Nedavno je osnivač i direktor tvrtke Agroporc (farma svinja) Krešimir Kuterovac predstavio platformu Go agro kojom se potiče investitore, ali i građane na direktnu suradnju s poljoprivrednicima. Zamišljena je kao platforma pomoću koje će surađivati građani i investitori koji znaju cijeniti vrijednost i kvalitetu hrane kao i poljoprivredni proizvođači koji je mogu proizvesti, a potrebno im je financiranje proizvodnje i sigurno tržište. Taj nekadašnji državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede sudjelovao je i na okruglom stolu koji se u srijedu 28. rujna održao na Fakultetu Agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, a tema je bila ‘Ima li hrvatsko svinjogojstvo budućnosti?‘
Prilika je to da s Kuterovcem razgovaramo i o platformi Go agro, ali i o aktualnim problemima u svinjogojstvu – svinjskoj kugi i o obnovi hrvatskog svinjogojstva.
Što je platforma Go Agro?
- Riječ je o revolucionarnoj digitalnoj platformi namijenjenoj financiranju različitih projekata u poljoprivredi tako da svaki projekt izdaje NFT tokene u određenome iznosu za konkretan projekt. Sredstva prikupljena prodajom NFT-a namijenjena su za financiranje određene poljoprivredne proizvodnje, s konačnim ciljem stvaranja i proizvodnje novoga poljoprivrednog proizvoda. Kupac NFT-a ostvaruje prava koja se određuju konkretnim ugovorom, između kupca i izdavatelja NFT-a. Svaki NFT u pravilu predstavlja vlasništvo nad digitalnim oblikom nekoga poljoprivrednoga proizvoda, a u trenutku kupnje definirana je količina proizvoda i cijena za jedan NFT. Ovaj digitalni oblik investiranja kroz određeno vrijeme pomaže izdavatelju da prikupljena sredstava investira u proizvodnju i pretvara u stvarni poljoprivredni proizvod. Kupac NFT-a ima pravo nakon proteka vremena, koje je ugovoreno, zamijeniti svoj NFT za stvarni proizvod – hranu, ili ga može prodavati na burzi putem platforme Go Agro ili ga pak zadržati kao investiciju za duži vremenski period, umjesto minimalnoga vremenskog perioda.
Što očekujete u budućnosti od te platforme?
- Nadamo se da će građani pronaći mogućnost osiguranja kvalitetne hrane za osobne i obiteljske potrebe te da će prepoznati vrijednost poljoprivrede i proizvodnje hrane u društvu. Platforma omogućava građanima da budu farmeri i sudjeluju u procesu proizvodnje hrane a da ne obavljaju poslove poljoprivrednika. Benefit koji kupac ostvaruje direktno je povezivanje s proizvođačem, bez posrednika. Radi se o decentraliziranom financiranju proizvodnje koji u ovom slučaju zaobilazi postojeće sustave banaka i fondova koji uzimaju veliki dio zarade proizvođačima i kupcima. Takvim se decentraliziranim financiranjem građani direktno uključuju u proizvodnju hrane, odnosno postaju digitalni farmeri koji usmjeravaju poljoprivrednu proizvodnju i osiguravaju proizvodnju u budućnosti.
Na koji se način trguje putem te platforme?
- Na platformi mogu trgovati svi registrirani korisnici. Korisnici koji kupuju više od 4 komada Pig NFT prolaze proceduru KYC verifikacije. Na platformi se trenutno može kupovati samo sa kripto valutama a od slijedećeg tjedna moguće će biti plaćati i putem 2Duplatnica. Sa bankama prolazimo proces procjene rizika za plaćanje sa kreditnim karticama. Korištenje platforme, registracija i kupnja jednostavni su i ne bi trebali stvarati prepreku i osobama koje su manje vične informatičkim pomagalima.
Da li ima zainteresiranih ulagača u platformu i možete li reći o kojim ulagačima je riječ?
- U procesu kupovine svaki kupac odlučuje želi li biti i javni podržatelj kampanje te u tom slučaju možemo komunicirati sa javnošću podatke o korisniku. Za sada nemamo takvih kupaca. Interes je veliki i imamo mnogo upita, a tijekom listopada očekujemo rješavanje kompletne procedure oko plaćanja i prve značajnije kupovine.
Svinjogojstvo u Hrvatskoj je već duže vremena u krizi. Što u legislativi treba mijenjati da bi se stanje popravilo?
- Od legislative Hrvatskoj je ostao problem neuređenoga tržišta poljoprivrednih proizvoda pa tako i svinjogojstva. I nakon deset godina od ulaska u EU okviri postupanja na tržištu nisu usklađeni, iako je EU posebno taj segment uredila kako bi najslabiji u sustavu bili zaštićeni od netržišnog postupanja trgovaca i prerađivača. Kako to nije napravljeno u Hrvatskoj, propadaju mali i srednji te neorganizirani proizvođači u stočarskom, povrtlarskom i voćarskom sektoru. A to je i najveći problem naše poljoprivredne proizvodnje. Legislativa oko poljoprivrednog zemljišta je također vrlo problematična. Ni drugi Zakon o poljoprivrednom zemljištu u mandatu Vlade nije dobar, zbog čega Hrvatska poljoprivredna komora, Hrvatska gospodarska komora i udruge traže da se ne provodi. Znači, očito je loš za poljoprivredu. A zemlja je temelj poljoprivrede.
