Predsjednik uprave ENNA Grupe Boštjan Napast predstavio je u utorak plan razvoja grupe za razdoblje od 2030. do 2035. godine u kojem se planiraju ukupna ulaganja u iznosu većem od milijardu eura, uz to predstavljen je novi vizualni identitet.
Grupa prema njegovim riječima razvija tri divizije: energiju, logistiku i hranu, pri čemu su u području energije i logistike planirane najveće investicije.
Tvrtka ENNA Opskrba promijenila je ime i širenje u Hrvatskoj i inozemstvu nastavlja pod imenom ENNA Next. Na području opskrbe električnom energijom tvrtka planira širenje u Sloveniju i Italiju. Divizija energija planira ulaganje u geotermu u iznosu od 240 milijuna eura, planirano ulaganje u solarne parkove iznosi 330 milijuna eura.
Planirano je i ulaganje u baterije u iznosu od 40 milijuna eura. Kada je riječ o ESCO projektima poboljšanja energetske učinkovitosti, planira se ulaganje od još 25 milijuna eura.
Ideja tvrtke je tržištu ponuditi koncept One stop shop-a čime bi se pružio pregled svih energetskih usluga na jednom mjestu - opskrbu električnom energijom s posebnim fokusom na zelenu energiju, opskrbu plinom, otkup električne energije iz obnovljivih izvora, baterije i virtualne ekrane.
Električnu energiju iz obnovljivih izvora ENNA Next otkupljuje u Hrvatskoj i Njemačkoj, a planira širenje i na ostala europska tržišta. U opskrbi s plinom tvrtka izlazi i na slovensko tržište.
ENNA Transport i ENNA Logic planira širenje na Mađarsku i BiH u kojima trenutno posluje putem podizvođača, a trenutno posluje u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. Do 2035. godine planirano je ulaganje u intermodalne terminale u iznosu od 22 milijuna eura.
Nastavlja se i razvoj kontejnerskog terminala Rijeka Gateway, a očekivana ukupna investicija je oko 500 milijuna eura. Strateški interes je i dalje razvoj luke Ploče u kojoj tvrtka drži 43,49 posto redovnih dionica. Udio ENNA Transporta na Hrvatskom tržištu iznosi 24 posto, rekao je Napast.
ENNA Fruit namjerava izaći na crnogorsko tržište u 2024. godini, a posluje već u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini (BiH). Regija je pokrivena sa sedam skladišno-otkupnih centara, a više od 45 posto potrošene energije u postrojenjima i skladišnim prostorima dolazi iz vlastitih solarnih elektrana, dodao je.