Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Donosimo detaljan pregled poslovanja realnog sektora u 2023.

03. Lipanj 2024.
Piše: Nikola Nikšić, Konter

Prema dostupnim aktualnim zbirnim podacima s portala InfoBiz 158.2 tisuće poslovnih subjekata (od čega 150.7 tisuća trgovačkih društva, pet tisuća ‘velikih obrta‘, 2.7 tisuća ustanova i zadruga) javno je objavilo svoja financijska izvješća za 2023. Radi se obveznicima poreza na dobit i vođenja računovodstvenih evidencija po načelu dvojnog knjigovodstva, koja zbog primjene načela dobiti često kolokvijalno nazivamo ‘realni sektor‘ (i dalje u ovom članku).

To je za 2.7 posto više u odnosu na 154.1 tisuću za 2022. U 2023. prema satima rada zapošljavali su 1.03 milijun radnika, tri posto više u odnosu na milijun za 2022. U 2023. značajno je poboljšan nekoliko godina standardni omjer onih koji su poslovali s dobiti i gubitkom 67 – 33 posto (izuzev 2020., godine korona krize, kada je taj omjer bio niži 60 – 40 posto), i iznosio je 70 – 30 posto.

Udio investitora i izvoznika u ukupnom broju, kao jedan od indikatora poduzetničke agilnosti i konkurentnosti na globalnom tržištu (nažalost) nije se značajnije mijenjao u zadnjih pet godina. Udio broja investitora za 2023. iznosio je 9.1 posto i blago je pao u odnosu na 9.4 posto za 2022. (2021. – 2019. 9.3 posto). Udio broja izvoznika za 2023. iznosio je 16.1 posto, gotovo identično 16 posto za 2022. (2021. – 2019. 15 posto). Jedino što je značajnije (također nažalost) raslo je broj uvoznika, s 24.9 tisuća za 2022. (udio 16.1 posto), za 1.6 postotni poen, na 28.0 tisuća za 2023. (udio 17.7 posto).

U 2023. realni je sektor zbirno ostvario 161.4 milijardi eura ukupnih prihoda, što je za 8.1 posto više u odnosu na 2022., dok je u 2022. u odnosu na 2021, bio ostvaren značajnije veći rast, 25.8 posto. U pet godina, u razdoblju 2019. – 2023. ukupni su prihodi prosječno godišnje rasli 11.7 posto, 0.6 postotni bod više u odnosu na prosječni godišnji rast ukupnih rashoda (11.1 posto). Promatrano samo za 2023. u odnosu na 2022., ostvarena je također pozitivna razlika od 1.1 postotni bod, prihodi su rasli za 8.1 posto, a rashodi za sedam posto.

Rast profitnih marži

Ovakve pozitivne promjene u petogodišnjem razdoblju, kao i pozitivno odstupanje 2023./2022. dovele su do rasta marži profita na svim razinama (EBITDA marže kao brzog pokazatelja likvidnosti, EBIT marže kao pokazatelja ekonomičnosti temeljnih djelatnosti, bruto marže kao pokazatelja efikasnosti ukupnog poslovanja, i neto marže kao ‘podvučene crte‘ nakon obračuna poreza na dobit), na čiji iznos utječu različite porezne stope (18 i 10 posto), te porezne olakšice i uvećanja porezne osnovice za porezno nepriznate troškove.

Za odstupanje prebijenog (dobit – gubitak) neto rezultata za 2023. u odnosu na 2022. treba uzeti u obzir da je u 2022. postojala i obveza dodatnog poreza na dobit, tako da je obračunanih 1.6 milijardi eura u odnosu na 8.4 milijardi bruto rezultata iznosilo 19.7 posto efektivne stope poreza na dobit. U 2023. obračunani porez na dobit od1.9 milijarde eura u odnosu na 10.6 milijardi bruto rezultata iznosi 17.7 posto.      

Pregled prihoda (milijarde EUR), neto rezultata, neto i EBITDA marže u razdoblju 2019. – 2023., zbirno za realni sektor RH

Za mjerenje konkurentnosti i izvrsnosti pojedinih gospodarstva važni su indikatori vrijednosti i udjeli prihoda od prodaje u inozemstvu, kao i ulaganja u dugotrajnu imovinu.

Na žalost, unatoč rastu ukupnih prihoda, prihodi od izvoza u 2023. u iznosu 33.6 milijardi eura pali su za 4.1 posto u odnosu na 35 milijardi eura za 2022. Tako je udio prihoda od izvoza u prihodima od prodaje, koji je za 2022. dosegnuo 23.8 posto (2021. 21.6 posto, 2020. i 2019. 19.2 posto), u 2023. pao na 21 posto, za 2.8 postotna poena u odnosu za 2022., a čak i ispod vrijednosti za 2021. (za 0.6 postotni poen).

