‘;
Unatoč svojoj stabilnosti kompanija s konkurencijom dijeli najveći problem – kronični nedostatak zaposlenika, njihovu veliku fluktuaciju, što zasad ipak uspješno rješava. No u budućnosti država će morati olabaviti uvjete za zapošljavanje stranaca izvan EU-a, koji sada trebaju imati državljanstvo, znati hrvatski jezik... Zanimljivo, povećanjem minimalne plaće uvelike je olakšala zaštitarskim kompanijama da podignu cijene usluga
Posljednjih nekoliko godina Securitas Hrvatska, u vlasništvu švedske Securitas Grupe, lider je na hrvatskom zaštitarskom tržištu. Zahvaljujući snažnoj potpori matične kompanije te dobrom položaju u hrvatskim regijama, što je za većinu konkurencije uvijek bio problem, kompanija ima sve predispozicije da ostane na tronu. Uostalom, to se na neki način i očekivalo od njezina dolaska u Hrvatsku 2011. kad je preuzela zagrebački Zvonimir Security, a sljedeće godine slavonskobrodsku Sigurnost Buzov te riječki Protect, da bi 2013. akvirirala Tehnomobil. Šest godina poslije formirana je jedna kompanija nakon što su Šveđani otkupili i preostale manje udjele od starih suvlasnika.
Securitas Hrvatska unatoč svojoj stabilnosti najveći problem dijeli s konkurencijom – kronični nedostatak zaposlenika, njihovu veliku fluktuaciju, koju zasad ipak uspješno rješava. No u budućnosti, govori nam predsjednik Uprave Ivan Funčić (sin nekadašnjeg suvlasnika Protecta Damira Funčića), država će morati olabaviti uvjete zapošljavanja stranaca izvan EU-a, koji sada trebaju imati državljanstvo, znati hrvatski jezik… Razlog manjka radnika je slabije plaćeni posao zaštitara, pa je jedino rješenje povećanje cijena usluga, što smatra i Hrvatski ceh zaštitara, čiji je Funčić dopredsjednik za tjelesnu zaštitu. No nikad to nije lako objasniti klijentima, iako su imali razumijevanja zadnjih kriznih godina zbog inflacije. Naime, zaštitarske kompanije posluju s malom maržom (četiri posto) i nemaju mogućnost iz nje financirati rast plaća. U tom smislu, što je zanimljivo, država je povećanjem minimalne plaće uvelike olakšala zaštitarskim kompanijama da podignu cijene usluga.
Otvorenost za preuzimanja
– Nama takve Vladine mjere odgovaraju, a i u dosta ugovora imamo klauzulu da ćemo povećati cijenu usluge ako država nametne rast minimalca – ističe Funčić.
Manjak radnika moguće je nadomjestiti ponudom kombinirane usluge tehničke i fizičke zaštite, što je inače trend u branši, a taj model Securitasu donosi dvadesetak posto prihoda. Cilj je dakako veći udio, čime bi tehnička rješenja smanjila potrebu za radnicima, a u tom smislu Securitas je raspoložen u budućnosti preuzeti neku tvrtku koja se bavi tehničkom sigurnošću. No, kako nam kaže Damir Dobrina, član Uprave zadužen za tehničku zaštitu, za sada o tome ne pregovaraju ni s jednom kompanijom.
Osim Funčića i Dobrine, treći član Uprave je Hrvoje Novosel, zadužen za financije, koji je u kompaniju došao nakon preuzimanja Tehnomobila. U dugom i dosta ugodnom razgovoru s vodećim ljudima kompanije mogli smo stvoriti sliku o pristojnim, ali i opuštenim, duhovitim mladim momcima upućenim u svoje sektore. No valja spomenuti i Ivana Ročića, do prošle godine čelnog čovjeka kompanije (kojeg i konkurencija hvali kao profesionalca), a koji je iz osobnih razloga prepustio poziciju Funčiću (do tada je bio direktor Priobalne regije). Ročić je sada direktor Prodaje i avijacije, zadužen za poslove zaštite na aerodromima. Kao važne ljude u kompaniji vrijedi još spomenuti direktore Kontinentalne regije Sašu Vasilića i Priobalne regije Marka Bosnića, ali i Mirelu Bartolić, voditeljicu Marketinga i komunikacija, funkcija koja baš i nije uobičajena u zaštitarskim kompanijama, a koja se uza sve jako brine i o imidžu članova Uprave (uvjerili smo se u to) i kompanije.
U Securitasu je potkraj prošle godine bilo zaposleno 2119 djelatnika (2022. bilo ih je 2273) i taj broj varira jer nekad ih je u turističkoj sezoni više. Prosječna plaća u 2022. bila je 800 eura, da bi lani porasla na 976 eura, ali treba napomenuti da, primjerice, zaštitari na trima aerodromima ipak imaju veće plaće od ostalih zbog složenijih i odgovornijih poslova. Trošak zaposlenih u branši je uvjerljivo najveći, a primjerice u Securitasu, kako navodi Liderov financijski analitičar Nikola Nikšić, njegov je udio lani bio čak 69,8 posto (u 2022. bio je 65,3 posto).
– Iz strukture troškova jasno se uočava velika ovisnost o okolnostima na tržištu rada, a time i sposobnostima i pregovaračkoj moći da se sa zaposlenicima i potencijalnim akvizicijama postignu optimalni uvjeti – napominje Nikšić.
Porast prihoda od poslova na aerodromima
Kompanija je lani uprihodovala 46,7 milijuna eura, što je za 7,2 posto više nego u 2022. godini. Najviše je na rast utjecala veća cijena usluge (kao posljedica porasta ulaznih troškova, prije svega porasta minimalne plaće od 12,5 posto), ali ne treba zanemariti i porast prihoda od projekata na aerodromima za 35 posto (zbog porasta broja putnika i većeg angažmana Securitasa) te isto toliko od dva velika projekta postavljanja termalnih kamera na granici i na autocestama. Sveukupno gledajući, približno pola prihoda dolazi od klasične tjelesne zaštite, ali njezin se udjel s godinama smanjuje u korist rješenja koja uključuju neki oblik tehničke zaštite.
Novosel ističe da ove godine planiraju rast prihoda od 14 posto, pri čemu će glavni pokretač rasta ponovno biti očekivani porast ulaznih troškova rada. Ukupni su rashodi pak porasli za 7,8 posto, a to je utjecalo na neto maržu, koja je za 2022. iznosila 4,5 posto, a za 2023. godinu 3,9 posto. Neto dobit bila je 1,82 milijuna eura.
– Mrvicu je manja nego u 2022. kada je iznosila 1,96 milijuna eura, ali je glavni razlog tomu prva primjena Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja u 2023. i reklasifikacija pojedinih pozicija izvještaja. Operativna dobit pak, prema kojoj Securitas mjeri uspješnost poslovanja, nešto je veća nego prethodne godine – objašnjava Novosel.
A kada je riječ o aerodromima, to je jedan od najvažnijih segmenata poslovanja.
Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.