Gospodarstvo 2023: Dobra borba u teškoj kategoriji budi optimizam

Industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji oštro je pala u siječnju, a u Hrvatskoj se zadržala na razini kraja 2023., pokazalo je najnovije Eurostatovo izvješće. Problemi u EU-u traju već dugo, njemačko gospodarstvo posustaje, što s nelagodom promatraju mnoga druga tržišta, uključujući hrvatsko, no snaga domaćega gospodarstva, sudeći po aktualnim podacima o prihodima i dobiti, za sada ulijeva nadu. Upitna je produktivnost, prema kojoj nismo bili najkonkurentniji u odnosu na strane kompanije.

Liderov financijski analitičar Nikola Nikšić analizirao je financijska izvješća objavljena za prošlu godinu. Potkraj veljače postala su dostupna javno objavljena financijska izvješća 65 kompanija iz realnog sektora čije vrijednosnice godinama u kontinuitetu kotiraju na ZSE-u. U prethodnoj godini, 2022., ostvarile su deset posto prihoda od ukupno 155 tisuća kompanija, zato njihovi lanjski rezultati mogu poslužiti kao svojevrsna izlazna anketa, kako se izrazio Nikšić. Teškaši, promatrani konsolidirano, ukupno su lani ostvarili 13,2 milijarde eura prihoda, odnosno 2,2 posto ili 0,3 milijarde eura više u odnosu na 2022. Promatrajući odstupanja po društvima, može se reći da je taj relativno skromni rast posljedica pada Ininih prihoda (lani 4,1 milijarda eura, što je 0,7 milijardi eura manje u odnosu na 2022.). Bez Ine su prihodi preostala 64 teškaša lani bili veći za 12,7 posto u odnosu na 2022., no ta je tvrtka lani gotovo ponovila neto dobit iz 2022. (250 milijuna eura), pa tu nema negativnog utjecaja za zbirne vrijednosti 65 teškaša čija je ukupna neto dobit bila 887,9 milijuna eura, što je 120,3 milijuna eura ili za 15,7 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Ključni elementi uspjeha

Prošle je godine u apsolutnoj vrijednosti snižena efektivna stopa poreza na dobit s 267,9 milijuna eura (kolika je bila 2022., na bruto dobit od 1,1 milijarde eura) na 152,9 milijuna (na milijardu eura bruto dobiti). Pozitivno je to utjecalo na rast neto marže profita unatoč tomu što su ukupni rashodi 2023. u odnosu na 2022. rasli više od ukupnih prihoda (prihodi za 2,2 posto, rashodi za 2,4 posto). Ukupno gledajući, veli Nikšić, za teškaše se može reći da je 2023. bila itekako dobra godina, pogotovo uzmu li se u obzir okolnosti.

– Može se očekivati da će se slične pozitivne vrijednosti i odstupanja na ključnim financijskim pozicijama i izvedenim pokazateljima iskazati i u zbirnim podacima o poslovanju za 2023. u odnosu na 2022. te za sva ostala velika poduzeća, njih 400-tinjak, kao i srednje velika, kojih je otprilike dvije tisuće, a organizacijski su jednaka kao teškaši sa ZSE-a ili slična njima – kaže Nikšić.

Ističe da nije teško uočiti izniman rast Končar grupe, koja je 2019. ostvarivala dvjesto milijuna eura prihoda manje od Podravke, a lani više za isto toliko. Končar je prošle godine zaista ostvario izvanredne poslovne rezultate, izjavio je i predsjednik Uprave te tvrtke Gordan Kolak, prije svega u rekordnom prihodu, dobiti, profitnoj marži i broju novougovorenih poslova. Zato u njoj optimistično gledaju i na tekuću godinu jer očekuju daljnji rast poslovanja i nastavak konkurentnih rezultata te zahvaljujući tomu nastavak snažnog pozicioniranja kao jedan od relevantnih europskih visokotehnoloških proizvođača za zelenu energetsku tranziciju.

– Zbog toga su Končarovi ciljevi ostali nepromijenjeni u odnosu na proteklo razdoblje. Njihova su okosnica i dalje porast prihoda, poglavito od izvoza, daljnja ulaganja u opremu i razvoj novih proizvoda te ulaganja u ljudske potencijale, cjeloživotno učenje i profesionalni razvoj kao preduvjete za ostvarenje svih zadanih ciljeva. U skladu s time orijentiranost na kupca, izvrsnost, inovativnost i očuvanje prirodnih resursa i dalje ostaju ključni elementi poslovanja – ističe Kolak.