Suprotno tome, najvećim dijelom pod utjecajem mogućnosti korištenja bespovratnih sredstava, vrijednost ulaganja u dugotrajnu imovinu, koja je u razdoblju 2019. – 2022. prosječno godišnje iznosila nešto više od 10 milijardi eura, u 2023. je porasla na 13.7 milijardi eura, za 27.8 posto u odnosu na 10.7 milijardi 2022.

Pregled vrijednosti ulaganja u dugotrajnu imovinu i prihoda od subvencija u razdoblju 2019. – 2023., u milijardama EUR

U strukturi 13,68 milijardi ulaganja u 2023. dominiraju ulaganja u građevine (5.95 milijardi eura) s udjelom 43.5 posto (2022. 4.46, udio 41.6 posto) i u strojeve i opremu 4,23 milijarde eura s udjelom 30.9 posto (2022. 3.58, 33.5 posto). Ulaganja u prijevozna sredstva u iznosu 1.25 milijardi eura zadržala su udio na razini 11.1 posto (2022. 1.25, 11.7 posto). Najveći rast, što je i najveća posljedica mogućnost korištenja subvencija, ostvaren je na ulaganjima u nematerijalnu imovinu, ukupno 1.98 milijardi eura, udio 14.5 posto), za 40.3 posto više u odnosu na 1.41 za 2022. (udio 13.2 posto).

Financijski rezultati i drugi ekonomski efekti u budućem srednjoročnom razdoblju pokazati će koliko su ta ulaganja bila kvalitetna i opravdana, da nisu bila samo motivirana dostupnošću sredstava i realizirana lijepim pisanjem, da se EU fondovi nisu tretirali kao kupci, i da se vodilo računa o realno ostvarivom povratu na uloženo.

Dug blago porastao

Zbirno promatrano, likvidnost je unaprjeđena (koeficijent tekuće likvidnosti za 2023. 1.33, za 2022. 1.29). Vrijednost koeficijenta ubrzane likvidnosti (koji mjeri odnos kratkotrajne imovine bez zaliha i kratkoročnih obveza) u 2023. dosegnuo je vrijednost 1.0, što ukazuje da je smanjena ovisnost o zalihama, da se mogu konvertirati u novac s manje nervoze i pritiska iz kojeg obično proizlaze pretjerano visoki cjenovni rabati i popusti za brža plaćanja. To potvrđuje i novčani jaz, u 2023. skraćen za 2 dana u odnosu na 2022., s 61 na 59, i to baš zbog skraćivanja dana vezivanje zaliha za 2 dana (2022. 50, 2023. 48).

Ukupan financijski dug (dugoročne i kratkoročne obveze) prema bankama i drugim financijskim institucijama u iznosu 29.73 milijarde eura na dan 31.12.2023. blago je porastao (za 3.4 posto) u odnosu na 28.77 (stanje na dan 31.12.2022.). Kako se pozicija novca na dan 31.12.2023. (16.82) nije značajnije promijenila u odnosu na 16.14 na dan 31.12.2022., tako je i neto financijski dug (NFD = financijski dug – novac) samo blago porastao, s 16.14 na 16.82 milijuna eura.

Ono što nije proporcionalno blago poraslo jest rashod kamata. Ta pozicija financijskog rashoda porasla je s 1,10 milijarde za 2022., za 45.9 posto, na 1.61 milijardu eura. To je sasvim u skladu s rezultatima poslovanja banaka iskazanih za 2023., no nije u skladu i nanosi štetu konceptu izvrsnosti i održivosti eko-sustava na svim razinama (gospodarstvo, djelatnosti, poduzeća), kada se traži ekonomski razumna ravnoteža zadovoljavanja interesa i korištenja potencijala svih dionika eko-sustava (stakeholder‘s koncept).

Na žalost, daleko smo od toga da se ponašanje (reaktivnost i pogled u prošlost pri odobravanju financiranja, korištenje prilika za kratkoročne probitke i manjak osjećaja odgovornosti za dugoročno održivo poslovanje), poslovni modeli i kompetencije financijskog sektora usklade s potrebama poduzetništva, koji predstavljaju najagilnijeg dionika s jednim od ključnih utjecaja na razvoj i njegovanje izvrsnosti društvene zajednice i održivosti njene ekonomije u cjelini.

