Razgovarao: Boro Ćuk
Metransova akvizicija Adria raila omogućila je ovoj češkoj tvrtki da proširi svoje usluge održivog željezničkog prijevoza na riječku luku, povezujući ju s ostatkom Europe. Svojom pozicijom u Jadranskom moru riječka luka nudi izlaz prema srednjoj i istočnoj Europi. Peter Kiss, predsjednik Uprave Metrans grupe u intervjuu za Lider otkrio je koliko je željeznički promet neophodan za postizanje globalnih klimatskih ciljeva te koji su to koraci koje Metrans planira poduzeti kako bi smanjili svoj ugljični otisak te koje se sve prepreke trebaju prijeći kako bi željeznički promet bio konkurentniji.
Akvizicija hrvatske tvrtke Adria rail omogućila je Metransu da proširi svoju prisutnost u riječkoj luci. Koje su sve prednosti ove akvizicije i kako se ona uklapa u buduće planove tvrtke?
Akvizicija je bila strateški potez za nas jer nam je omogućila širenje naše mreže na Jadranu. Metrans pruža sveobuhvatne pravovremene intermodalne usluge željezničkog i cestovnog prijevoza upravljajući vlastitim shuttle vlakovima koji prevoze teret iz Češke, Slovačke, Mađarske, njemačkog zaleđa i Austrije, povezujući ovo područje s glavnim europskim lukama uključujući Hamburg, Bremerhaven, Rotterdam i Duisburg, ali i vezu s jugom, odnosno Koprom, Trstom i Istanbulom, utemeljenu na mreži naših visoko sofisticiranih kontejnerskih terminala i modernih željezničkih čvorišta u Uhřinevesu u Pragu, Češkoj Trebovi i Dunajskoj Stredi u Slovačkoj.
Riječka je luka važan izlaz prema srednjoj i istočnoj Europi, a prisutnošću u njoj svojim kupcima možemo ponuditi učinkovitija transportna rješenja. Ovu mrežu planiramo razvijati daljnjim ulaganjem u nove intermodalne usluge. Akvizicija nam omogućuje da svojim klijentima ponudimo više opcija za intermodalni transport, povezujući luku Rijeka s drugim odredištima diljem Europe. Značajna je to prednost za naše kupce koji sada mogu uživati u svim jadranskim lukama, kraćim tranzitnim vremenima i nižim troškovima transporta.
Kakav potencijal Jadransko more ima za intermodalni transport?
Jadransko more ima veliki potencijal za intermodalni transport zahvaljujući svom položaju i povezanošću s važnim gospodarskim regijama poput jugoistočne i srednje Europe. Sa svojim dubokomorskim lukama i povoljnim geografskim položajem, Jadransko more predstavlja dobru alternativu. I tijekom godina uspostavili smo Adriatic Gateway. U Metransu smo taj potencijal već iskoristili u Kopru, koji služi kao vrata prema Jadranskom moru, a sada i u Rijeci preko Adria raila. Strateška ulaganja u cjelokupnu prometnu infrastrukturu, posebice željeznicu, doprinose geostrateškoj i ekološkoj održivosti pojedinih oblika prometa, posebice intermodalnog.
Kakvo je Vaše mišljenje o prometnim potencijalima Hrvatske, posebice u željezničkom prometu?
Hrvatska ima veliki potencijal u željezničkom prometu jer služi kao čvorište između srednje i jugoistočne Europe. Položaj Hrvatske na dva koridora, Mediteranskom i Rajna-Dunav, glavne prometne mreže pruža veliki potencijal. Međutim, i dalje postoji potreba za poboljšanjem, posebice u razvoju željezničke infrastrukture.
Država je napredovala posljednjih godina i optimistični smo u pogledu potencijala riječkoga željezničkog projekta koji će povezati riječku luku sa srednjoeuropskim tržištem, ali i širom željezničkom mrežom u jugoistočnoj Europi. Radovi na kolodvoru Rijeka Brajdica i Kontejnerskom terminalu Brajdica, vrijedni 35,6 milijuna eura te na kontejnerskom terminalu Zagrebačkog pristaništa (projekt vrijedan 31,6 milijuna eura) pokazuju da hrvatska Vlada riječku luku smatra iznimno važnom.
