- Tranzicija prema digitalnijoj i zelenijoj Europi najbolji je put prema otpornijoj i održivijoj Europi
- Pametne zgrade su energetski i resursno učinkovitije
- Sve više kompanija traži dokaz o visokoj razini dokazive održivosti
Koliko je toplo ili kolika je vlaga u stanu? Kad bi barem brigu o tome mogao voditi netko umjesto nas! Živimo u vremenima kad u svakom smislu težimo jednostavnim, dobrim i održivim rješenjima. Pa kako u mnogočemu, tako bismo često i da prostor u kojem živimo ili radimo promisli neke stvari umjesto nas. To je i moguće. Zahvaljujući razvoju tehnologije zgrade mogu promišljati o temperaturi i minimizirati troškove, brinuti se o energiji i vaš život općenito učiniti održivim.
Osim toga, zgrade ostavljaju golem otisak u okolišu. Općenito gledajući, one su trenutačno odgovorne za od 30 do 40 posto ukupnih emisija koje se stvaraju u gradovima, a energija za njihovo napajanje iznosi 28 posto, navodi Deloitte. Također, u Europskoj uniji otprilike je 75 posto građevinskih objekata energetski neučinkovito. Istodobno se korištenjem tehnologije mogu smanjiti emisije stvorene u gradovima za oko 90 posto do 2050. godine, pri čemu važnu ulogu imaju zgrade i njihova infrastruktura. Procjenjuje se da se 36,5 posto emisija može smanjiti iz stambenih zgrada, a 21,2 posto iz poslovnih.
Upravo je to jedan od glavnih razloga zašto pametne zgrade postaju sve popularnije. Sve se više naglašava njihova sposobnost postizanja ciljeva smanjenja emisija ugljika, ušteda energije i povećanje energetske učinkovitosti.
Pametne i održive
Izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju Dean Smolar pametnu zgradu definira kao onu u kojoj su primijenjene informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) koje omogućuju bolju energetsku učinkovitost te veću ugodnost i opću dobrobit korisnika. Pri tome dodaje da je upravo razina pametnosti ili spremnosti zgrade da bude pametna jedan od kriterija prema kojima je zelena ili održiva.
– Samoodrživost podrazumijeva pametno upravljanje ponudom i potražnjom za energijom, a pametne zgrade upotrebljavaju OIE za vlastitu operabilnost i samodostatnost (microgrids) te višak svojih potreba vraćaju u sustav nudeći je drugim korisnicima (prosumer) – istaknuo je Arthur Vašarević, generalni direktor Schneider Electrica za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu, te dodao i da je, kad je u pitanju potreba za tehnologijom koja nam je potrebna za zdrav i energetski racionalan život, za manje zajednice prosumerski pristup najracionalniji, a gradovi trebaju težiti primjeni pametnih infrastruktura.
A to koliko je pametno i održivo ili zeleno, čak i slučaju nekretnina, povezano, pokazuje i to da je 2020. godine, kad se tražio najbolji i najodrživiji put prema oporavku i otpornosti Europske unije zaključeno da je tranzicija prema istodobno digitalnijoj i zelenijoj Europi najbolji put prema otpornijoj i održivijoj Europi, objasnio je Smolar.
Naglašena učinkovitost
Inače, rješenja Schneider Electrica za energetsku i operativnu efikasnost i održivost primjenjuju se diljem svijeta, a kako ona funkcioniraju u praksi, Vašarević je objasnio navodeći dva primjera. Prvi je IntenCity, ured Schneider Electrica smješten u Francuskoj, koji čini kompletan ekosustav te obuhvaća i e-mobilnost za pet tisuća zaposlenika.
– Zamislite pametnu zgradu kojoj se digitalno najavljujete, a ona vam osigurava idealno radno okružje. Tu je i odličan hrvatski projekt pametne, napredno automatizirane uredsko-skladišne zgrade tvrtke Nabla Slavonija nastale integracijom rješenja Schneider Electrica. Ugodno radno ozračje postignuto je upravljanjem svim ambijentalnim uvjetima: temperaturom, vlažnosti, razinom CO₂, sve usklađeno prema prisutnosti zaposlenika – objasnio je Vašarević.
