I u uspješnim domaćim kompanijama otpad se pretvara u energiju i/ili čisti, prerađuje u nove proizvode i šalje dalje
Kad su trojica prijatelja, Igor Oreški, Igor Podravac i Dominik Mahnić, prije dvanaest godina pokrenula biznis pročišćavanja opasnih otpadnih otapala i njihova vraćanja u industriju, mnogi su ih od toga odgovarali. Ne samo zato što nitko od njih nije bio kemičar nego i zato što ni lokalno stanovništvo u Kerestincu, mjestu u blizini Zagreba ili, preciznije, Svete Nedelje, nije bilo naklonjeno otvaranju takva pogona (navodna ekološka opasnost), država je bila prespora u izdavanju dozvola, a trebalo se i tek probijati na tržištu. Zato projekt nije počeo odmah nakon osnivanja tvrtke Premifab. Trajalo je nekoliko godina da se stvari poslože, a danas Premifab ima sagrađen pogon u Ivanić-Gradu vrijedan deset milijuna eura i dobar je primjer kružne ekonomije u Hrvatskoj. Naravno, ne i jedini.
Kružni lanac otapala
O toj smo tvrtki imali zadovoljstvo pisati prije gotovo tri godine kad joj je pogon još bio u Kerestincu. Zanimljiva je to priča. Naime, najpoznatija su organska otapala etilni alkohol, aceton i nitrorazrjeđivači. Proizvođači, primjerice u automobilskoj industriji, kupuju ta otapala u čistom obliku, upotrebljavaju ih i onečiste, a Premifab ih takve preuzme, reciklira, očisti, kontrolira kvalitetu i vrati im isti taj proizvod koji nerijetko može biti, tvrde u toj tvrtki, i kvalitetniji nego kad su ga nabavili u čistom obliku. Osim toga, taj način recikliranja otpada smanjuje emisiju CO₂ koji nastaje proizvodnjom otapala jer svaka tona koja se reciklira smanjuje čak do deset tona emisije ugljikova dioksida. Zato ne začuđuje kad trojica prijatelja tvrde da Premifab nije neutralan, nego negativan prema emisiji CO₂ jer ga ne stvaraju. Od farmaceutske industrije pak, konkretno iz Plive (Teva), također preuzimaju otapala, ali ne vraćaju ih očišćena, nego ih prosljeđuju u druge industrije za tehničku upotrebu, najčešće kao nitrorazrjeđivače.
– Premifab je vodeća hrvatska tvrtka u regeneraciji otpadnih organskih otapala i oporabi opasnog otpada. Nastojimo postati regionalni lider u materijalnoj obradi različitih vrsta opasnog otpada, osobito u pretvaranju otpada u korisne sirovine, što smo već postigli u domeni regeneracije otapala. Naša tvrtka posluje u skladu s najvišim hrvatskim i europskim standardima za zaštitu okoliša i gospodarenje opasnim otpadom – ističe direktor poslovnog razvoja Igor Podravac.
Od 2017. Premifab je oporabio više od 18 tisuća tona opasnog otpada, dodaje naš sugovornik, vrativši više od 15 tisuća tona proizvoda u industrijske procese. Gledajući u postocima, tvrtka u sklopu sustava pročišćavanja vrati stvarno impresivnih 83 posto opasnog otpada nazad u proizvodni proces. Prije nekoliko godina u vlasničku strukturu tvrtke s 15 posto udjela ušla je belgijska korporacija Union Betcom, koja se regeneracijom bavi više od četrdeset godina, što je bilo svojevrsno priznanje trojici prijatelja da usprkos početnim teškoćama njihov projekt ima vrijednost i perspektivu. Zahvaljujući belgijskom ulaganju upustili su se u spomenuti projekt gradnje pogona u Ivanić-Gradu uloživši u njega deset milijuna eura. Riječ je, kaže Podravac, o najmodernijem pogonu za oporabu otpadnih organskih otapala, čime je tvrtka sposobnost poštovanja najviših europskih standarda koje je već imala (što dokazuju prije izdani certifikati) samo još unaprijedila.
– Nakon završetka prve faze investicije započinjemo drugu fazu, koja uključuje proizvodnju bioetanola i druge postupke materijalne oporabe pridonoseći hijerarhiji gospodarenja otpadom. Trenutačno snimamo tržište s više kategorija otpada kako bismo izdvojili vrijedne sirovine, čime bismo još više pridonijeli zaštiti okoliša. Dakle, planiramo ekspanziju svojih operacija radi konsolidiranja pozicije lidera u gospodarenju opasnim otpadom u regiji – najavljuje Podravac.
