Prvi od 15 novih aviona Croatia Airlinesa predstavljen je prije nekoliko dana, a upravo to bio je povod za razgovor s predsjednikom Uprave najveće hrvatske zrakoplovne kompanije Jasminom Bajićem, koji nije mogao sakriti zadovoljstvo zbog toga iznimnog događaja za tvrtku, za koji vjeruje da će označiti prekretnicu u njezinu poslovanju i pomoći joj da raširi krila prema novim destinacijama i profitabilnijem poslovanju. Projekt obnove cjelokupne flote nacionalnog avioprijevoznika još više dobiva na važnosti uzme li se u obzir da je pandemija žestoko naštetila zrakoplovnoj industriji, kao i činjenica da je Croatia Airlines do sada više puta dokapitaliziran zbog gubitaka.
Ova je godina za Croatia Airlines posebna iz više razloga.
– Ove godine slavimo 35 godina od osnutka i 20 godina članstva u Star Allianceu. A posebno važan događaj za nas je nabava novih zrakoplova – to je najveći projekt u povijesti Croatia Airlinesa. Godina je za pamćenje i cijela se avioindustrija vraća u pozitivne vode nakon krize zbog korone, u kojoj je izgubila gotovo 200 milijardi dolara. Naravno, treba reći i da je profitna marža i dalje na razini statističke pogreške, oko tri posto.
Kako je moguće da su marže toliko niske? Je li moguće da je dobit po putniku svega šest dolara?
– Da, šest dolara. Kao jedna kava. Ovo je industrija u kojoj je prosječan investitor oduvijek gubio. Recimo, prošle godine povrat na uloženi kapital bio je 5,7 posto, a cijena kapitala za našu industriju bila je oko devet posto. Prije korone ti su se postoci približili, ali povijesno gledano u prosjeku se u ovoj industriji gubi.
Nedavno sam imala osobno iskustvo propuštenih letova i iznenadilo me kada sam od aerodromskog osoblja čula da je osim aviona, u najmu i posada. Koliko je čest slučaj da se unajmljuje i cjelokupna posada?
– Postoji ta usluga ACMI (Aircraft, Crew, Maintennce, Insurance). To znači da u najmu aviona unajmljujete i posadu, održavanje i osiguranje. U Hrvatskoj imamo tri prijevoznika (Trade Air, Fly 41 i ETF) koji prodaju takvu uslugu. S obzirom na to da kasne isporuke novih aviona i da je manjak aviona na tržištu, a industrija se vraća na pretpandemijske razine iz 2019., taj vid biznisa trenutačno je vrlo unosan.
Koliko je iz perspektive kompanije poput Croatije Airlinesa to isplativo, unajmljivati letjelice i posadu?
– Ove godine nismo imali druge mogućnosti s obzirom na produljenu sezonu održavanja zrakoplova te na kašnjenje isporuka novih aviona. Dva zrakoplova trebali smo dobiti prije ljeta ove godine, ali tek sada dobivamo jedan, a drugi tek u 11. mjesecu. Stoga smo morali ići u najam kako bismo mogli sačuvati razinu prometa i ostvariti rast, jer smo uveli nekoliko novih linija. No, sve je to priprema za iduću, vjerujem bolju sezonu, kada ćemo na raspolaganju imati sedam novih zrakoplova, koji će nam donijeti sniženje troškova održavanja.
U današnje se vrijeme putniku prilikom kupnje karata nudi niz opcija, od osiguranja, preko pozicije sjedala do drugačije hrane. Koliko aviokompanije zarađuju na svim tim opcijama?
– Dodatni prihodi postaju sve veća stavka. Recimo Ryanairu je taj prihod u razini prihoda od karata. S druge strane, na razini EU-a sada se pokušava nametnuti količina i veličina prtljage koju kompanije ne smiju dodatno naplaćivati. Mi želimo da ta veličina ostane dosadašnji standard IATA-e. I Croatia Airlines vidi velik prihodovni potencijal kada su u pitanju dodatne usluge, što je trenutačno na razini od oko dva posto udjela u prihodima. Novi avioni imat će i internetsku i intranetsku konekciju, što će omogućiti da zajedno s partnerima putnicima ponudimo različite komercijalne sadržaje.
Standardi ponude low-cost kompanija i nacionalnih prijevoznika sve se više približavaju. Nije se lako nositi s tom konkurencijom, osobito jer low-cost prijevoznici često dobivaju svojevrsne poticaje od zračnih luka. U tom kontekstu se dosta govorilo i pisalo o poticajima koje Ryanair dobiva od Zračne luke Zagreb. Dokad će imati taj povlašteni položaj?
– Prije su u prevozninu, osim sjedala, bili uključeni i besplatna prtljaga te obrok. Sada se sve više toga dodatno naplaćuje. Problema s konkurencijom nema ako ona ima iste uvjete. Ipak, često to nije tako. Ryanair se u Zagrebu koristi velikim poticajima za nove linije. No, uskoro bi oni trebali isteći pa bi i njegovi uvjeti trebali biti drugačiji. Naravno, ako te linije ne zamijeni novima. Koliko te pogodnosti mogu biti velike dovoljno govori podatak da bi Croatia Airlines s istim pogodnostima kakve je imao Ryanair 2019. godine umjesto 79 milijuna kuna gubitka bio 75 milijuna kuna u plusu. To nažalost tako funkcionira i zagrebačka zračna luka nije jedini takav primjer. Koncesionar zagrebačke zračne luke sada pokušava, kako bi zadržao Ryanair pod povlaštenim uvjetima, pokrenuti inicijativu da se stari terminal pretvori u low-cost terminal. Uobičajeno je da glavni gradovi imaju takva rješenja na sporednim, a ne glavnim zračnim lukama. Za nas bi to bila primjerice Rijeka. A mi bismo dali svoj glavni aerodrom low-cost kompaniji po povoljnijim uvjetima. S druge strane, Split isto ima Ryanair, ali pod istim uvjetima kao ostale kompanije.
Ima li Croatia Airlines problema sa zadržavanjem pilota i kabinskog osoblja, što će se dogoditi sa starim zrakoplovima nakon nabave novih te kakvo je financijsko stanje domaćeg avioprijevoznika doznajte u cijelom intervjuu s predsjednikom Uprave Croatia Airlinesa u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.