No tu su i čimbenici koji potencijalno Hrvatskoj daju priliku za snažnije, otpornije i održivije gospodarstvo
Snažan i široko rasprostranjen rast hrvatskog gospodarstva u prvom polugodištu godine premašio je 7 posto predvođen izvozom usluga, osobnom potrošnjom i obnovom zaliha. Uslijedila je središnja turistička sezona s rastom noćenja i još snažnijim rastom prihoda. Istovremeno tržište rada nastavilo je bilježiti pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti, ali i sve izraženiji pad realnih plaća kao izravna posljedica snažnih i rastućih inflatornih pritisaka.
Percepcija inflacije ostaje visoka što izravno utječe na raspoloženje i optimizam potrošača koji se zadržava na razmjerno niskim razinama, a koji se polako počinju materijalizirati. Prvi znakovi usporavanja gospodarstva primjetni su u najnovijim visokofrekventnim pokazateljima za rujan, a s približavanjem kraja godine oni bi trebali biti i sve izraženiji. Čak i u takvom scenariju, prema očekivanjima analitičara Raiffeisen banke, realna stopa rasta BDP-a u 2022. godini iznosit će visokih 5,8 posto.
Na korak do recesije
Nastavak rata u Ukrajini, energetska kriza, inflatorni pritisci diljem Europe i pad raspoloživog dohotka neki su od nepovoljnih čimbenika s kojima ćemo dočekati izrazito izazovnu 2023. godinu. Štoviše, prema očekivanjima, euro područje će već na prijelazu u novu godinu zakoračiti u recesiju, a njezina jačina i dubina uvelike će odrediti ekonomske izglede Hrvatske.
Analitičari Raiffeisen banke za sada ostaju razmjerno pozitivni i projiciraju stopu rasta od 1,8 posto s naglašenim negativnim rizicima koji bi u slučaju materijalizacije Hrvatsku gurnuli prema stagnaciji gospodarske aktivnosti. Inflacija potrošačkih cijena zadržavat će se na dvoznamenkastim razinama i slijedeće tromjesečje s laganom, ali tek postepenom tendencijom opadanja. Povratak stope rasta potrošačkih cijena ispod 2 posto ne očekuje se ni u sljedećoj 2023.
I dok je u 2022. godini rast cijena bio blagonaklon prema priljevima u državni proračun rezultirajući u sužavanju manjka u državnoj blagajni i smanjenju omjera javnog duga i (nominalnog) BDP-a, u 2023. kreatori ekonomske politike naći će se u situaciji pritiska na rast plaća uz istovremeno zamjetno usporavanje osobne potrošnje koja generira najizdašniji prihod u državni proračun, PDV.
Iako su očekivanja analitičara RBA pripremili nešto konzervativnija od Vladinog plana proračuna 2023., ona održavaju još uvijek zadovoljavanje kriterija iz Maastrichta. S druge strane euro područje i izgledni ulazak Hrvatske u područje Schengena, kao i ispunjavanje mjerila za povlačenje sredstava iz NPOO-a, neki su od čimbenika koji potencijalno Hrvatskoj daju priliku za snažnije, otpornije i održivije gospodarstvo.
Nastavak volatilnosti
Ustrajni inflatorni pritisci iziskuju oštar odgovor monetarne politike, ali Europska središnja banka i dalje zaostaje za FED-om. Tek u srpnju ove godine ESB je odlučila podići referentne kamatne stope po prvi put nakon 2011. i time jednim potezom zaključiti razdoblje politike negativnih kamatnih stopa. Dinamika stezanja ovisit će o dinamici inflacije, a trenutno je izgledan fokus na obuzdavanje inflatornih pritisaka na uštrb gospodarskog rasta odnosno daljnje stezanje za minimalno 125 bb do kraja godine. Time bi monetarna politika ušla u restriktivno područje.
Likvidnost, međutim, neće presušiti, a kvantitativno stezanje još uvijek nije započelo. Štoviše, u međuvremenu je predstavljen novi instrument zaštite transmisije s ciljem obuzdavanja rasta troškova europske periferije. Visoka likvidnost u financijskom sustavu, smanjenje premije rizika i visoka konkurencija na bankovnom tržištu čimbenici su koji uvelike obuzdavaju rast kamatnih stopa na hrvatskom tržištu.
Sentiment na globalnim dioničkim tržištima pretežno je negativan. Unatoč tomu što dionički indeksi bilježe dvoznamenkaste minuse od početka godine, zasad nema naznaka izraženijeg oporavka. Naprotiv, analitičari RBA smatraju da europska tržišta imaju još negativnog potencijala, u skladu s očekivanim klizanjem gospodarstva u recesiju. Stoga u sljedećim tromjesečjima očekujemo nastavak pojačane volatilnosti.
Ovisnost o uvozu energije
Fokus tema RBAnaliza za listopad je energija što i ne iznenađuje s obzirom na trenutne okolnosti. Naime, Europa se trenutno suočava s energetskom krizom bez presedana, dok se dionici na globalnim energetskim tržištima pripremaju za zimu neviđene neizvjesnosti uslijed snažno rastućih cijena energenata te bitno smanjene sigurnosti opskrbe energijom. Pritom se potpuna obustava dotoka ruskog plina postojećim plinovodima do zemalja Europske unije ne može isključiti. Stoga je sigurnost opskrbe energijom postala prioritetno pitanje za potrošače i kreatore politike na globalnoj razini jer je ne postoji mogućnost da se u kratkom roku izvori energije s jednog tržišta zamijene drugim ili postigne energetska samodostatnost.
Unatoč brojnim lokalnim specifičnostima hrvatski energetski sektor sastavni je dio energetskog sektora Europske unije pa se događanja unutar energetskog tržišta Europe, ali i svijeta, neminovno prelijevaju na Hrvatsku. Visoka ovisnost o uvozu energije u EU, ali i Hrvatske izlaže gospodarstva visokim rizicima i ranjivosti.