Prema HNB-ovim preliminarnim podacima, u prva tri prošlogodišnja kvartala u Hrvatsku je stiglo 2,85 milijardi eura izravnih stranih ulaganja. Ako su inozemna ulaganja jednakim tempom stizala i u posljednjem lanjskom kvartalu, može se pretpostaviti da će konačni podaci za 2022. biti otprilike na razini rekordnih 3,9 milijardi eura, koliko je ostvareno 2021.
Najveći dio, 2,4 milijarde eura, izravnih stranih ulaganja ostvarenih u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci odnosi se na takozvana kružna izravna ulaganja, odnosno na ulaganja kojima izravni ulagač usmjerava svoja domaća financijska sredstva u inozemstvo, a onda ih iz inozemstva ponovno ulaže u domaću ekonomiju. Drugim riječima, pretežiti dio lanjskih stranih ulaganja ostvarile su kompanije koje već posluju u Hrvatskoj, i to novcem zarađenim u Hrvatskoj.
Strani investitori pritom su najviše ulagali u trgovinu na veliko (osim u trgovinu motornim vozilima i motociklima), dakle u distribuciju i logistiku. U tu je djelatnost u prva tri kvartala uloženo 712 milijuna eura, što je samo nastavak trenda iz prethodne godine kad je u trgovinu na veliko iz inozemstva uloženo 791 milijun eura. Slijede financijske uslužne djelatnosti, uglavnom banke, u koje su njihovi inozemni vlasnici uložili 529 milijuna eura. Velik rast stranih ulaganja bilježi se u sektoru smještaja, u koji je uloženo 241 milijun eura, gotovo dvostruko više nego u cijeloj 2021.
Gledano po zemljama iz kojih su ulaganja stigla u Hrvatsku, prednjači Austrija, što je posve logično jer su austrijske kompanije u proteklih trideset godina najviše preuzimale hrvatske tvrtke. Austrijanci su u prvih devet mjeseci lani u Hrvatsku uložili 364 milijuna eura. No najveći skok među stranim ulagačima u Hrvatsku lani je došao iz SAD-a, iz kojega je stiglo 337 milijuna eura, što je znatno više nego što je iz SAD-a u Hrvatsku ukupno uloženo od 1993. do zaključno 2021. (243 milijuna eura). Na trećem su mjestu ulagači iz Italije, koji su u Hrvatsku investirali 332 milijuna eura.