Pozadina izvrsnosti

U to ubraja i daljnje podizanje standarda u brizi prema čovjeku i okolišu te radnim uvjetima i prilikama za razvoj zaposlenika. Zajednički naziv tih ciljeva trebao bi biti veća produktivnost definirana Integralnom strategijom Grupe Končar 2020+ na temelju koje su posljednje četiri godine pokrenute velike promjene i aktivnosti usmjerene na prilagođavanje tržišnim trendovima koje su dosad najviše pridonijele ostvarenju izvanrednih rezultata. Kolike su bile aktivnosti i opravdanost ulaganja, možda najbolje pokazuje podatak da su poslovni ciljevi za 2024. ostvareni dvije godine ranije. Pritom se, poručuje Kolak, snažno nastavlja investicijski ciklus.

– To prije svega dolazi do izražaja u trenutačnom razdoblju zelene energetske tranzicije, koja je postala svojevrsni imperativ, posebice na području EU-a. Pritom je najočitija posljedica upravo nikad veća potražnja za transformatorima. Na nju je Končar primjereno i pravodobno odgovorio i nastavlja je maksimirati kao glavnu polugu u dodatnom prodoru na zahtjevno europsko tržište i pozicioniranju na njemu – veli Kolak.

To vrijedi i za Grupu Končar, koja je unatoč globalnim nestabilnostima nastavila ostvarivati izvrsne rezultate, četvrtu godinu uzastopno. Lanjska je godina zaključena s iznosom novougovorenih poslova vrednijim od 1,3 milijarde eura i konsolidiranim prihodima od prodaje proizvoda i usluga od 901,1 milijuna eura, što je 197,2 milijuna eura ili 28 posto više u odnosu na ostvarenje 2022. Udio izvoza pritom je zauzeo više od 65 posto ukupnih prihoda od prodaje, uz naglasak da je izvoz u zemlje EU-a ostvaren u iznosu od 426 milijuna eura te tvori 73 posto ukupno ostvarenog izvoza. U posljednjih nekoliko godina ciklus ulaganja u podizanje tehnološke osnove proizvodnih kapaciteta, optimizaciju poslovnih procesa i učinkovitiju iskoristivost resursa rezultirali su većom produktivnošću. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga, mjereni po zaposlenome, u osnovnoj godini, 2019., bili su 109 tisuća eura, 2022. 146 tisuća eura te lani 183 tisuće eura.

U Plivi s optimizmom gledaju na ovu godinu u kojoj planiraju nova ulaganja, zahvaljujući čemu očekuju plasiranje novih terapijskih rješenja na tržište.

– Gledajući dugoročno, Teva je prošle godine počela uvoditi novu strategiju koja predviđa veće fokusiranje na inovativne lijekove, pa će tako i Pliva napraviti poslovni zaokret. Efekti strategije neće biti vidljivi odmah, ali očekujemo da ćemo već ove godine promijeniti odnos ulaganja u istraživanje i razvoj u korist inovativnih proizvoda. Kad govorimo o produktivnosti, 2023. na našoj je proizvodnoj lokaciji u Zagrebu prvi put u povijesti proizvedeno osam milijardi tableta. Prije petnaest godina bilo ih je gotovo tri puta manje, pa u kontekstu toga možemo reći da smo zadovoljni dosad postignutim te namjeravamo zadržati odnosno dodatno povećati tu razinu proizvodne produktivnosti – kaže predsjednik Uprave Mihael Furjan.

I Hrvatski Telekom nastavit će ulagati u daljnji rast kompanije, u gigabitnu optičku infrastrukturu i širenje 5G mreže te transformaciju operativnog modela digitalizacijom i korištenjem novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju. Kompanija je prepoznata kao jedan od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj. Razlog tomu, smatraju u njoj, zadovoljstvo je zaposlenika.

– Produktivnost je visoka, što rezultira velikim zadovoljstvom naših korisnika. Stalna ulaganja u mrežu, proizvode i usluge omogućila su najbolje korisničko iskustvo, i to u segmentima i privatnih i poslovnih korisnika – kažu u HT-u.

Produktivni, inventivni, pa svi zadovoljni

Strateški ulagački ciljevi Grupe​ Ericsson Nikola Tesla novi su poslovni segmenti i kupci, razvoj informacijsko-komunikacijskih rješenja temeljenih na najnovijim tehnologijama, daljnji razvoj kompanijskih proizvoda i usluga. Osim toga, poručuju iz te kompanije, ništa manje pozornosti neće posvećivati razvoju kompetencija zaposlenika, opremi za razvoj i testiranje novih tehnologija te digitalnu transformaciju Grupe, ali i potencijalnim akvizicijama.

–​ Ericsson Nikola Tesla u produktivnost ulaže na različite načine, od stalnog dizanja kompetencija zaposlenika i poticajnog sustava nagrađivanja do korištenja najnovijih tehnologija poput umjetne inteligencije i strojnog učenja, što omogućuje učinkovitije poslovanje i smanjenje troškova te nove inovacije. Kompanija već godinama kontinuirano provodi i internu digitalnu transformaciju te povećava učinkovitost internih poslovnih procesa. Naši zaposlenici rade na najnovijim tehnologijama i izazovnim projektima u internacionalnim timovima, što također pridonosi njihovu profesionalnom razvoju i povećanju produktivnosti – poručuju iz Ericssona.

