Piše: Danijel Delač, InterCapital
U ovom članku pokušat ću argumentirati zašto nam kao društvu treba razvijeno tržište kapitala. Za početak, tržište kapitala pojam je i ekosustav mnogo širi od Zagrebačke burze i sekundarne trgovine vrijednosnim papirima (najviše dionicama i ponešto obveznicama), a na burzu se u Hrvatskoj često pogrešno gleda kao na igralište bogatih špekulanata.
Tržište kapitala u Hrvatskoj uključuje i druge dionike koji na ovaj ili onaj način utječu na tržište kapitala: država (u sklopu regulative, porezne politike, stajališta prema privatizaciji i sl.), Hanfa kao regulator, mirovinski fondovi kao najveći institucionalni ulagači, ostali institucionalni ulagači, banke, investicijska (brokerska) društva, ulagači na ZSE samo su neki od najvažnijih.
Nekoliko je prednosti koje razvijeno tržište kapitala donosi gospodarstvu. Neosporivo je da je domaće financijsko tržište izrazito bankocentrično. Prema svim inozemnim istraživanjima i iskustvima, primarna je funkcija razvijenoga domaćeg tržišta kapitala omogućiti financiranje domaćim kompanijama izdavanjem dionica ili obveznica, što može dijelom ili potpuno zamijeniti, diverzificirati ili dopuniti klasično bankovno (kreditno) financiranje. Kapital prikupljen na taj način kompanijama bi trebao omogućiti daljnji rast koji bi trebao pozitivno utjecati i na domaću ekonomiju, tj. omogućiti budući rast BDP-a (o toj korelaciji postoji mnogo empirijskih dokaza).
Alternativa za investiranje
Kreatori relevantnih politika trebali bi prepoznati jedinstvenu vrijednost koju pruža taj dio financijskog ekosustava dok razvijaju fiskalni i regulativni okvir u godinama koje dolaze.
Razvijeno tržište kapitala također bi trebalo omogućiti kvalitetniji transfer štednje (ponajprije građana) i pružiti im alternativu za investiranje. Prema svim analizama, u Hrvatskoj postoji golem iznos štednje koja nije najbolje raspoređena. Uglavnom je grupirana u depozitima i nekretninama, a izravna je posljedica toga (pre)visoka cijena nekretnina jer je za većinu lokalnog stanovništva to jedina klasa imovine u koju ulaže. Temelj svakog kvalitetno upravljanog portfelja diverzifikacija je različitih klasa imovine, u čemu osjetno zaostajemo za zapadnim zemljama s duljom tradicijom kapitalizma i tržišta kapitala.
Otkrivanje, tj. formiranje cijena financijske imovine na nerazvijenim tržištima (mehanizam kojim kupci i prodavatelji na tržištu na temelju svoga kupovnog i prodajnog interesa određuju cijenu vrijednosnog papira) ne funkcionira ispravno zbog nedostatka investitora i dugoročno je to velik oportunitetni trošak jer će lokalna imovina u portfeljima naših mirovinskih fondova vjerojatno dugoročno ostati podcijenjena.
Netko bi mogao reći da S&P donosi u prosjeku deset posto na godinu, pa zašto se gnjaviti s lokalnom burzom? Problem je što domaći mali ulagači ne ulažu u većem obujmu ni na strane burze! Tako nikada nećemo postati bogatije društvo. Uvijek ćemo zaostajati za zapadnim zemljama i taj zaostatak samo će se povećavati.
Glancanje obiteljskog srebra
Privatni dionici tržišta kapitala trude se razviti ga, ali od svih nabrojenih dionika država može najviše utjecati na razvoj domaćeg tržišta i u potražnji (brojem i kvalitetom investitora) i u ponudi (vrijednosnih papira različitog profila). S jedne strane, kontrolira porezu politiku koja bi rješenjima uobičajenima na Zapadu (npr. konceptom investicijskih računa koji poreznim pogodnostima potiču male ulagače na investiranje ili izmjenama poreza na kapitalnu dobit) nedvojbeno dala vjetar u jedra domaćeg tržišta, a, s druge strane, u vlasništvu i dalje ima znatnu ‘nestratešku‘ imovinu čija bi privatizacija svakako obogatila domaće tržište. Dodatno, pri izdavanju državnih obveznica ne iskorištava potencijale širega građanstva.
Cinici će na svaki spomen privatizacije gledati kao na ‘rasprodaju obiteljskog srebra u bescjenje‘, ali trebamo se pogledati u oči i priznati da se tvrtke u državnom vlasništvu u Hrvatskoj rijetko vode (i nadziru) profesionalno (najblaže rečeno), što usporava (pa i sakati) gospodarski razvoj. Privatizacije (stručno vođene i provedene) glancaju obiteljsko srebro i čine ga vrjednijim.