Piše i snimio: Goran Gazdek
Dvadesetak mjeseci nakon službenog završetka postupaka predstečajne nagodbe koja je trajala sedam godina, došli smo u Osijek-Koteks pitati kako je tvrtka u tako kratkom vremenu od velikog gubitaša uspjela steći povjerenje poslovnih partnera, održati stabilnost kompanije i bilježiti stalni rast. Prošla je godina, naime, bila uspješnija od 2020., a ona bolja od prethodne. U 2021. imali su 550 milijuna kuna prihoda i ostvarili oko 40 milijuna kuna dobiti čime su većinski vlasnici, predsjednik Uprave Zoran Škorić i član Uprave Marko Tadić (svaki imaju po 40 posto, a preostalih 20 jedan švicarski fond), iznimno zadovoljni.
- Recept je raditi u interesu firme i zaposlenika, pravilno raspolagati resursima, usmjeravati ih u smjeru koji će kasnije donijeti benefite. Drugu stvar je poslovno okruženje, poklopilo se da smo došli u trenutku kada je građevina opet krenula naprijed. U životu je puno stvari stjecaj okolnosti, a na nama je da dobre iskoristimo, a loše kanaliziramo. Puno smo radili na smanjenju troškova koji su bili nepotrebni ili su proizlazili iz zastarjele tehnologije. Zamijenili smo staru opremu, strojeve i vozila posve novima, okrenuli se kvalitetnim brendovima i danas gotovo da nemamo ništa starije od pet-šest godina. Istina je, nova oprema košta, ali stekli smo povjerenje banaka, leasing kuća i dobavljača tako da smo mogli dobivati garancije i ulaziti u nove investicije. Nekada smo se bavili širokom lepezom raznih poslova, a sada prodali ili ugasili sve što nije naš core bussines. Bavimo se isključivo građevinarstvom i kamenolomima koje nam proizvode sirovine. Prodali smo nekretnine koje su nam bile teret jer ih nismo mogli oplemeniti - odgovara u dahu Škorić.
- Da ste ih zadržali možda bi više zaradili?
- Mislim da ne. Nismo prodali sve, nismo ni mogli. Novac koji smo od toga dobili ulagali smo u novu opremu i tri kamenoloma od kojih dva rade stalno, a jedan po potrebi.
Škorić dalje navodi vlastite resurse (gotovo sve materijale za cestogradnju proizvode sami) i sretnu okolnost da je bilo dosta posla u Slavoniji zbog čega nisu morali ići na daljnja tržišta, u Bosnu ili Srbiju, što je, ističe, velika prednost jer su radnici kod kuće pa nema troškova terena što je nekada bio jedan od najvećih okidača problema Osijek-Koteksa.
Iako je dosta toga već rečeno i objavljeno, predstečajna nagodba još uvijek je u ovakvim razgovorima neminovna tema jer je njen uspjeh temelj današnjeg rasta i, kako naglašavaju Škorić i Tadić, može biti primjer drugima.
- Imali smo 60 posto otpisa, a ostatak smo isplaćivali u osam rata, i to ispoštovali u dan. Gotovo jednako novaca koje su nama dobavljači otpisali ostalo je kod drugih partnera s kojima smo mi radili. Svima koji su u predstečajno nagodbi ostali bez novaca nastojali smo dati nove poslove. Podržali su nas tako da preko 90 posto firmi koje su nekada radi s Osijek-Koteksom, a kojima smo ostali dužni, rade i danas – kažu nam.
Ova godina bi, smatraju naši sugovornici, mogla biti problematična ne samo za njih već za cijeli sektor. Nekoliko je razloga da takvu bojazan, a prvi je neosporna činjenica da je građevina branša s malom maržom pa ju i najmanji poremećaji mogu ugroziti. Navode inflaciju, enormno poskupljenje materijala i energenata, nelojalnu konkurenciju firmi izvan Europske unije koje nemaju trošak emisijskih jedinica CO2 zbog čega nude jeftinije proizvode i nedostatak radne snage.
- Mi smo između čekića i nakovanja! Imamo fiksne ugovore s fiksnim cijenama, a ulazne cijene divljaju. Ugovori su na dvije godine, na poslovima koje smo ugovorili 2020. sada imamo veliki gubitak. U jednom danu cijene nekih roba narastu i za 10 posto. Ugovorili smo posao kad je nafta bila 8 kuna, a sada je 12. Na koridoru imam tri milijuna kila željeza koje je u međuvremenu poskupjelo za dvije do tri kune po kili. Samo na željezu izgubili smo milijun eura. To nije klasično poskupljenje, to je elementarna nepogoda. I ne samo to, nego robu vrlo često ne možemo ni nabaviti. Izdržavamo jer imamo kakvu-takvu likvidnost, ali, sada smo svi u branši došli pred zid. U zadnjih šest-sedam mjeseci izašli smo na hrpu natječaja vrijednih milijardu i pol kuna, ništa nismo dobili. Uvijek smo među skupljima. Malo je projekata kao što je Koridor 5C, ostaje još pet kilometara, nadamo se da ćemo ga dobiti – kaže Škorić i dodaje kako bi se moglo dogoditi da u eri najvećeg volumena posla i prosperiteta mnoge firme propadnu.
Uz to, trenutno nema velikih projekata u cestogradnji, tek nešto održavanja, a to nije obim koji jamči širenje. U takvim okolnostima teško je planirati kratkoročnu i dugoročnu budućnost pa u Osijek-Koteksu ističu da je pad neminovan, ali su, unatoč svemu, spremni na borbu i optimistično zaključuju:
- Uvijek će biti posla, samo je pitanje koliko. Na nama je da se prilagodimo tržištu i okolnostima.