Tvrtke i tržišta
StoryEditor

GIP Pionir: Jedna od najjačih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj neobično je sramežljiva

18. Rujan 2022.
GIP Pionir, sjedište tvrtkefoto Ratko Mavar

Možda i najpoznatiji po tome što je na javnom natječaju dobio posao gradnje zagrebačke žičare, Pionir nije samo nepoznanica široj javnosti nego i poduzetnicima u građevinskom sektoru. Posluje dobro, uredno izvršava obveze, ima ugled kvalitetna izvođača, radnici nemaju pritužbi, ali vlasnici iz nekog razloga bježe od pozornosti kao vrag od tamjana

Od prvih deset građevinskih kompanija u Hrvatskoj (prema Liderovoj publikaciji '1000 najvećih') GIP Pionir izdvaja se po dvama obilježjima: broj zaposlenih tek je desetina od onih u drugim najvećim građevinskim kompanijama, a šutnja dvojice vlasnika te kompanije Ranka Predovića i Daniela Hrnjaka na svaki naš pokušaj da s njima kontaktiramo prelazi granice i onih koji su inače neskloni medijima.

Osim što su vlasnici, Predović je i direktor, a Hrnjak prokurist kompanije koja je, kako primjećuje jedan poznavatelj građevinskog sektora, u početku bila poznata samo po stanogradnji, a tek posljednjih desetak godina intenzivnije je počela sudjelovati na javnim natječajima, poglavito onima koje je organizirao Grad Zagreb za vrijeme bivšega gradonačelnika Milana Bandića.

Po medijima se moglo čitati da je GIP Pionir tada imao povlašten položaj u Zagrebu. Uostalom, ta je tvrtka možda i najpoznatija po tome što je na javnom natječaju dobila posao gradnje zagrebačke žičare, za koju je dala ponudu od 299 milijuna kuna.

Doduše, jedan poduzetnik koji je također sudjelovao na natječaju kaže da GIP-u Pionir nema što zamjeriti jer je zaista imao najbolju ponudu za gradnju žičare. Druga je stvar što je kasnijim aneksima ugovora ta investicija stajala 537 milijuna kuna, o čemu se može raspravljati, ali naš sugovornik kaže da ne može tvrditi da je sve u tome bilo sumnjivo s obzirom na naknadne neočekivane poslove na takvu terenu, pa i rast cijena građevnog materijala.

Samozatajni vlasnici

Zanimljivo je da ni mnogi poduzetnici s kojima smo razgovarali ne mogu baš mnogo toga reći o tvrtki Pionir, a ni o njezinim vlasnicima. Pritom nam se činilo da to doista iskreno misle, a zanimljivo je da se ​Predović i Hrnjak i inače baš ne 'druže' previše s kolegama iz konkurencije.

Primjerice, Pionir je među najjačim građevinskim tvrtkama u Hrvatskoj, šesti je prema ukupnim prihodima (prema Liderovoj publikaciji '1000 najvećih' za 2021.), odnosno, ako ne računamo Dalekovod i kratkotrajni 'boravak' China Road and Bridge Corporationa koji je gradio Pelješki most, četvrti je odmah iza Kamgrada, Strabaga i GP-a Krk. A ipak njegovi vlasnici nisu sudjelovali na sastanku koji su održali najjači domaći građevinari prije nekoliko mjeseci kako bi uvjerili javne investitore da podijele s izvođačima rast troškova gradnje, na što je lani u rujnu apelirala i vlada premijera Andreja Plenkovića.

No Pionir, koji je lani ostvario 637,9 milijuna kuna prihoda, nije imao svoga predstavnika na tom sastanku. A očekivalo bi se da ga ima jer je sudjelovao u mnogim javnim investicijama, poglavito u Zagrebu, ali i drugim sredinama. Riječ je o zdravstvenim ustanovama, igralištima, školama, a i Crkva mu je povjerila neke projekte gradnje i rekonstrukcije svojih ustanova.

Možda je sve to dio stila vodećega dvojca kompanije koji se u javnosti rijetko pojavljuje. Zapravo, kako piše kolega Saša Paparella u svom tekstu 'Lice s naslovnice: Ranko Predović – čuvar Bandićeva blaga?', na potpisivanju ugovora za gradnju žičare Bandić je Predovića jedva izvukao pred novinare, no on se samo fotografirao, ne izgovorivši pritom ni jednu jedinu riječ. Odijeva se prosječno, pa i ne skreće pozornost na sebe dok se šeta gradom, a iako je Pionir jaka tvrtka, ni njezine prostorije nisu baš reprezentativne.

Iznimno likvidna tvrtka

Unatoč tom imidžu, bacimo li pogled na financije, Pionir stoji prilično dobro. Nikola Nikšić, vlasnik tvrtke za poslovno savjetovanje Konter, analizirao je Pionirovo poslovanje od 2017. do kraja prošle godine. Kaže, tvrtka 'isključivo igra na domaćem terenu'. Sudeći po vrijednosti obrtnoga kapitala, koji je lani iznosio 431,7 milijuna kuna, i pokazatelja ubrzane likvidnosti (novac plus potraživanja, odnosno kratkoročne obveze) u cijelom razdoblju promatranja, visokolikvidna je.

Primjerice, lani je koeficijent ubrzane likvidnosti bio 2,7, daleko iznad dobrih 1,0. Omjer financiranja iz vlastitih i vanjskih izvora 45 prema 55 upućuje na, kaže Nikšić, nisku zaduženost, a u posljednje tri godine nema evidentiranih kreditnih obveza, ni dugoročnih ni kratkoročnih.

Više o ovoj iznimno likvidnoj, ali samozatajnoj tvrtki pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.

28. rujan 2022 11:28