Drugu godinu zaredom primjećuje se oživljavanje tržišta akvizicija u kojem rolu imaju hrvatski igrači, bilo da se prodaju strancima ili da sami kupuju u inozemstvu.
Lani je ostvareno 39 transakcija, čija je ukupna vrijednost iznosila milijardu dolara, a trend se nastavlja i u ovoj godini. Većinom, riječ je o strateškim ulaganjima usmjerenim na daljnji rast investitora. U novom broju Lidera Matilda Bačelić piše kako je više stranih investitora koji se odlučuju na akviziciju hrvatske tvrtke, a i više se domaćih kompanija akvizicijama širi izvan granica domaćeg tržišta.
U izradi je novi zakon o javnoj nabavi koji ima ambicije da sadašnji konzervativan, kompliciran, skup i dugotrajan sustav pretvori u jednostavan, jeftin i brz. Za početak ponuditelji će se na natječaje moći prijaviti samo s izjavom o sposobnosti, a cjelokupnu dokumentaciju morat će naknadno priložiti samo onaj tko pobijedi na natječaju. Kada se javljaju na natječaj, strane tvrtke ‘padaju’ na istim stvarima kao i hrvatske, a u nekima su još šlampavije. Ne traže pojašnjenje dokumentacije za nadmetanje, ne ispunjavaju uvjete iz dokumentacije i njihove ponude često sadržavaju formalne pogreške, u novom broju tjednika Lider piše Željka Laslavić.
Gradnja hotela s četiri zvjezdice i proizvodnja krčkog pršuta novi su poslovni koraci vrbničke obitelji Toljanić, poznate po nagrađivanom vinu žlahtina, koje izvozi u EU, Kanadu i Japan, a i brojnom potomstvu. U novom broju Lidera Kata Pranić piše kako je poduzetnička priča obitelji Toljanić iz Vrbnika na Krku počela prije 70 godina uzgojem poznate vrbničke rajčice i ostalog povrća, a Franjo Toljanić joj se i povjerio kazavši - bez prodaje na kućnom pragu ne bismo se širili ni razvijali.
Nakon što se Agrokor povukao iz mlinskog biznisa, moguće je da će se povući i s tržišta pšenice. Prvi je novonastalu priliku iskoristio Granolio, koji je postao uvjerljivo najjači igrač na tržištu brašna. O dramatičnim promjenama na tržištu pšenice i brašna u novom broju Lidera piše Edis Felić.
Isti autor piše i o kibernapadačima kojima je Hrvatska laka meta. Zbog niske svijesti o opasnostima kiberkriminala Hrvatska je proljetos dva mjeseca bila među pet najčešćih meta kibernapadača u svijetu. Problem je i u tome što su tradicionalni IT sustavi dizajnirani za obranu od onih prijetnji koje više nisu aktualne.
U novom broju Lidera Vanja Figenwald donosi priču o grčkoj predaji i zaključuje - konačni dogovor s vjerovnicima osigurao nastavak tužnog ekonomskog životarenja. Grci su na domaćem terenu utanačili sve detalje za realizaciju paketa vrijednog 86 milijardi eura tijekom tri godine. U atmosferi kakvu samo bezuvjetna kapitulacija može stvoriti posljednja faza ovih ‘pregovora’ u Ateni trajala je solidna 23 sata, a još treba riješiti samo neke začkoljice.