I sirovine i gotovi proizvodi
Dodaje da je Premifabova predanost načelima kružnoga gospodarstva i inovativnim rješenjima prepoznata te ga je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije nagradilo za doprinos održivom razvoju, a potkraj prošle godine proglašen je najboljom malom održivom tvrtkom prema ESG kriterijima. Podravac ističe da je tvrtka nositelj međunarodnog certifikata EMAS za ekološko upravljanje, koji izdaje spomenuto ministarstvo, te da je i dalje jedina u Hrvatskoj koja se bavi gospodarenjem otpadom a da ima takav prestižni certifikat.
EcoCortec iz Belog Manastira još je jedan dobar primjer kružne ekonomije u Hrvatskoj. Njegov je vlasnik Boris Mikšić, povratnik iz Amerike koji je 2010. bio predsjednički kandidat osvojivši iznenađujućih gotovo 400 tisuća glasova (Jadranka Kosor osvojila je 50-ak tisuća više i ušla u drugi krug). Kompanija se bavi proizvodnjom patentiranih vrećica i folija za zaštitu od korozije te bioplastike kojom se koriste svjetski proizvođači automobila poput Volva, Forda, Toyote, Mercedesa i GM-a. U tvrtki kojoj je na čelu dugogodišnja Mikšićeva suradnica Dijana Zrinski kažu da su iznimno zadovoljni proizvodnjom.
– EcoCortec ima dva nova proizvodna pogona sa skladištima za sirovine i gotove proizvode: pogon za smješavanje i proizvodnju masterbatcha s visokoperformansnim ekstruderom dizajniranim za obradu biopolimera na svjetskoj razini. Taj pogon tvornici omogućava samoodrživost i ekonomsku proizvodnju. U novom pogonu za regranulaciju nalazi se linija Erema za recikliranje koja omogućuje eliminaciju otpada, što pridonosi kružnoj proizvodnji – navode u EcoCortecu.
Sirovine ponajprije dobivaju iz svoje proizvodnje, ali i od svojih kupaca, slično kao Premifab. EcoCortec pokretač je europske inicijative za prikupljanje i recikliranje korištenih, tzv. VpCI filmova i vrećica. Riječ je o jednom od prvih programa recikliranja te vrste koji je primijenjen u Europi, a u sklopu tog projekta recikliranja plastike EcoCorteovi kupci potiču se da šalju svoj otpadni materijal natrag u hrvatsku tvornicu u kojoj se zatim reciklira i upotrebljava u proizvodnji novog proizvoda. Četiri su glavna izvora za preradu plastike: otpad iz vlastite proizvodnje, korištena ambalaža iz dolaznih pošiljki u tvrtku i iz dolaznih pošiljki od nekoliko lokalnih tvrtki te korišteni VpCI filmovi i vrećice od EcoCortecovih distributera i krajnjih korisnika. Kao dobar primjer u tvrtki ističu njezino partnerstvo za recikliranje s njemačkom tvrtkom Jakob Schober uspostavljeno prošle godine radi prikupljanja plastičnog otpada i njegova ponovnog uključivanja u kvalitetne gotove proizvode.
Zatvaranje proizvodnog ciklusa
EcoCortec na dan obradi oko pet tona sirovina, a otkako je investirano u novi stroj, količina koja završi u otpadu mjeri se u promilima. Konkretno, prije novog stroja otpad je nakon obrade tvorio pet posto od ukupne sirovine, a sada samo 0,01 posto.
– U EcoCortecu uvjereni smo da je kružna ekonomija budućnost. Naša tvornica odličan je primjer u praksi kako se odgovorno poslovanje može uskladiti s ekonomskim uspjehom. Inovativnim procesima kao što je recikliranje plastičnog otpada i korištenje solarne energije smanjujemo potrošnju resursa, otpad, kao i emisije štetnih tvari. Taj pristup ne samo da pridonosi očuvanju okoliša već nam omogućava da budemo konkurentniji na tržištu, privučemo svjesnije potrošače te ojačamo svoju poziciju na tržištu. Održivost je u središtu našeg poslovanja. Naša investicija, solarni paneli, omogućila nam je znatno smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. Proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora ne samo da smanjujemo svoj ugljikov otisak već i mnogo štedimo. Osim toga, uspješno smo uveli sustav za obradu plastičnog otpada na licu mjesta, čime zatvaramo ciklus proizvodnje i smanjujemo količinu otpada – objašnjavaju nam u EcoCortecu.
Kao svjetliji primjer izdvajamo i DOK-ING-ovo pretvaranje mulja iz otpadnih voda u zeleni vodik. Iz tvrtke nisu odgovorili na naš upit, a dobrih primjera svakako ima još. Zapravo, kad čovjek s vremena na vrijeme pročita o takvim projektima, ima razloga vjerovati da svijet može računati na budućnost.