Piše: Hrvoje Stojić, HUP
Pad cijena europskog plina na trenutke ispod EUR 40 po MWh potiču vijesti o rekordnim razinama skladištenja ovog energenta od 56 posto na razini EU (64 posto u Njemačkoj), što je dva do tri puta više u odnosu na travanj lani. Sve to će olakšati preostalu nabavku 445 TWh plina do postizanja kritičnih razina zaliha za sljedeću zimu, što je znatno manje u odnosu na 780 TWh koliko je u isto vrijeme lani procijenjeno za nabavu do početka studenog.
Time znatno pada i pritisak na LNG kapacitete na kojima se prošlo ljeto panično kupovao plin po bilo kojoj (rekordnoj) cijeni. Na postojećim cjenovnim razinama se, međutim, ne očekuje daljnji pad s obzirom na to da bi niže cijene preusmjerile plin u Aziju te posebno u Kinu. Na svu sreću, otvaranje ključnog LNG terminala na američkoj strani meksičkog zaljeva (zatvorenog nakon eksplozije polovicom 2022.) će doprinijeti rekordnom američkom izvozu plina preko LNG kanala te djelovati stabilizacijski na tržišta.
Shodno spomenutom prognoze cijena plina za drugu polovicu godine padaju prema EUR 70-75 po MWh. Glavni rizik je potpuni prekid dotoka ruskog plina u EU, što može dići cijenu plina na EUR 100 po MWh. Pad cijena pšenice se nastavlja prema 250 eura po toni unatoč ruskim prijetnjama da će suspendirati izvoz ove poljoprivredne kulture preko Ukrajine. Ako do toga dođe, ponuda ukrajinske pšenice će znatno pasti, a čemu odnedavno doprinose i uvozne restrikcije od strane Poljske i Mađarske do kraja lipnja u cilju zaštite proizvođača od naglog pada cijena.
U skladu sa spomenutim, cijene pšenice mogle bi ponovo rasti prema 270 eura po toni. Snažan rast cijena šećera iznad USD 25 po MMBtu odražava smanjene prognoze volumena proizvodnje ove kulture zbog pada korištenja umjetnog gnojiva od strane nekih vodećih proizvođača (Tajland) te nestabilnih vremenskih prilika, unatoč očekivanom padu svjetske potražnje. U nastavku godine se očekuje pad cijena šećera zahvaljujući snažnoj brazilskoj žetvi te usporavanju svjetske potražnje.
Glavni rizici za osnovni scenarij koji mogu potaknuti ponovni rast cijena uključuju izvozne restrikcije od strane Indije, rast proizvodnje biogoriva te rast cijena energenata nakon smanjenja proizvodnje nafte od strane OPEC-a.