGH (od 6. do 10. veljače) među građevinarima je izazvala nervozu, pogotovo kod nekih koji su oglasili alarm s obzirom na važnost te tvrtke u vlasništvu Sergeja Gljadelkina za građevinski sektor. Naime, Institut IGH je važan, među ostalim, za razne vrste licenciranja i certificiranja u sektoru. Drugi pak smiruju situaciju i kažu da nije sve tako crno, ali bez obzira na to, propadne li, dogodit će se znatne promjene u građevinskom biznisu.
Institut IGH još je u predstečaju, a iz te tvrtke kojoj je na čelu Robert Petrosian upućuju nas na odluke objavljene na Zagrebačkoj burzi ‘koje su usmjerene na skorašnji završetak postupka‘. Odbijaju mogućnost stečaja, a za nedavnu blokadu kažu da su imali ‘kratkoročne izazove u poslovanju u tom razdoblju‘. Osim toga, ovoga ponedjeljka trebale su biti isplaćene i plaće za siječanj, kako su najavili.
Unatoč tomu, ili baš zbog toga, ne bismo smjeli smetnuti s uma mogućnost stečaja. Na to upućuje i ‘nalaz‘ Liderova analitičara i vlasnika konzultantske tvrtke Konter Nikole Nikšića koji je analizirao poslovanje Instituta IGH. Preostalog je duga 19 milijuna eura (142,5 milijuna kuna), koji je mnogo veći nego kapital, koeficijent tekuće likvidnosti samo je 0,44, a negativni neto radni kapital iznosi 18,4 milijuna eura.
Iznimni rizici
– Sve to indicira iznimne rizike i zahtjeve u zadržavanju poslovne sposobnosti i urednog poslovanja, što će biti neizvedivo bez novoga kapitala i, naravno, bez ugovorenih poslova koji uz prihode jamče primjerenu zaradu i uredan priljev novca – kaže Nikšić.
Dogodi li se ipak najcrnji scenarij, što će biti s certificiranjem građevnog materijala, umjeravanjem opreme građevinskih tvrtki u Hrvatskoj i raznim drugim nužnim licencijama i certifikatima koje izdaje Institut IGH?
Nekadašnji predsjednik Uprave IGH Oliver Kumrić ispričao se što ne može razgovarati nudeći nam kasniji termin, ali ipak je znakovito rekao: ‘To je dobro pitanje!‘ Ujedno nam je sugerirao da pišemo o toj važnoj temi, a jedan od sugovornika koji je želio ostati anoniman rekao je da bi zbog pada Instituta IGH građevinske tvrtke bile u velikom problemu.
No ima i onih koji u tome ne vide drastičan problem. Primjerice, jedan od direktora Osijek-Koteksa Marko Tadić kaže da se i ne koriste IGH-ovim uslugama jer na tržištu ima i drugih. Vlasnik Kamgrada Dragutin Kamenski također ne vjeruje da će nastati nerješivi problemi s raznim certifikatima potrebnima građevinarima. Naime, kako nam kaže dosta naših sugovornika, postoje tvrtke u inozemstvu koje bi obavile te poslove, no time se stvar komplicira, a i poskupljuje.
Osim toga, u Hrvatskoj su s vremenom druge tvrtke počele nuditi licenciranja i certificiranja. Polako su se pojavljivale na tržištu, kako se utjecaj Instituta IGH smanjivao u posljednjih desetak i više godina, preuzimajući ne samo dio tržišnog kolača od Gljadelkinove tvrtke, koja je do tada imala gotovo monopol u tim poslovima, nego i vrlo kvalitetne kadrove od nje. S druge strane, i inženjeri su odlazili iz IGH-a shvaćajući da će im biti mnogo bolja opcija da osnuju vlastitu tvrtku nego da strepe hoće li dobiti plaću.
Jedini u Hrvatskoj
Dakle, neko će rješenje građevinske tvrtke naći za razne vrste certificiranja, no kako upozorava Vlado Čović, suvlasnik Zagreb-Montaže, prednost Instituta IGH u odnosu na ostale konkurente jest u tome što ima cjelovitu uslugu za građevinske tvrtke. I on potvrđuje da će se uvijek naći neka tvrtka za certificiranje, ali mnogo bi lakše bilo takve poslove dogovoriti s jednom. Štedi se vrijeme, a i novac, jer nije ista cijena kad tvrtke traže razne usluge od raznih ponuđača i kad razne usluge dogovore s jednim ponuđačem. A to i dalje jedini u Hrvatskoj može ponuditi Institut IGH, što i ističu u toj tvrtki.
Međutim, štetu zbog mogućeg pada Instituta IGH ne bi pretrpjele samo građevinske tvrtke. Nikšić u svojoj analizi (u kojoj uvijek uključuje i sektor) kaže da je to jedino veliko poduzeće u toj djelatnosti u Hrvatskoj koje još, unatoč višegodišnjim poteškoćama u poslovanju, ima dovoljno inženjera i povijesnih referencija koje može prijaviti na većim javnim nabavama. Zbog toga je u takvoj poziciji da ga manja projektantska poduzeća često trebaju kao konzorcijskog partnera da bi i sama mogla sudjelovati u nuđenju nekih poslova u postupcima nabave.
I napokon, ne treba smetnuti s uma da je riječ o tvrtki čija je temeljna djelatnost projektiranje, istraživanje i konzalting u građevinarstvu, na što upozorava savjetnica HGK-ova predsjednika za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj. I ona veli da građevinska operativa ne ovisi o IGH-ovu stečaju, no vjeruje da bi takav epilog izazvao veliki tržišni poremećaj u projektiranju, inženjeri bi mahom otvorili privatne tvrtke te se bavili projektiranjem, ali tako pojedinačno ne mogu računati na velike projekte niti bi imali kapaciteta za to. Čagalj smatra da bi za državu bilo dobro strateški razmišljati o vraćanju IGH-a pod svoje okrilje.
Više pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.