Neke su od glavnih prednosti pametnih zgrada, navodi Smolar, mogućnost prilagodbe uvjeta u prostorijama zgrade potrebama i željama korisnika – IKT, koji omogućuje upravljanje sustavima uz minimalan angažman korisnika, odnosno da se klimatski uvjeti i osvijetljenost prostorija mijenjaju automatski na osnovi unaprijed programiranih parametara, te automatizirano funkcioniranje kontrole unutrašnjih uvjeta u prostorijama – što je energetski i resursno učinkovitije.
– Kao primjer zašto je automatizirano upravljanje i udobnije i energetski učinkovitije od ručnoga možemo navesti temperaturu: kod ručnoga se grijanje uključuje na maksimalno u trenutku kad je hladno, također se isključi kad je pretoplo. U pametnom upravljanju unaprijed se definira temperatura ovisno o dobu dana i okupiranosti prostorija, tako da je u prostorijama onoliko toplo koliko treba biti, troši se manje energije i sustavi generiranja topline uvijek rade u optimalnom režimu, što smanjuje i troškoveodržavanja – objasnio je Smolar i dodao da, ako su u energetski sustav zgrade uključeni i obnovljivi izvori energije i ako su uključeni sustavi potrošnje energije poput punjača za elektomobilnost, nemoguće je energetskim sustavom upravljati ručno.
Neizbježna tranzicija
Singapur je jedan od prvih gradova koji su počeli težiti povećanju broja održivih zgrada. Još 2005. uveli su onamo sustav certificiranja Green Mark, odnosno prihvatili inicijative zelene arhitekture i održivoga urbanog planiranja i tako se usmjerili na zgrade koje su prihvatljivije za okoliš. U Hrvatskoj postoji nekoliko pametnih zgrada, no, kako objašnjava Smolar, razina spremnosti nekretnine za pametne tehnologije i razina održivosti nisu kriteriji koji jako utječu na odluku o kupnji nekretnina.
To i ne začuđuje s obzirom na to da u dijelovima Hrvatske više godina nedostaje nekretnina namijenjenih stanovanju, odnosno da su pozicija i cijena ipak ključni parametri za odabir nekretnine. No dodaje i da je drukčije kad su u pitanju nekretnine koje imaju poslovnu namjenu. Naime, sve više kompanija traži dokaz o visokoj razini dokazive održivosti pa u tom smislu i ponuđači poslovnih prostora za najam ili prodaju grade i opremaju zgrade tako da budu održive, pa i pametne.
Naravno, nije novost da je gradnja pametnih zgrada skupa, ali na to treba gledati kao na dugoročnu investiciju. Uz dizanje svijesti o prednostima takvih nekretnina one mogu biti isplative i za investitore i stanare. Pametni sustavi štede mnogo novca u radu, zbog čega su isplativi pa bi stanari mogli postati sve spremniji plaćati više za održive stanove zbog dugoročnog smanjenja operativnih troškova. Istodobno bi investitori zbog toga mogli brže vratiti novac, smatra Deloitte.
Kad je u pitanju Hrvatska, Smolar ističe da veliku ulogu i dalje igra to da potražnja za stambenim prostorima znatno nadmašuje ponudu pa je u tom slučaju teško naći uvjet koji će nadmašiti cijenu i lokaciju. No napominje i da, iako je teško reći kad će se ona dogoditi, tranzicija je neizbježna, što dokazuje tržište nekretnina poslovne namjene.
– Po inerciji će se svi sustavi prije ili poslije prilagoditi mobilnim telefonima, tako da bi za stambene zgrade bilo bolje postaviti pitanje koliko su spremne da bi bile pametne nego koliko su pametne. Zbog toga se ne treba čuditi tomu da u predloženim izmjenama Direktive o energetskim svojstvima zgrade postoji odredba u kojoj se od država članica očekuje uspostava objektivnog sustava ocjene spremnosti zgrade za pametne sustave – navodi Smolar.
– Pitanje je hoće li idućih nekoliko godina razina ‘pameti‘ zgrade postati važniji kriterij pri kupnji stambenog prostora. Vjerojatno neće, ali može se očekivati da će korisnici, sve povezaniji s digitalnim sustavima, optimirati postojeće energetske sustave tako da budu pametniji. Treba također napomenuti da pametne zgrade neće moći ostvariti svoje maksimalne kapacitete ako energetske opskrbno-distribucijake mreže ne budu pametne, odnosno digitalne – zaključio je Smolar.