Ulaganje u istraživanje i razvoj ne donosi novac preko noći, upozoravaju insajderi, ali mahom dodaju da se takva ulaganja isplate već na srednji rok – lansiranjem novih proizvoda, povećanjem proizvodnje, izvoza i produktivnosti. A potvrđuju i iskustvo o odličnome prodajnom i marketinškom alatu, pogotovo na stranim B2B tržištima. Već i sama činjenica što je nepoznata tvrtka iz tamo neke Hrvatske sposobna ispuniti zahtjeve eurokrata donosi znatnu konkurentsku prednost.
Protočni bojler
Strategije pametne specijalizacije u tom su smislu solidan protočni bojler za kanaliziranje novca iz europskih fondova u istraživanje, razvoj i inovacije hrvatskih tvrtki. Upravo je taj segment (R&D) rak--rana domaće poslovne scene. Novac za tu namjenu spremljen je u više ladica – od niza programa iz Europskoga strukturnog i investicijskog fonda (ESIF) do Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Pet odabranih sektora iz Strategije za prethodno razdoblje, 2016. – 2020., obogaćeno je novim područjem – digitalnim proizvodima i platformama, a područje hrane i biokemije razdvojeno je na prehrambeni i drvni dio. Ostala ‘prioritetna područja‘ (zdravlje, energija, promet i sigurnost) i dalje su među prioritetnima, samo s nešto drukčijim nazivima i definicijama.
No važniji od definicija jest, naravno – raspoloživi novac. Do danas su Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo znanosti i obrazovanja temeljem prethodne Strategije sklopili oko tisuću ugovora s poduzetnicima sa oko milijadu eura dodjele nepovratnih sredstava.
Podjednako je izdašna i nova tranša – od 2021. do 2029. U Prijedlogu nacrta strategije planirani su projekti IRI vrjedniji od milijardu i pol eura. Iz europskih fondova bit će dostupno gotovo 1,2 milijarde eura (od čega 38 posto iz NPOO-a), iz proračuna 60 milijuna, a od korisnika se očekuje da projekte sufinanciraju s ukupno 327 milijuna eura.
Najmanji profitiraju najviše
Ključno je zainteresirati male poduzetnike za programe istraživanja i razvoja. Naime, dok velike kompanije s uhodanom logistikom već rutinski posežu u europsku blagajnu, u dokumentu nove strategije navode se podaci prema kojima najveće povećanje produktivnosti kad ulažu u istraživanje i razvoj te nematerijalnu imovinu bilježe mikropoduzeća i mlada poduzeća. Treba se samo usuditi.
Usudio se vlasnik Alius grupe Predag Krndija. Najprije je povukao novac za istraživanje i razvoj za projekt Pharmaboxa, pametne kutije za temperaturno kontrolirani prijevoz lijekova, a zatim za komercijalizaciju inovacija i internacionalizaciju. U tri navrata povukao je gotovo pola milijuna eura, a sad se prijavljuje na natječaj za digitalizaciju. On je jedan od poduzetnika koji rade na tome da se uzme što veći dio raspoloživog novca. Jedino je važno da je osnovni projekt održiv, a onda su europski fondovi za IRI dobrodošao ‘poguranac‘.