Snižavanje cijena

Zanimljive rezultate ima Ikea Zagreb, čija je lanjska poslovna godina (1. rujna 2022. – 31. kolovoza 2023.) završila s gotovo 91 milijun eura prometa, a ukupan je ostvareni promet svih njezinih jedinica – robne kuće, internetske trgovine, Studija za planiranje u Splitu i šest dostavnih centara – bio 149,9 milijuna eura. Promet je u odnosu na prošlu poslovnu godinu ukupno porastao za 30 posto, a gleda li samo internetska prodaja, i veći je – za 36 posto. Zanimljivo je da će Ikeina najveća ovogodišnja investicija biti – snižavanje cijena. U tvrtki kažu da je hrvatsko tržište lani poslužilo ‘kao poligon za tehnološke inovacije (dronovi u skladištu, AutoStore i nova opcija Ikea Shop & Go za kupce). Nastavit će razvijati zastupljenost u više kanala ulažući u internetske operacije i dodirne točke s kupcima diljem zemlje. Vide i pozitivne gospodarske pomake na globalnoj razini.

– Shvatili smo da u ovoj poslovnoj godini možemo napraviti još veći korak u snižavanju cijena u cijeloj jugoistočnoj Europi. Do kraja poslovne 2024., odnosno do 31. kolovoza ove godine, gotovo polovica našeg asortimana imat će nižu cijenu. Ostajemo fokusirani na najpopularnije proizvode u svakoj zemlji – poručuju iz Ikee u kojoj su lani povećali plaće radnicima, a u siječnju i dodatno, i to za oko 16 posto.

U regiji je ukupno isplaćeno 6,3 milijuna eura bonusa, a dodatnih 1,1 milijun eura bruto u ožujku će se uplatiti za doprinose privatnim mirovinskim fondovima Tack! Globalno, u fokusu je energetska tranzicija jer se kompanija obvezala uložiti 6,5 milijardi eura u obnovljivu energiju do 2030. godine. Međutim, sada je taj iznos povećan za dodatnu milijardu eura.

– Investicija je namijenjena inovacijama i tranzicijskim tehnologijama koje idu dalje od proizvodnje energije i podupiru širu tranziciju, poput pohrane energije, korištenja vodika i jačanja energetske infrastrukture. Od prošle godine robna kuća Ikea Zagreb posve iskorištava obnovljivu energiju, fosilna goriva više se ne upotrebljavaju za grijanje i hlađenje zgrade – kažu u toj kompaniji.

Nekoliko snažnih sektora

Prošlogodišnji poslovni rezultati hrvatskoga gospodarstva ne samo da pokazuju njegovu otpornost i snagu nego i postavljaju temelje za održivi razvoj i napredak u budućnosti. Smatra to direktor i suvlasnik konzultantske tvrtke Best Advisory Vedran Antoljak, ističući da s povećanim državnim prihodima i sve većim optimizmom među poduzetnicima i investitorima naša zemlja postaje atraktivno odredište za poslovne inicijative i međunarodne investicije. Ističe nekoliko snažnih sektora i tvrtki koji najviše utječu na snagu gospodarstva.

Primjerice, u telekomunikacijskom sektoru to je Hrvatski Telekom s porastom ukupnih prihoda od 5,7 posto (1,05 milijardi eura) i neto dobiti koja je skočila za impresivnih 51,7 posto (na 132 milijuna eura). Antoljak naglašava da gospodarska kretanja pokazuju trendove digitalne transformacije i primjene umjetne inteligencije u poslovanju te sve veći utjecaj umjetne inteligencije na svakodnevno poslovanje i naše živote. Drugi je važan sektor turizam, s prihodima koji su u prvih devet mjeseci prošle godine dosegnuli gotovo 13 milijardi eura. U segmentu proizvodnje i prehrambene industrije Grupa Podravka prednjačila je sa sedampostotnim rastom prihoda od prodaje, dosegnuvši 713,8 milijuna eura. Takvi rezultati potvrđuju ne samo inovativnost i kvalitetu hrvatskih proizvoda nego i sposobnost prilagodbe tržišnim zahtjevima. I maloprodaja je, kaže Antoljak, doživjela svojevrsnu renesansu, spominjući pritom Ikeu.

– Uz odgovornu i stimulativnu gospodarsku politiku i sufinanciranje rasta s pomoću sredstava iz NPOO-a takvi rezultati upućuju na daljnji trend osnaživanja hrvatskoga gospodarstva i u sljedećim godinama – zaključuje Antoljak.