Lovu na jednoroge, tvrtke s tržišnom vrijednošću od milijardu dolara ili više, streme mnogobrojni fondovi rizičnoga kapitala polažući nadu (i milijune) u startupove za koje smatraju da mogu dostići taj status, a jedan od novijih takvih fondova u ovoj regiji jest i Silicon Gardens. Iako su ga osnovali poduzetnici iz Slovenije, koji iza sebe imaju uspješne izlaske na burzu ili prodaje tvrtki, fond se sredinom prošle godine okrenuo prema cijeloj regiji, pa tako i hrvatskim startupovima u ranoj fazi. Njihove je investicije tako već dobio startup Daytona, osnivača Ivana Burazina, bivšeg glavnog direktora za developerska iskustva u Infobipu, ali i varaždinski startup InsiderCX kojega je osnovao Nikola Komes, te startup 57hours Viktora Marohnića, suosnivača agencije Five (današnje Endave).
Međusobno pomaganje
Prvi je to i za sada jedini fond rizičnog kapitala u regiji koji djeluje po principu founders for founders, što znači da su partneri u fondu uspješni poduzetnici s iskustvom izgradnje uspješnih tvrtki poput Outfit7, Sportradara i Microblinka, otkriva nam Izet Ždralović, odnedavno partner fonda te suosnivač Microblinka i Photomatha (koji je prošle godine prodan Googleu). Ždralović kaže da cilj fonda nije samo ulaganje novca u startupove, nego i ‘stvaranje podržavajućeg ekosustava u kojem tvrtke iz regije međusobno pomažu i surađuju‘.
– Naših stotinjak investitora također su uspješni poduzetnici, što omogućuje jedinstven pristup startupovima koje mogu koristiti njihova iskustva, poznanstva i savjete. Ambicija nam je da startupi u koje uložimo postanu jednorozi! Ovo je naš treći fond s ciljanom veličinom od 30 milijuna eura, što znači da već imamo značajno iskustvo iz prethodna dva fonda – Silicon Gardens I s 300 tisuća eura i Silicon Gardens II sa šest milijuna eura – uključujući uspješne exite i izvrsne investicije poput Cleanshelfa, Flaviara, Bird Buddyja, Blub Bluba, Juicy Marblesa i Eurosendera – kaže Ždralović.
Kroz treći fond Silicon Gardens već je uložio u deset startupova, a kako objašnjava Ždralović, fokusiraju se na ‘ambiciozne osnivače‘ iz regije kroz pre-seed i seed investicije, ‘posebno u B2B software as a service (SaaS), mobilne aplikacije i igre, te inovativne direct to consumer (D2C) proizvode‘.
– Ulaganja za pre-seed fazu kreću se od 100 do 300 tisuća eura, dok za seed fazu iznose od 300 tisuća do milijun eura. Naša namjera je olakšati startupovima dobivanje inicijalnih investicija kako ne bi morali odmah tražiti financiranje u SAD-u ili drugim zemljama. Planiramo uložiti u četrdesetak startupa u regiji tijekom idućih nekoliko godina, s ciljem da priče poput Infobipa, Rimca, Photomatha, Infinuma, Nanobita, Microblinka, Fivea, Reversinglabsa ili Outfit7 postanu pravilo, a ne iznimka – dodaje Ždralović.
Strukturirana ulaganja
Partneri u fondu su još i slovenski poduzetnici Gregor Rebolj, Rok Zorko, Krešo Gotovac, Vuk Lau i Kristian Asani, a kod odabira startupova u koje će uložiti koriste svoju mrežu poznanstava. No Ždralović se fondu pridružio tek nakon što je shvatio da angel investing nije tako jednostavan kao što je prvotno mislio.
– Nakon mog operativnog izlaska iz Microblinka, gdje sam ostao manjinski suvlasnik, te nakon prodaje Photomatha Googleu, počeo sam samostalno ulagati. Isprva sam ulagao na temelju osjećaja, bez detaljnog due diligencea, odnosno dubinskog snimanja procesa. Kroz razgovore s Lukom Abrusom, Gregorom Reboljom i Rokom Zorkom, shvatio sam važnost strukturiranog pristupa ulaganjima u startupe te sam se pridružio Silicon Gardensu kao investitor, tj. limited partner. S vremenom su me pozvali da se pridružim kao venture partner za Hrvatsku, pomažući u procesu ulaganja i formiranja fonda. Ovaj period bio je intenzivan i izuzetno poučan. Zbog izvrsne suradnje s timom, odlučio sam se pridružiti kao full-time partner u fondu od ovog mjeseca – ispričao je Ždralović.
S novim generacijama startupovaca Ždralović najčešće dijeli svoja iskustva iz Microblinka i Photomatha, ali i svog neuspjelog startupa Računi.hr (što je funkcioniralo, a što nije), jer primjećuje da mnogi od njih imaju probleme s marketingom i prodajom svojih tehnoloških proizvoda. Smatra da globalni i regionalni startup ekosustav prolazi kroz težak period, međutim, u toj situaciji ipak vidi priliku.
– U 2023. godini ulaganja u tehnološke tvrtke u regiji smanjila su se za 90 posto u usporedbi s rekordnom 2021. godinom. Ipak, iz mog iskustva, krize često potiču kreativne i poduzetne ideje. Primjetan je rast broja startupa koji se fokusiraju na umjetnu inteligenciju, no teško je razaznati koji stvarno dodaju vrijednost povrh generativnih AI platformi. Preferiram tehnološke startupove koji grade svoje prednosti na bazi znanja s naših fakulteta, iako su takvi rijetki. Startupovi u regiji često nastaju iz želje da se riješi neki problem, a najbolje je kada se takav proizvod proširi globalno. Izazov ekosustava leži u izgradnji dobrog proizvoda i uspješnog izlaska na tržište, s posebnim naglaskom na prodaju. Startupovi su često odlični u izradi rješenja po mjeri, ali teže grade skalabilne proizvode koji mogu rasti i višekratno se prodavati bez preinaka – dodaje Ždralović.