Sredstva namijenjena Jadranskoj banci bit će iskorištena samo u najgorem slučaju. Uspije li sanacija, država će iskazati manji deficit, što bi moglo pomoći spašavanju rejtinga i ispunjavanju kriterija Europske komisije. S druge strane, takvim računovodstvenim žongliranjem skrivaju se veliki apetiti državne potrošnje
Krenemo li pažljivije iščitavati ovogodišnji proračun i sve njegove stavke, upast će u oko 1,65 milijardi kuna rashoda Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). U Agenciji koja ove godine planira sanaciju Jadranske banke kažu da ta sredstva nemaju veze s proračunom, ali zašto se stvara dojam da će se jedna problematična banka sanirati sredstvima poreznih obveznika? Problem je u klasifikaciji sredstava Fonda za osiguranje depozita (FOD), objašnjava za Lider direktorica Agencije Marija Hrebac. Sredstva kojima DAB isplaćuje osigurane depozite i sanira banke ne isplaćuju se iz proračuna i s njim nemaju nikakve veze. Ta sredstva uplaćuju banke, koje moraju snositi sve troškove osiguranja depozita i sanacije banaka. No prema spornoj klasifikaciji proračun ih tumači kao prihode i rashode DAB-a.Ostaje pitanje zašto se zbog krive statističke klasifikacije taj novac računovodstveno provlači kroz državne financije, čime se nepotrebno povećava ili pak smanjuje deficit opće države, što itekako utječe na konsolidirani javni dug.
Sanacija vjerojatnija od stečaja
I Domagoj Ivan Milošević, predsjednik saborskog odbora za gospodarstvo, inače i član Upravnog odbora DAB-a, to potvrđuje:
– Tih 1,65 milijardi kuna osigurana su sredstva za Jadransku banku. Riječ je o izvanproračunskom trošku koji povećava deficit opće države – rekao je Milošević kratko za Lider.
Više o ovoj temi pročitajte u novom broju Lidera.