Uz dosadašnje zahtjeve pred kojima su se nalazili direktori nabave, od toga da dobro predviđaju kretanja tržišta do toga da odlično poznaju svoje dobavljače, sada se oni suočavaju i s novim okolnostima i trendovima, od umjetne inteligencije i održivosti do geopolitičkih odnosa i prirodnih katastrofa. To je tim važnije kad znamo da smo oko 50 posto robe koju prodajemo i sami kupili, upozorio je na današnjoj konferenciji Lidera o nabavi Branko Žibret, Partner&Managing director u konzultantskoj kući Kearney.
- Trošak vanjskih usluga najveći je trošak kao postotak prihoda za većinu tvrtki i odluke u nabavi se više ne mogu donositi ad hoc, nema više pješke. Brzina prikupljanja podataka pritom je ključna i u tome će vam u velikoj mjeri pomoći generativna umjetna inteligencija. Ako imate dobro sređene podatke, moći ćete brže donositi odluke. AI vam pritom neće uzeti posao, još uvijek ćemo trebati direktore nabave i zaposlene u nabavi - ustvrdio je Žibret okupljenima. Procjena je da će implementacija korištenja generativne AI porasti za 32 posto od 2022. do 2023. godine i to je trend koji se neće moći zaobići.
Uz nove tehnologije, novi izazov bit će geopolitički odnosi na globalnoj razini, za koje se očekuje da će se dalje zaoštravati, jer se zemlje međusobno natječu kako bi osigurale gospodarski rast i monetarnu stabilnost.
Pa, iako je Hrvatska malo tržište s manjim tvrtkama i mnogo manjim volumenima od onih koje imaju kompanije na popisu Fortune 500, Žibret ističe da se svi njihovi zakoni mogu primijeniti i na naše tvrtke. A njihova statistika kaže da jedan negativan događaj, jedna pogrešna procjena može imati negativan utjecaj na tržišnu kapitalizaciju od dva do 12 posto.
Prosječni gubitak prihoda zbog poremećaja u nabavi, u Fortune 500 iznosi vrtoglavih 450 milijuna dolara godišnje. Oko 75 milijuna dolara godišnje u prosjeku pak iznosi prosječni višak izdataka za troškove prodanih proizvoda. Dakako, negativan događaj pritom ima znatno veći utjecaj od pozitivnog.
- Za male zemlje kao što su Hrvatska i Slovenija pritom trebati na umu da smo interno i rascjepkani, na različite institucije i udruženja. Moja preporuka je da se udružujete i što više prekogranično povezujete, a nužno je da se usklade i povežu sve različite institucije u svom strateškom djelovanju - zaključuje Žibret.