Prema jučer objavljenim podacima DZS-a, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda niže su u prosincu za 2,1 posto na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa rasta usporila na 14,9 posto (u odnosu na 17,9 posto u studenom). Najveći doprinos padu na mjesečnoj razini generirale su cijene energije koje su bile niže u odnosu na studeni za 10,4 posto, što je najveći zabilježeni pad od travnja 2020. Na godišnjoj razini, cijene energije ostvarile su najblaži rast u 2022. godini, zabilježivši povećanje od 40,6 posto (-16,2pb u odnosu na godišnju promjenu u studenom).
Prekinut je trend dvoznamenkastih godišnjih stopa rasta Intermedijarnih proizvoda koji traje od početka godine, odnosno ostvareno je povećanje od 9,8 posto godišnje. Uz intenziviranje dinamike rasta, ponovno je evidentirana dvoznamenkasta stopa rasta Netrajnih proizvoda za široku potrošnju na godišnjoj razini. Spomenuta kategorija ostvarila je rast od 11,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Isključimo li cijene energije, proizvođačke cijene porasle su za 9,7 posto godišnje (-0,3pb u odnosu na rast u studenom), dok su na mjesečnoj razini više za 0,4 posto.
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu usporile su rast u prosincu na 19,9 posto godišnje (u odnosu na 24,2 posto u studenom). Na mjesečnoj razini, proizvođačke cijene na domaćem tržištu niže su za 2,6 posto, što je prvi zabilježeni pad od travnja 2021. Pri tome su cijene energije u odnosu na prosinac 2021. bile više za 43,5 posto, što je za 17 postotnih bodova manje u odnosu na godišnju promjenu u studenom.
Na mjesečnoj razini, proizvođačke cijene pale su u Energiji za 9,2 posto. Isključujući cijene energije, proizvođačke cijene na domaćem tržištu bile su u prosincu više za 11,5 posto godišnje (+0,4pb u odnosu na promjenu u studenom), dok su na mjesečnoj razini više za 0,8 posto. Proizvođačke cijene Intermedijarnih proizvoda ostvarile su rast od 9,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine.
Posljedično, prosječna stopa rasta proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu u 2022. godini iznosi 26,4 posto u odnosu godinu ranije.
Prema NKD-u, rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu na godišnjoj razini potaknut je ponajviše višim cijenama u Opskrbi električnom energijom, plinom parom i klimatizaciji koje su također zabilježile usporavanje rasta (+62,4 posto, -10,9pb u odnosu na promjenu u studenom). Slijedi Prerađivačka industrija sa stopom rasta od 12,5 posto godišnje (u odnosu na 13,6 posto u studenom).
U djelatnostima Rudarstva i vađenja zabilježen je pad proizvođačkih cijena za 19,2 posto u odnosu na prosinac 2021. godine. Unutar Rudarstva i vađenja, pad je evidentiran u potkategoriji Vađenje sirove nafte i prirodnog plina (-60 posto).
U kategoriji Opskrba vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnosti sanacije okoliša cijene su više za 1,7 posto, dok unutar prerađivačke industrije, snažnim stopama rasta i dalje prednjači proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (+23,5 posto godišnje), a rast je zabilježen i u gotovo svim ostalim kategorijama NKD-a.
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na nedomaćem tržištu u studenom su u odnosu na mjesec ranije bile niže za 1,3 posto, dok je na godišnjoj razini rast cijena iznosio 8,8 posto.
Započevši svoj rast u drugoj polovici 2021., visoke cijene energenata na svjetskom tržištu postupno su se prelijevale na domaće proizvođačke cijene, a to je dodatno pojačano rastom cijena prehrambenih i industrijskih sirovina na tržištima u 2022. godini. Tome su pridonosili i poremećaji u opskrbnim lancima koji su ponovno intenzivirani početkom rata u Ukrajini, ali i povremenim zatvaranjem kineskog gospodarstva zbog stroge epidemiološke politike.
Prisutan problem nabave intermedijarnih dobara u pojedinim prerađivačkim djelatnostima otežavao je proces planiranja proizvodnje i dodatno vršio pritisak na već izražene troškove proizvođača. Zbog učinka baznog razdoblja, rezultat godišnje promjene rasta proizvođačkih cijena u prosincu 2022. bio je manje izražen. Međutim, pad cijena na mjesečnoj razini zrcali već nekoliko mjeseci prisutno smanjenje cijena energije na svjetskom tržištu.
I dok i dalje prisutan snažan rast potrošačkih dobara koji trenutačno ne posustaje niti na mjesečnoj razini poziva na oprez, usporavanje rasta cijena intermedijarnih dobara ohrabruje. No, navedeno usporavanje vjerojatno je potaknuto i slabljenjem novih narudžbi uslijed lošijih ekonomskih izgleda svjetskih gospodarstava te posljedično prisutne postepene normalizacije opskrbnih lanaca čiji sudionici se mogu usredotočiti na rješavanje zaostalih narudžbi.