Koje korake planirate poduzeti kako biste smanjili ugljični otisak tvrtke i pomogli u postizanju globalnih klimatskih ciljeva?
Kao željeznička i intermodalna tvrtka imamo odgovornost smanjiti ugljični otisak i pomoći u postizanju globalnih klimatskih ciljeva. Želimo to postići raznim mjerama, poput ulaganja u nove, učinkovitije lokomotive i vagone, korištenjem obnovljivih izvora energije i promicanjem intermodalnog prijevoza.
Također smo pokrenuli naš HHLA Pure projekt, koji nudi klimatski neutralan prijevoz između luka i zaleđa. Pred nama je puno posla kako bismo pokazali uspješan proizvod, a potrebna nam je i veća podrška naših kupaca i kreatora politike kako bismo krenuli sa širom primjenom. U prošloj je godini prevezli gotovo milijun TEU-a s HHLA Pure-om.
Željeznička mreža još uvijek nije u stanju konkurirati cestama. Koje promjene mrežni operateri u Europi mogu učiniti kako bi poboljšali konkurentnost željezničke mreže?
Mrežni operateri imaju ključnu ulogu u poboljšanju konkurentnosti željeznice. Moraju osigurati da sve prijevozničke tvrtke imaju priliku učinkovito koristiti željeznicu, i to na najboljim rutama bez obilaznica. Također trebaju uskladiti prioritete, ako ne i dati prioritet robnom prijevozu u odnosu na putnički.
Osim toga, moramo pronaći rješenja za trenutni nedostatak kapaciteta i rastuće troškove u kontinentalnom prijevozu. Dodatno, potrebno je više ulaganja u infrastrukturu, posebice u razvoj intermodalnih terminala i modernizaciju željezničkih mreža. Radeći zajedno, možemo stvoriti uvjete koji će omogućiti da željeznički promet napreduje i postane preferirani način prijevoza robe. Nema lakih rješenja, ali moramo zajedno pronaći načine za poboljšanje konkurentnosti željezničke mreže.
Također je potrebno modernizirati i elektrificirati željezničke linije te poboljšati povezanost između različitih načina prijevoza. Vlade tu mogu ponuditi financijsku potporu i poticaje za ulaganja u željezničku infrastrukturu. Štoviše, regulatorni okvir trebao bi biti povoljniji za željeznički promet jer će stvaranje propisa koji subvencioniraju željezničke trase i podržavaju kombinirani prijevoz koristiti svim tvrtkama. Na kraju, željeznička mreža mora biti pouzdana, učinkovita i fleksibilna kako bi zadovoljila sve veću potražnju za željezničkim prijevozom.
Troškovi kombiniranog prijevoza moraju biti dovoljno privlačni da se tvrtke prebace na željeznički prijevoz. Kako prilagoditi troškove cestovnog prometa kako bi željeznički promet bio privlačniji?
Troškovi cestovnog prometa moraju odražavati stvarni utjecaj štetnih emisija na okoliš, kao i druge vanjske utjecaje. Ako se tome prilagode troškovi cestovnog prometa, željeznički će promet postati atraktivniji. U Njemačkoj se naveliko raspravlja o prelasku na željeznički promet, ali bez slobodnih mjesta za nove proizvode željeznička mreža još uvijek nije u stanju konkurirati cestama. Kako bismo željeznički promet učinili atraktivnijim, moramo stvoriti više kapaciteta za željezničke proizvode, što se može postići ulaganjem u željezničku infrastrukturu.
Što mislite, tko bi trebao pokretati promjenu prema klimatski prihvatljivom prijevozu?
Vjerujem da odgovornost za poticanje promjene prema klimatski prihvatljivom prijevozu leži na svima. Vlade trebaju stvoriti pravi regulatorni okvir i osigurati financijske poticaje za održivi prijevoz, tvrtke trebaju ulagati u nove tehnologije i usvojiti održive prakse u svom poslovanju, a pojedinci bi trebali donositi odgovorne odluke kao što je korištenje javnog prijevoza, vožnja biciklom ili hodanje umjesto vožnje.