Zdravstvo je bila jedna od najvažnijih tema tijekom izbornog ciklusa pokazalo je nedavno istraživanje IPSOS-a stoga je ovu temu otvorila i Hrvatska udruga poslodavaca u svojoj ovotjednoj analizi. Iako izdvajanja za zdravstvo rastu, ona značajno zaostaju za EU prosjekom, a naročito najuspješnijim članicama EU, dok je zdravstveni sustav podfinanciran. Tako su ukupni izdaci u BDP-u za zdravstvo niži od prosjeka EU-27 (8,1 posto BDP-a prema 10,5 posto BDP-a), dok istovremeno imamo previsok udio izdvajanja za zdravstvo iz samih plaća (na trošak poslodavaca), a prenizak iz drugih izvora financiranja (dopunska osiguranja, doplate za lijekove, veće premije zdravstvenog osiguranja za dobrovoljne zdravstvene rizike kao što su alkohol i cigarete).
Želimo moderno liječenje, moderne terapije i širi spektar zdravstvenih usluga, a uporno to odbijamo platiti. Relativno niži udio ukupnih izdvajanja za zdravstvo je nažalost pozitivno koreliran i s pokazateljima morbiditeta i mortaliteta u različitim skupinama bolesti, koji su iznad prosjeka EU.
Višegodišnje kontinuirano snižavanje cijena lijekova na EU i hrvatskom tržištu dovelo je do drastične konsolidacije tržišta i značajno smanjilo broj dobavljača lijekova potrebnih EU, što rezultira ozbiljnim nestašicama nekih ključnih farmaceutskih proizvoda, poput antibiotika, lijekova za liječenje kardioloških, onkoloških i drugih bolesti, naročito onih doziranih za djecu. Na domaćem tržištu, generički i bioslični lijekovi čine čak 68 posto ukupnog volumena lijekova, uz udio u troškovima zdravstva od svega 8 posto, te podliježu strogoj regulaciji cijena, koje se putem mehanizma referiranja kontinuirano snižavaju.
Farmaceutska industrija posluje na visoko reguliranom tržištu i porast troškova nije moguće niti djelomično prenijeti na cijenu lijeka. Porast troškova proizvodnje u nekim slučajevima daleko premašuje cijenu lijekova na tržištu, što ugrožava održivost proizvodnje dijela lijekova te znatno otežava daljnja ulaganja farmaceutske industrije u proizvodnju u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je stoga, smatra HUP, nužno revidirati i izmijeniti način određivanja cijena lijekova na recept po uzoru na praksu pojedinih članica EU.
Predlagano povećanje cijena lijekova
Na donjem grafu je evidentno kako su se, unatoč znatno višoj inflaciji u Hrvatskoj u odnosu na EU, cijene lijekova ispodprosječno te nedovoljno prilagođavale rastu troškova proizvodnje i dobave. HUP je stoga predlagao minimalne korekcije cijena lijekova na recept u skladu s realnim troškovima proizvodnje i distribucije, čime se značajno smanjuje rizik financijske neodrživosti najšire korištenih te i dalje najpristupačnijih lijekova na hrvatskom tržištu.
Predlagano je povećanje cijena lijekova od 15 posto za lijekove do 25 eura, odnosno 10 posto za lijekove od 26-50 eura. Prijedlog HUP-a je iz administrativnih razloga odbijen iako bi dodatni trošak od 30 milijuna eura godišnje znatno povećavao sigurnost opskrbe bolesnika u Hrvatskoj. Nužno je promijeniti način određivanja cijena generičkih lijekova s ciljem dugoročne nesmetane opskrbe lijekovima i njihove dostupnosti pacijentima.
Veća dostupnost lijekova i multi-winning model nabave
Navedeni argumenti aktualiziraju HUP-ov stav da je u hrvatskom zdravstvu nužno povećati ulaganja u tehnologije i kompetencije te učinkovitu preventivu te da treba efikasnije upravljati mrežom bolnica, jačati institut javne nabave, smanjiti troškove dijagnostike koji se nerijetko uvećavaju i zbog nepriznavanja liječničkih nalaza između zdravstvenih ustanova. Fokus treba biti na ishodu liječenja kao najboljem alatu kontrole troškova i kvalitete koji prema saznanjima Helathcomm foruma omogućuje smanjenje troška za 20-40 posto.
HUP se zalaže za jednaku dostupnost javnog i privatnog zdravstva kroz slobodan odabir medicinske usluge sustavom vaučera uz uključivanje privatnih osiguravajućih kuća uz HZZO kroz objedinjeno plaćanje medicinskih usluga. Pritom primarnu zdravstvenu zaštitu treba organizacijski, financijski i investicijski staviti u središte zdravstvene skrbi.
HUP se zalaže i za povećanje dostupnosti svih lijekova kroz brži proces uvrštenja na liste kao i širenje modela sufinanciranja potrošnje lijekova. Pored povećanja mogućnosti doplate, prostor za povećanje potrošnje na lijekove moguće je podržati kroz aktivnije praćenje isteka patenata originalnih lijekova u suradnji s HZZO-om, automatsko otvaranje natječaja za javnu nabavu generičkih lijekova te uvrštenje na listu, kao i multi-winning model javne nabave u zdravstvu. Multi-winning model sprječava ovisnost o jednom dobavljaču te naknadni relativno skuplji interventni uvoz u slučaju da taj jedan dobavljač ‘zakaže’.
Potrebno je i dodatno regulirati paralelnu trgovinu lijekovima u svrhu osiguranja sigurne i kontinuirane opskrbe lijekovima i njihove dostupnosti pacijentima. Izmjenama Zakona o poticanju ulaganja moguće je motivirati investicije u ‘industriju 4.0’ i tehnološki napredne sustave i potaknuti veće investicije u sektoru farmaceutike, čija ulaganja znatno premašuju okvire koji prepoznaje naša regulativa.
To je razlog zašto zaostajemo za Slovenijom, Poljskom i Rumunjskom, koje imaju brže administrativne postupke i poticajniji investicijski okvir. Primjerice, u Sloveniji su realizirani joint venture projekti multinacionalnih tvrtki i Vlade u kojima država investiciju od 250 milijuna eura u proizvodnju lijekova sufinancira sa 100 milijuna eura. HUP stoga predlaže reviziju poticaja na investicije između 50 do 100 milijuna eura u cilju delimitiranja primjene na investicije do 100 milijuna eura i poticanje velikih ulaganja uz povećanje roka korištenja poticaja i/ili definiciju istog od početka prodaje proizvoda kao rezultata investicije. Zalažu se i za oslobađanje od dijela doprinosa za proizvodne objekte u nadležnosti jedinica lokalne samouprave te davanje dozvole velikim tvrtkama da apliciraju na EU fondove kao na drugim tržištima.