‘;
Iako je zagrebačka kompanija i dalje uvjerljivi lider na tržištu zaštitnih sredstava za poljoprivredu, topi se njezina prednost u odnosu na konkurente. No veća su joj prijetnja od rastuće konkurencije propisi EU-a kojima se nastoji što više smanjiti, ili čak zabraniti, upotreba nekih zaštitnih sredstava iz njezina asortimana
Proizvođače i distributere zaštitnih sredstava za poljoprivrednu proizvodnju čeka razdoblje prilagodbe EU propisima kojima se nastoji što više smanjiti, a nekima i zabraniti njihova upotreba. U toj je situaciji i lider na hrvatskom tržištu Chromos Agro pa polako radi na razvoju ekološki prihvatljivijih zaštitnih sredstava. Surađuje sa znanstvenoistraživačkim ustanovama, ali za to mu treba, kako i stoji u njegovu financijskom izvještaju, dulje razdoblje.
A dok ne dođu prvi rezultati, kompanija i dalje mora živjeti. Sva je sreća da u svom proizvodno-prodajnom asortimanu ima dovoljno herbicida, fungicida, insekticida, akaricida, limacida i ostalih zaštitnih sredstava koja (još uvijek) mogu biti plasirana na tržišta. Slično je i s konkurencijom, a najjači konkurent je Agrochem – maks s 12,5 milijuna eura prihoda i tržišnim udjelom od 33,6 posto. Chromos Agro još uvijek je tržišni lider s lanjskih 18,3 milijuna eura prihoda (neto dobit je bila 347.600 eura) i tržišnim udjelom od 49 posto, pa zbog takvih podataka Liderov financijski stručnjak Nikola Nikšić, koji je analizirao kompaniju, zaključuje da možemo govoriti o duopolu na tržištu.
Tržište male vrijednosti
U takvim uvjetima rekli bismo da se bije ljuti boj među konkurentima, ali zapravo nije tako. Štoviše, Chromos Agro, na čijem je čelu Maja Paškvalin, poslovno surađuje ne samo s Agrochem – maksom (vlasnik Emil Guščić), nego i s ostalim manjim konkurentima, jer za njih pruža uslugu pakiranja i prepakiranja proizvoda u svojim pogonima. Rekao nam je to jedan dosta dobar poznavatelj tog tržišta, a i u financijskom izvještaju za prošlu godinu navedeno je da je jedan od osnovnih ciljeva kompanije proširenje te usluge (‘optimalno iskoristiti postojeće proizvodne kapacitete kroz povećanu uslužnu proizvodnju i pakiranja za druge‘).
Naš sugovornik kaže da ukupna vrijednost tržišta nije velika, što potvrđuje i Nikšić (lani je bila 37,4 milijuna eura), koji napominje da je riječ o djelatnosti koja zapošljava vrlo mali broj djelatnika (135 u 2023.). U toj su djelatnost prihodi i rashodi u pet godina promatranja prosječno vrlo blago rasli, tek 3,3 posto. Tim se ujednačenim rastom prihoda i rashoda neto marža nije znatnije mijenjala, krećući se u rasponu od 4,6 posto za 2019. do 4,1 posto za 2023. godinu.
Što se tiče Chromos Agra, spomenuti poznavatelj prilika u djelatnosti veli da je nekad bio apsolutni lider, čija se prednost u međuvremenu istopila. Zadnjih nekoliko godina prihodi kompanije variraju između 15 i 18 milijuna eura, ali prije desetak godina bili su i veći od dvadeset milijuna eura (prema tadašnjim financijskim izvještajima), a s obzirom na to da se ukupna vrijednost tržišta nije znatnije mijenjala, osim u zadnje tri godine zbog inflacije, to znači da je u međuvremenu konkurencija ojačala. Ipak, ne toliko da skine Chromos Agro s trona, na kojem će, izvjesno je, još dugo ostati.
Tako smatra i naš sugovornik, dodajući da što se tiče Chromos Agra nema što posebno reći, kompanija je solidna, ima dobru suradnju s dobavljačima i poslovnim partnerima, za mnoge svjetske kompanije distribuira njihove proizvode po Hrvatskoj (i u financijskom izvještaju Chromos Agra stoji da će nastojati proširiti suradnju s multinacionalnim kompanijama).
Za profit zaslužna prodaja imovine
Ipak, pogledamo li malo dublje, kompanija se suočava s teškoćama, koje doduše nisu nepremostive. Što se tiče lanjskog prihoda od 18,3 milijuna eura, on je porastao za 15,7 posto ili za 2,5 milijuna eura u odnosu na 2022. godinu. No valja dodati da se u financijskom izvještaju ističe da je on ostvaren zahvaljujući dijelom inflaciji, ali i povećanjem ponude proizvoda na tržištu. Osim toga, blagi rast prihoda ostvaren je i zahvaljujući prodaji nekretnina (izvanredni prihod), ali ne navodi se o kojim je to nekretninama riječ. U računu dobiti i gubitka samo stoji da je na stavci ‘ostali poslovni prihodi‘ na račun leglo 1,6 milijuna eura.
Uzimajući to u obzir, bez tog izvanrednog prihoda upitno je bi li Chromos Agro lani poslovao s neto dobiti. Naime, ukupni su rashodi (17,9 milijuna eura) za 2023. porasli za 2,9 milijuna eura ili za 19,4 posto u odnosu na 2022., tako da je neto dobit s 850,8 tisuća eura lani smanjena na 347,6 tisuća eura, što je mnogo manje od izvanrednog prihoda. I neto marža, koja je u razdoblju 2019. – 2022. varirala u rasponu od četiri do 5,4 posto, lani je pala na 1,9 posto.
Cijelu kompanijsku priču o Chromosu Agru pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju novog broja Lidera.