Svaki stanovnik Hrvatske prošle je godine bio u jednom od osam nacionalnih parkova ili dvanaest parkova prirode. Statistika tih ustanova, naime, bilježi gotovo četiri milijuna posjetitelja. Rezultat je bio znatno veći prije korone, blizu šest milijuna. U međuvremenu je većina tih područja bilježila manje posjetitelja, ali zahvaljujući tomu priroda je bila zaštićenija. Naravno, 'svaki domaći čovjek jednom u parku' samo je statistička koincidencija. Gosti nisu samo hrvatski građani; na strance otpada znatan udjel i polako se vraćaju premda se još itekako osjeća njihov nedostatak.
Tko je rastao u koroni
Kad bi osam nacionalnih parkova i dvanaest parkova prirode poslovalo kao cjelina, bila bi to kompanija na 37. mjestu u Hrvatskoj prema broju zaposlenih (više od 1700, u rangu PIK-a Vrbovec i HS Produkta), a, prema prihodima, od ukupno 618 milijuna kuna došla bi na 172. mjesto (ispred Cromarisa i Francka). Prihodi su im lani ukupno bili 23 posto manji nego prije pandemije, ali desetak ustanova iskazalo je rekordne prihode, više od onih 2019. Parkovi su javne ustanove, zato ne iskazuju dobit odnosno gubitak, ali lani su poslovali pozitivno, s 12 milijuna kuna viška prihoda u odnosu na rashode. Gotovo pola od toga iskazao je NP Plitvička jezera. Najveći i najpoznatiji park ujedno je najveća žrtva korone – prihode u 2020. skresala mu je za čak 75 posto u odnosu na rekordnu 2019.; prošle su se godine udvostručili, ali i dalje su bili upola manji od onih 2019.
Međutim, nisu svi NP-ovi zbog korone danas u minusu. Brijuni su već lani ostvarili 38,5 posto veće prihode nego 2019., Kornati su u plusu 21,5 posto, a Mljet je ostao samo 4,6 posto ispod 2019. Zajednički je nazivnik tih odredišta nautički turizam. Vez u sezoni stoji do 13 tisuća kuna na dan (za jahte duže od sto metara), a vez ugovoren na licu mjesta u NP-u Kornati dvostruko je skuplji.
Kako se zarađuje
Zaštita prirode osnovni je zadatak nacionalnih parkova, parkova prirode i sličnih kategorija, ali zanimljivo je pogledati kako se parkovi financiraju. Naravno, u prvom su planu većini ulaznice, dodaci za vodiče i izleti. Dodatni prihodi ostvaruju se na temelju koncesijskih odobrenja.
Parkovi se moraju držati preciznog pravilnika kojim je Ministarstvo reguliralo dopuštene djelatnosti: od iznajmljivanja opreme i vozila/plovila, organizacije koncerata i drugih kulturnih sadržaja, sporta i rekreacije (od atletike do automobilizma i zmajarenja), trgovine i ugostiteljstva do snimanja u komercijalne svrhe (reklama, spotova, filmova, serija…).
Osim višegodišnjih koncesija postoje i jednokratne. NP Plitvička jezera jedinu takvu koncesiju prošle je godine izdao Atletskom klubu 'Plitvice' za 36. Plitvički maraton (2500 kuna), PP Žumberak – Samoborsko gorje naplaćuje održavanje automobilskih utrka od 10 tisuća kuna (ako su lokalne; do 100 tisuća kuna za međunarodne utrke), a u NP-u Brijuni ugostiteljsku djelatnost u caffe-baru Školjka na Velikom Brijunu tvrtka Gaz Kov iz Fažane plaća 850 tisuća kuna na godinu. Pet tvrtki i obrta uzelo je koncesije za ronjenje: paušal je 1500 kuna i još 70 kuna po osobi po uronu. Kazalište Ulysses pak koncesiju za kazališne i druge predstave plaća 50 tisuća kuna...
410 različitih zaštićenih priča
Osim osam nacionalnih parkova – što je najviši stupanj zaštite – Hrvatska ima još 12 parkova prirode, dva stroga rezervata, 79 posebnih rezervata, dva regionalna parka, 79 spomenika prirode, 81 značajni krajobraz, 27 park-šuma i 120 spomenika parkovne arhitekture. To je ukupno 410 različitih priča – od zaštite prirode (prije svega od ljudi) do dovođenja ljudi na ta mjesta. A s poslovne strane svaki je ravnatelj na sto muka da novcem od ulaznica i drugih izvora, uz pomoć središnje države i lokalne samouprave, zatvori financijsku konstrukciju za poslovanje, osigura plaće za 1720 zaposlenih (u nacionalnim parkovima i parkovima prirode) i još obavi osnovnu funkciju – zaštitu prirodnih bogatstava.