Što se tiče svinjogojstva, potrebno je napraviti poseban Zakon o obnovi svinjogojske proizvodnje kojim bi se riješilo pitanje zemljišta za ovaj sektor, pitanje investicija iz proračuna RH, kreditnih linija i uloge robnih zaliha u cilju prehrambene sigurnosti hrvatskih građana, čime bi se sektor brzo obnovio.
Osim legislative što još treba učiniti kako bi se obnovio taj sektor?
- Najvažnija je brza i jednostavna izgradnja modernih kapaciteta za svinjogojsku proizvodnju, osiguranje obrtnih sredstava i siguran otkup proizvoda. Za sve navedeno potreban je pozitivan stav i pomoć Ministarstva poljoprivrede i Vlade RH. Potrebno je povezati sektore svinjogojstva -prerađivačke industrije i trgovine kako bi se osigurala sigurna opskrba građana hranom po prihvatljivim cijenama.
Aktualna je Afrička svinjska kuga. Svinjogojci trpe velike štete. Što poduzeti da svinjogojci budu obeštećeni, odnosno čini li Ministarstvo poljoprivrede dovoljno u tom smislu?
- Afrička svinjska kuga prijeti uništenjem velikog dijela ionako slabe svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj. Situacija je alarmantna! Ukoliko se bolest proširi izvan Vukovarsko-srijemske županije, pa makar samo na Osječko-baranjsku županiju, štete koje će nastati procjenjujemo na 200 milijuna eura. Hrvatska će postati jedna crvena zona sa zabranom izvoza svinja i proizvoda. Kako do sada nismo pokazali brzu operativnu sposobnost u borbi protiv te bolesti, stanje će biti dugoročno. U tim uvjetima očekujemo pad cijena svinja i za 50 posto, što ni veliki proizvođači neće moći izdržati te će doći do smanjenja proizvodnje i do 50 posto.
Samo obeštećenje treba biti brzo i ažurno, proizvođačima se treba objasniti što trebaju napraviti u svojim proizvodnjama kako bi, ako žele, nastavili svinjogojsku proizvodnju u uvjetima gdje je prisutna Afrička svinjska kuga.
U samo dva i pol mjeseca ta se bolest kod domaćih svinja proširila sa dva slučaja i dvije općine na više od 800 dvorišta i 20 jedinica lokalne samouprave. Od 2019. kod divljih svinja provedeno je više od 17 tisuća analiza koje su bile negativne, a pet novih pozitivnih utvrđeno je također u samo dva mjeseca na području županija uz rijeku Savu i dijelove Karlovačke i Ličko-senjske županije. Ovakav razvoj događaja pokazuje nam da poduzete pripremne radnje za obranu od te kuge i operativno postupanje nakon utvrđenja bolesti u Hrvatskoj nisu dali rezultata te je pod hitno potrebno promjena postupanja.
Postoji li mogućnost prevencije od svinjske kuge te na koji način to izvesti?
- Prevencija je moguća jedino sprečavanjem unosa bolesti u uzgoj domaćih svinja, a tu su ključni biosigurnosni standardi i njihova provedba. Moguće je proizvoditi svinje iako imate Afričku svinjsku kugu u okruženju. Vakcine će biti dostupne, ali zbog razloga sličnih kao kod klasične svinjske kuge, nisam siguran da bi se EU odlučila za tu mjeru.
Stručnjaci veterinari koji su do sada sudjelovali u uspješnim suzbijanjima sličnih opasnih bolesti kod domaćih životinja u HR naglašavaju da je brzina reakcija i odlučna provedba ključna za zaustavljanje širenja bolesti. To znači da se u krugu tri kilometra moraju ukloniti sve svinje iz objekata kategorije 0,1 i 2 u roku par dana na lokaciji od prvog utvrđene pojave bolesti. Nakon brzog uklanjanja, višekratna stručna provedba DDD mjera i nadzor trebaju stvoriti zonu iz kojega nema daljnjega širenja bolesti. Bolest se širi zbog spore i neodlučne provedbe eradikacije u zoni od tri kilometra od pojave bolesti.
Sadašnja provedba uklanjanja životinja iz zaraženog područja je spora zbog nedostatnoga broja veterinarskih djelatnika u ovlaštenim organizacijama koji su slabo opremljeni za provedbu ovih akcija. Dodatni poslovi kao što je popis svinja na gospodarstvu i pravila o provedbi biosigurnosti ograničavaju efikasnu organizaciju djelatnika koji su i slabo motivirani za ovakve akcije. Broj veterinarskih inspektora u Državnom inspektoratu (DIRH) također je nedostatan, a poseban je i problem u komunikaciji i nadležnosti između inspektora DIRH-a i Veterinarske uprave Ministarstva poljoprivrede nastao zbog razdvajanja kada se DIRH formirao. Kapaciteti zbrinjavanja Agroproteinke su ograničeni i sama logistika ne odgovara potrebama alarmantne situacije i brze reakcije na terenu. Ako se želi zaustaviti daljnje širenje bolesti sadašnje operativno postupanje potrebno je hitno mijenjati.