Bilo kako bilo, promatrajući trendove i vrijednosti odnosa zbirnih vrijednosti neto financijskog duga i EBITDA (2023. 0.7), te odnosa vlastitog i vanjskog financiranja (2023. 40 – 60 posto), kada bi se ‘realni sektor‘ promatrao kao jedno veliko poduzeće – konglomerat, bilo bi lako izvesti zaključak da se radi o niskoj razini zaduženosti, i mogućnosti da se dobro ‘naciljana‘ ulaganja u razvoj novih proizvoda i usluga, novih poslovnih modela, razvoj novih kompetencija, automatizaciju i robotizaciju, osvajanje novih tržišta, novu dugotrajnu imovinu, financiraju uz razumne komercijalne uvjete i procedure (kamate, rokovi, grace periodi, jednostavnost postupaka i birokracije…).

Neupitno da su uvjeti na tržištu rada (manjak i fluktuacija radne snage) i pritisak inflacije te razvoj kompetencija osnivača i menadžera koje su im omogućile bolje razumijevanje i vrednovanje pozicije i vrijednosti ljudskog kapitala, u proteklom srednjoročnom razdoblju snažno utjecali na rast troškova osoblja, odnosno rast plaća i zarada zaposlenih.

Strelovit rast plaća

U odnosu na prihode koji su u pet godina promatranja prosječno rasli 11.7 posto i neto rezultat (29.4 posto), prosječna mjesečna neto zarada zaposlenika (neto plaće + naknade i potpore) rasla je 8.6 posto. U 2023. u odnosu na 2022. prosječna mjesečna neto zarada je rasla više (8.6 posto) nego prihodi (8.1 posto). S obzirom na porezne politike kojima su definirane neoporezive naknade i potpore, njihov je rast značajno veći od rasta neto plaća. U pet su godina prosječne mjesečne naknade i potpore prosječno rasle 16.3 posto, a neto plaće 7.4 posto, a u 2023. u odnosu na 2022. 15.2 posto (prosječna mjesečna neto plaća 10.7 posto).

Pregled prosječnih mjesečnih neto plaća, naknada i potpora, te ukupnih prosječnih neto zarada za razdoblje 2019. – 2023.

Kada su u pitanju analize zbirnih vrijednosti ključnih financijskih pozicija (prihodi, rashodi, rezultati, radnici, ulaganja, izvoz i uvoz) i iz njih izvedenih pokazatelja potrebno je biti izuzetno oprezan, i tretirati ih kao indikatore vrlo ograničene vrijednosti. Razlog tome je što objedinjuju poslovanje poduzetnika različitih osobina, različitih minimalno po dva ključna kriterija: veličini i djelatnosti.

Zato ćemo u sljedeće dvije tablice prikazati usporedne podatke za 2023. za:

• Pet kategorija veličina (veliki – srednji – mali – mikro s minimalno 1 zaposleni – mikro bez zaposlenih)

• Sedam sektora s najvećim udjelom prihoda u zbirnoj vrijednosti prihoda za 2023.

Pregled ključnih financijskih pozicija (milijarde EUR) i izvedenih pokazatelja za 5 kategorija poduzetnika prema veličini za 2023.

Pregled ključnih financijskih pozicija (milijarde EUR) i izvedenih pokazatelja za 6 najvećih gospodarskih sektora po prihodima za 2023.

Nekom svane, drugom smrkne

Kada se analiziraju zbirni podaci za 2023., može se potvrditi ono što se u nekim prethodnim analizama već naslućivalo (analize ‘teškaša‘ s ZSE, analiza velikih trgovačkih lanaca, analiza velikih iz djelatnosti stanogradnje, …), a to je da je 2023. za značajan broj poduzetnika, uvažavajući prilično neugodne okolnosti iz okruženja (nesigurnost, oružani sukobi, zastajanja partnerskih gospodarstava, sve veći problemi s radnom snagom), bila dobra poslovna godina.

Pad cijena sirovina i materijala u odnosu na cijene iz 2022. te inflacijska halabuka dala im je priliku da kroz izlazne cijene svojih roba i usluga, i njihove prilagodbe, unatoč povećanim ulaganja u zadovoljstvo, odgovornost i motiviranost radnika (čitaj: plaće i drugi oblici zarada), te rast troškova financiranja, ostvare bolje financijske efekte poslovanje, i da održe likvidnost i zaduženost na primjerenim razinama. Naravno da je ovo prethodno navedeno prilično generalizirano, i da se, kako kod nekih djelatnosti, tako pogotovo u segmentu mikro poduzetništva, uočavaju negativna odstupanja.

A kako se relativno dobra poduzetnička godina reflektira na građane – potrošače, to bi već bila neka druga priča. Najviše u duhu one, malo prilagođene, stare "kad nekom svane, drugom smrkne".

22. studeni 2024 01:06