Na hranu i bezalkoholna pića hrvatska kućanstva u prosjeku troše 19,5 posto svojih prihoda, objavio je nedavno Eurostat u sklopu istraživanja o tome koliko europska kućanstva troše na hranu i alkohol. Podaci se, međutim, odnose na 2021. godini pa možemo samo pretpostaviti da će podaci za 2022. godinu biti nešto drugačiji, obzirom na to da je inflacija u Hrvatskoj u prošloj godini bila iznad prosjeka Europske unije, a da su najveći rast cijena na našem tržištu bilježili upravo prehrambeni proizvodi.
Eurostat navodi kako su kućanstva u EU u 2021. godini na hranu i bezalkoholna pića potrošila ukupno više od 1 035 milijardi eura (što čini 7,1 posto ukupnog BDP-a u EU). U europskom prosjeku, udjel rashoda na te dvije skupine proizvoda u prihodima kućanstava iznosi 14,3 posto, što znači da je Hrvatska debelo iznad toga. Veći udjel rashoda na hranu i bezalkoholna pića u svojim prihodima imaju samo još kućanstva u Rumunjskoj, Litvi, Bugarskoj, Estonij te Poljskoj i Slovačkoj, jedine dvije članice EU-a u kojima se taj udjel u 2021. godini povećao u odnosu na 2020. godinu.
U svim ostalim članicama taj se udjel u 2021. godini smanjio, a Hrvatska se čak našla u skupini zemalja za koje Eurostat bilježi najveća smanjenja (1,3 postotna boda). Inače, hrvatska su kućanstva u 2021. godini na hranu i bezalkoholna pića potrošila nešto malo manje od osam milijardi eura.
Umjesto rakije gin tonic
Hrvatska pak je jedina članica EU-a u kojoj su kućanstva u 2021. godini povećala (za 0,6 postotnih poena) udjel svojih rashoda na kupovinu alkoholnih pića (u što nije uključena potrošnja u ugostiteljskim objektima). U deset zemalja EU-a taj udjel ostao je isti kakav je bio u 2020. godini, a Irci, Latvijci, Litvanci, Španjolci i Estonci u godini obilježenoj najžešćim pandemijskim mjerama čak su i smanjili troškove na kupnju alkoholnih pića.
Udjel rashoda kućanstava na potrošnju alkohola u europskom prosjeku bio je 2021. godine 1,8 posto, isti kao i godinu ranije. I u tome je Hrvatska, s udjelom od 3,5 posto, među zemljama čija kućanstva troše najviše svojih prihoda. Više nego u Hrvatskoj, za alkohol su spremni izdvojiti samo Litvanci, Estonci, Poljaci, Česi i Latvijci.
Da se u Hrvatskoj od početka pandemije kod kuće konzumira više alkohola nego ranije, primjećeno je i u istraživanjima koje radi NielsenIQ.
- Prije su se kod kuće uglavnom pila tradicionalna pića, kao rakija, a sada je postalo normalno kod kuće si pripremiti gin tonic. Radi se o jednoj penetraciji alkohola u svakodevicu. Slično se doagađa i s viskijem. Prije ste imali dva, tri viskija, a 80 posto prodaje se realiziralo u prosincu. Sada se to proširuje, sad imate viskija po sedam eura koliko hoćete, sad su rakije premium u odnosu na mnoge viskije – objašnjava Ivan Junaković, voditelj prodaje za regiju Adriatic u NielsenIQ-u.